|
U
POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM
Na tragu Hrvata u �vicarskoj
HRVATSKI
MIKROKOZMOS
Postoje
razlicite teorije o imenu i podrijetlu Hrvata. Vecina znanstvenika
se sla�e da ime Hrvat nije slavenskoga podrijetla. Svr�etak -at
upucuje izravno na iransko podrijetlo. Robert Str�uli, pak, tvrdi
da je hrvatsko ime keltskoga podrijetla. "Na keltskom cruadh
znaci 'hrid' ili 'stijena' ae i dae 'ljudi'. Hrvati su, dakle, keltski
narod koji se naselio u brdovito-stjenovitom podrucju i to pored
rijeka i potoka kao �to su to Kelti opcenito cinili".
I o znacenju imena Hrvat postoje razlicite teorije. Ni jedna, medutim,
nije opceprihvacena.
"Podrijetlo i znacenje etnonima 'Hrvat' su do danas neizvjesni.
Sigurno je, da ime nema slavenski korijen. Stoga je neprihvatljiva
teorija po kojoj se etnogeneza Hrvata, neovisno o njihovom kasnijem
jezicnom slaviziranju, naprosto izvodi iz postpunoga diferenciranja
slavenskih plemena. Dolazak Hrvata na obalu uslijedio je tek nekoliko
godina nakon �to su Slaveni naselili zemlju. Najvjerojatnije je
iransko podrijetlo imena; iz toga se ipak ne mo�e zakljuciti da
je jedan oblikovani narod iz Kavkaza doselio na istocnu obalu Jadrana.
MOGUCE
JE DA JE ETNONIM HRVAT IZVORNO BIO POCASNI NASLOV U FUNKCIONALNOM
I SOCIJALNOM ZNACENJU UNUTAR AVARSKOGE DR�AVE; IMENOM SU SE OBILJE�AVALE
DU�NOSTI ODRE�ENIH SKUPINA U GRANICNIM PODRUCJIMA AVARSKE DR�AVE.
NAIME, IME HRVAT NIJE SAMO POTVR�ENO NA ISTOCNOJ OBALI JADRANA NEGO
I NA ISTOCNOM RUBU ALPA U KORU�KOJ, U SJEVERNOJ CESKOJ, SAKSONIJI
I JU�NOJ POLJSKOJ, DAKLE, U �IROKOM KRUGU OKO JEZGRE AVARSKE DR�AVE.
Od
razlicitih poku�aja, trajni je proces oblikovanja i razvoja Hrvata
uspio jedino na istocnoj obali Jadrana, gdje su u ranom srednjem
vijeku stvorili svoju dr�avu. Ona je nastala brzim odbacivanjem
avarskoga jarma, �to je i bizantska diplomacija podupirala, jezicnim
slaveniziranjem i izgradnjom vlastite uprave, �to je prvi put spomenuto
u izvorima oko 800. godine".
Hrvatska je bila medu prvim dr�avama nastalim na ru�evinama Rimskog
imperija. U 7. stoljecu naselili su Hrvati provincije Zapadnoga
Rimskoga Carstva: Dalmaciju, Bosnu, Panoniju i utemeljili vlastitu
dr�avu. Nakon odluke kneza Branimira da ne slijedi probizantsku
politiku svoga prethodnika, papa Ivan VIII. pi�e hrvatskome knezu
pismo 7. lipnja 879. i zahvaljuje na vjernosti Rimskoj crkvi. Taj
nadnevak je u�ao u hrvatsku svijest kao medunarodno priznanje srednjovjekovne
hrvatske dr�ave. U 10. stoljecu Hrvatska ce postati kraljevstvo,
da bi pocetkom 11. stoljeca, zbog izumiranja mu�ke loze u kraljevskoj
dinastiji, do�lo do osnivanja hrvatsko-madarske personalne unije
koja ce potrajati od 1102. do 1526. godine. Porazom pod Mohacom
gasi se hrvatsko-ugarski dualizam. Vec 1. sijecnja 1527. godine
biraju plemici srednje Hrvatske, ostatka Bosne i Dalmacije Ferdinanda
Habsbur�koga, kasnijeg cara Ferdinanda I. za svoga kralja i tako
ve�u sudbinu Hrvatske uz kucu Habsburg sve do pada Monarhije 1918.
godine.
Nakon Prvoga svjetskoga rata Hrvatima namecu vanjskopoliticke i
unutarnje okolnosti zajednicku dr�avu Kraljevinu Srba, Hrvata i
Slovenaca, koja je 1929. godine preimenovana u Jugoslaviju. U vrtlogu
Drugoga svjetskoga rata nastaje godine 1941. tragicna Nezavisna
Dr�ava Hrvatska (NDH). Pobjedom partizana godine 1945. prestala
je postojati NDH i Hrvatska je ponovno dio Jugoslavije, ali ne vi�e
kraljevine nego komunisticke. Oslobodiv�i se srpske hegemonije ratnom
pobjedom nad jugoslavenskom vojskom i srpskim postrojbama 1991.-1995.
godine, Republika Hrvatska je od 15. sijecnja 1992. godine medunarodno
priznata samostalna dr�ava.
Knjiga Tihomira Nui�a pod naslovom "U
potrazi za slobodom i kruhom" izlazi po�etkom prosinca na njema�kom
jeziku. Hrvatski Portal u �vicarskoj objavljuje u nastavcima mjestimice
skra�eni hrvatski prijevod knjige.
-
NASTAVLJA SE -
TIHOMIR
NUIC
|
