Prene�eno iz Vijesnika od 27. lipnja 2001
Te�ko je biti prijatelj Hrvatske

Poku�ala sam razbiti mit o Vuku Karad�i�u kao stvaratelju hrvatskoga knji�evnog jezika te pokazati da su Hrvati od 17. do 19. stolje�a imali i te kako zna�ajnih djela koje valja uzeti u obzir pri razlaganju starine hrvatskoga jezika i njegove knji�evnosti - ka�e prof. dr. Elisabeth von Erdmann-Pand�i� / Slavistika danas ne u�iva zavidan presti�
Njema�ka profesorica slavenske filologije na Sveu�ili�tu u Erlangenu i N�rnbergu Elisabeth von Erdmann-Pand�i� ovogodi�nja je dobitnica presti�ne nagrade INE koja se dodjeljuje autorima i kulturnim djelatnicima koji u inozemstvu promi�u hrvatsku kulturu i svojim djelovanjem svjedo�e o duhovnom i kulturnom razvitku na�ega naroda. Na�oj javnosti poznat je po svojim hrabrim napisima u njema�kom i hrvatskom tisku kojima je svjedo�ila o istini Domovinskoga rata, ali je isto tako poznat i njen nemalen znanstveni prinos, pri �emu ponajprije mislimo na bibliote�ni niz "Vrela i prinosi za hrvatsku kulturnu povijest" u kojoj je objavila 10 svezaka zanemarenih i nepoznatih temeljnih djela hrvatske kulturne pro�losti. To je bio povod da za njena boravka u Zagrebu porazgovaramo s ovom nesvakida�njom znanstvenicom i prijateljicom hrvatskoga naroda i njegove kuture.
l �to vam zna�i dobivena nagrada i za�to je bilo va�no objaviti u inozemstvu temeljna djela hrvatske povijesti i kulture?
- Ova nagrada zna�i mi veliku �ast i zadovoljstvo te mi je velik poticaj za budu�i rad. Moram re�i da se u po�etku nije bilo lako baviti hrvatskom kulturom ni u Njema�koj, ali ni u Hrvatskoj, stoga me ona ohrabruje da objelodanim i druga planirana djela u tome nizu.
Kako slavistika u Njema�koj nije uzela u obzir neke bitne povijesne �injenice koje se ti�u razvoja va�ega jezika te da njegov razvoj i osnova ne po�inje s Vukom Karad�i�em, ve� mnogo prije njega, �eljela sam pokazati da je Vuk dosta preuzeo iz hrvatske leksikografije te da hrvatski jezik na �tokav�tini nije postignu�e 19. stolje�a, ve� da su Hrvati od 17. do 19. stolje�a imali i te kako zna�ajnih djela koje valja uzeti u obzir zbog znanstvene istine. Na taj na�in poku�ala sam razbiti dugo stvaran mit o Karad�i�u kao stvaratelju hrvatskoga knji�evnog jezika.
�eljela sam, nadalje, pokazati da je hrvatska kultura duboko vezana s europskom kulturom i zato sam objavila neka djela koja su bila poznata, ali se nisu uzimala u obzir pri razlaganju starine hrvatskoga jezika i njegove knji�evnosti. U tim starim, rekla bih, gotovo zaboravljenim djelima le�i velik potencijal pri prou�avanju razvoja i izgradnje hrvatskoga jezika. Pri tome veliku va�nost imaju i stare crkvene knjige.
Taj mit gotovo vi�e i ne postoji, njegovo razbijanje bio je poticaj na po�etku. Danas �elim pokazati pravu argumentaciju razvoja hrvatskoga jezika, jer je svima valjda postalo jasno da Karad�i� nije bio nikakv filolog i da su hrvatski i srpski dva jezika. Da bih sve to obrazlo�ila, objavila sam �itavu biblioteku.
Hrvatska kultura mi se svi�a
l Me�utim, �ini se da va�e bavljenje kroatistikom ima svoje znanstveno i predznanstveno razdoblje. �to je bilo odlu�uju�e da postanete vatrenom pobornicom temeljnih kroatisti�kih tema, ali i tuma�em politi�ke i povijesne zbilje?
- Kad sam upoznala hrvatsku kulturu, ona se nalazila u ugro�enom polo�aju, barem sam je ja tako do�ivljavala. Osim toga, upoznala sam ljude koji su decidirano poku�avali pridobiti onu pozornost koja njima, kako su mislili, kao �rtvama odre�ene hegemonije pripada. Meni onda nije upalo u o�i da su ta kultura i njen polo�aj morali predstavljati jedan drugi simboli�ki ustroj nego moja kultura. Ipak, osje�ala sam se ponukanom jerbo je odre�eni odnos prema mom �ivotu i simboli�kom ustroju uistinu postojao. Osim toga, s vremenom postade znanstveno bavljenje hrvatskom kulturom jedna va�na sastavnica moga �ivota i za nj relevantnog simboli�kog ustroja.
�to se ti�e povezanosti kulture sa svijetom u kojem �ivim, hrvatska kultura nije moja kultura. Ona je ipak utoliko moja ukoliko je kao i njema�ka kultura dio europske kulture. Kada se, dakle, pitam za�to mi hrvatska kultura le�i na srcu, onda mogu dati vi�e odgovora: ona mi se svi�a i zanima me, moj suprug je Hrvat, moja djeca su i Nijemci i Hrvati, ali i moja struka je znanstvena slavistika, a njoj pripada i kroatistika.
Konflikti u slavenskim kulturama
l S obzirom na to da se slavistika danas ubraja u egzoti�ne predmete prou�avanja, kolika je zaprvao njena recepcija?
- Slavistika je unutar dru�tvenih znanosti, tj. ostalih filologija, zapostavljena. Ona se u Njema�koj zbog broja studenata i malih odsjeka, kako ste rekli, dr�i egzoti�nim predmetom. Ipak, danas je pitanje opstati u jednome diskursu koji daje prednost ekonomskim vrijednostima, na u�trb kvalitete. Slavistika je, rekla bih, u te�koj povijesnoj situaciji, jer ima posla s kulturama koje su do�ivjele korjenite promjene i sada tra�e neki novi put te koje nisu pro�ivjele neke razvojne procese dru�tva koje su za druge europske zemlje bili posao 19. stolje�a. Sada su u 21. stolje�u u potrazi za vlastitim identitetom, �to se u javnosti smatra arogantnim i zaostalim, bez osje�aja za povijesni razvoj. Stoga slavistika ne u�iva ba� zavidan presti�. Sve je manje studenata koji �ele prou�avati te kulture, ve�e je zanimanje primjerice za romanske kulture. Nakon tzv. proklamirane "glasnosti", nastupili su nemali konflikti u slavenskim kulturama, pa je interes za njih naglo pao. Vi�e nema ideolo�ke podjele svijeta, ve� se ona doga�a na ekonomskoj razini. Nekada�nje centre mo�i slavenskoga svijeta nekada se po�tivalo, bar kao suparnika, a sada su to zemlje s nemalim ekonomskim pote�ko�ama koje tek tra�e svoje mjesto u suvremenom svijetu.
l Kako ponovo o�iviti interes za te kulture?
- Treba iza�i iz diskursa onoga �to je bilo, iz diskursa konflikata i razvoj tih kultura do�ivljavati kao normalnu �injenicu, ali izvan okvira borbe za opstanak. Te�ko je iza�i iz iskustva hegemonizma, ali za kulturu i njezin razvoj kao i prezentaciju to je danas ograni�avaju�i faktor. To �e biti bitno za daljnji razvoj recepcije kroatistike i slavistike.
Kultura u procesima globalizacije
l Kako vidite hrvatsku kulturu u aktualnoj slici globalizacije?
- Hrvatska ima sve �anse da u�e u europske integracije, da postane dio europske duhovnosti, a da pri tome ne �rtvuje svoj identitet i kulturu. Sama �injenica biti hrvatske nacionalnosti, biti �rtva kulturne hegemonije,a kona�no biti �rtva vojne agresije, dugoro�no ne �e sve Hrvate izjedna�iti i zadovoljiti u kulturnom smislu, premda je ova �injenica dugo vremena imala niveliraju�i utjecaj na razvoj hrvatske kulture. Dr�im da �e postupno napu�tanje definicije kulture kao kompenzacije za potiskivanje iste, hrvatskoj kulturi stvoriti novi i pro�ireni prostor i u intrakulturalnom djelovanju, dakle prostor mnogo �ire heterogenosti i posebno izra�ene samorefleksije. Na pripadnosti hrvatskoj kulturi baziran je kona�no i ulazak va�e zemlje u globaliziraju�i svijet. Upravo kultura odre�uje i legitimira na�in toga ulaska. Od toga zavisi i dobro ljudi. No, globalizacija �ini i opasnost, ne samo onda kada priklju�ak na nju ne uspije, nego upravo i posebno onda kada on uspije, pa �ak i onda kada kultura regija kao resurs gospodarskih i socijalnih transformacija postupno ispunja priznatu ulogu u procesima globalizacije. Ta opasnost postoji u niveliranju kulturnih identiteta i njima osnovnih �ivotnih i smislenih potencijala, kada "zlatnu krletku" valja platiti kulturnim osiroma�enjem, monopolskim polo�ajem gospodarskih interesa kao simboli�kim ustrojem dru�tva. Osobno sam radoznala vidjeti u kojem �e se pravcu razvijati hrvatska kultura i znanost. Nadam se da jednostranosti, koje mi se u mojoj zemlji ne svi�aju, a to je sveprisutni pritisak gospodarskog diskursa na sve, ne�e previ�e ograni�iti slobodni razvoj hrvatske kulture.
Jeziku treba dati slobodu
l Jednom ste rekli da je Hrvatima mnogo te�e na�i i zadr�ati prijatelje koji bi podr�avali njihovu kulturu nego ostalim narodima biv�e Jugoslavije. Za�to tako mislite?
- U poslu kojega sam se prihvatila, �to se ti�e moje kroatisti�ke i publicisti�ke aktivnosti, bila sam veliki entuzijast. Na tome sam poslu stekla vi�e neprijatelja ili ljudi koji mi nisu bili skloni nego li prijatelja u Njema�koj, ali i u Hrvatskoj nisam bila uvijek ba� dobronamjerno prihva�ena. Dobila sam dojam da se ljudi ljute �to se bavim hrvatskim temama kao da im �elim ne�to njihovo oduzeti. Istodobno u Beogradu puno se vi�e dr�i do prijatelja njihove kulture. Imam dojam da u Hrvatskoj ima dosta animoziteta prema onomu �to �inim, i to me boli.
l Kada politika mo�e pomo�i kulturi, a kada joj je ko�nica?
- Ako kultura ne mo�e slobodno funkcionirati izvan diskursa politike, onda je to instrumentalizacija koja ju ubija. Politika mora dati kulturi idealan slobodan prostor, ali joj i omogu�iti materijalnu podlogu, jer kultura ne mo�e funkcionirati po privrednim na�elima. Politika je ko�nica kada kultura postaje njenom slu�kinjom, a vi ste to imali u biv�oj Jugoslaviji.
l Kako vidite aktualne polemike koje se vode izme�u autora dvaju va�e�ih pravopisa u nas?
- Jeziku koji je dugo �ivio u hegemoniji treba dati slobodu u razvoju. To zna�i �to manje normi. Sli�na je situacija i u Njema�koj s novim pravopisom koji �eli nametnuti neka pravila po kojima se nikada nije pisalo. Dakle, jeziku treba dati slobodu i bar neko vrijeme podnositi nekoliko varijanti, da bi se jezik �to slobodnije i bez ikakva nasilja razvijao. Nije prirodno nastojanje pretvoriti hrvatski jezik naglo, preko no�i u �isti hrvatski jezik.

Branka D�ebi�