Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
    Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e
 
 

 


SREDNJOEUROPEJAC U LUGANU




Susret s Dubravkom Pu�ekom

Htjela sam zapravo pjesnika Dubravka Pu�eka zamoliti za razgovor; da on je to bio, onaj s aparatom za snimanje, na kojem stoji otiskano �Radio della Svizzera Italiana�, gdje je urednikom na drugom programu. Kako se kasnije ispostavilo, htio je iskoristiti priliku za jedan kratki razgovor za rubriku o knjizi koju svakog tjedna priprema. Njegov posao pjesnika i posrednika knji�evnosti, dopunjuju se. Za posrednika ga ve� predestinirala njegova biografija: ro�en 1956. u Zagrebu, s deset godina dolazi u Lugano gdje posje�uje �kole i u�i talijanski. Premda ve� vi�e od 20 godina misli i pi�e na talijanskom, hrvatski mu je ostao materinski jezik, kojeg jo� uvijek govori sa svojom majkom i sinom, �ije zvu�no ime Krunoslav podsje�a na staro hrvatsko kraljevstvo.

Posrednik i prevoditelj

Puno ranije nego �to su ratna zbivanja u biv�oj Jugoslaviji po�ela o�triti svijest o razli�itim jezi�nim i kulturnim podru�jima ove regije, njegovao je Dubravko Pu�ek veze s literaturom svoga hrvatskoga zavi�aja, prevode�i najva�nije pjesnike ovoga stolje�a. Na primjer Nikolu �opa, �ije dvije zbirke pjesama tiska kod talijanskog nakladnika. Zatim slijedi mala antologija hrvatske lirike 20. stolje�a s dvadesetak autora. Jedan se dio pojavio u tesinskom �asopisu �Bloc-notes�.

Da poezija nije nikakav unosan posao, ne pori�e Pu�ek: on publicira vlastite pjesme kao i one svojih hrvatskih prijatelja u novinama, �asopisima, u zborima, koji se pojave i nestanu, u najmanjim nakladama, koje se prakti�ki podijele prijateljima. Dugogodi�njim radom s autorima, nakladnicima i kriti�arima, izgradio je mre�u veza u kojoj lirska rije� mo�e slobodno cirkulirati. On vjeruje u mogu�nost prijevoda lirike i izra�ava sve pri tom pragmatizmom kojeg si mo�e samo jezi�no sna�an autor priu�titi. On ka�e da ne ide za �irenjem pjesme, �to bi bilo ravno iluziji, nego prevo�enjem nastoji otpla�ivati dug zahvalnosti, unose�i zvuk vlastitog do�ivljaja �itanja u jezik prijevoda.

Pjesnik

Naklonost i interes ga povezuje s njema�kom i austrijskom knji�evnosti iz pro�losti, ljubav u kojoj se artikulira nostalgija podunavskom Monarhijom, koju lombardijski pisci i intelektualci oduvijek slave. Najdra�i su im pisci Hugo von Hofmannsthal i Rilke, ali i ekspresinosti Trakl, Heym i Stadler. Je li se nakon njih jo� uop�e ne�to novo dogodilo u zapadnja�koj kulturi, pita se Pu�ek s blagom polemikom.

Nasuprot tome ne poznaje nikakvu dvojbu s obzirom na ratne sukobe u biv�oj Jugoslaviji: osje�a se zajedno sa svojim hrvatskim sugra�anima ostavljenim na cjedilu, izru�en jednom narodu - kako ka�e - koji je sastavljen 40% od vojnika, 40% od birokrata, a ostatak je policija. Smatra sramotom da Europa i njeni intelektualci nijemo promatraju ru�enje centara srednjeuropske kulture kao Dubrovnika, Vukovara, �ibenika.

Upitan o uzorima za vlastite pjesme, najprije imenuje Byrona, zatim Campana, koji ga se kao podraslog duboko dojmio ne samo lirikom, nego i autsajderskom biografijom. U zadnje je vrijeme odnos prema talijanskom postao te�i. Ono sto mu smeta jest blagoglasje, harmonija i varijabilnost. Njegovo iskustvo �udi za neki�enim tvrdim i zbijenim rije�ima; fragmentarno je za njega sve vi�e jedina mogu�nost da prodre do granica kazivog, koje se nalazi iza �zida knjiga�. To osobito vrijedi za njegovu zbirku �Pietra di labbra� (Kamen usana) koja je tiskana kod nakladnika Lubrina u Bergamu. Sadr�i 42 kratke pjesme koje zaokru�uju iskustvo odsutnosti i ve� u �estoj, ali nikada slu�ajnoj primjeni to�kica, �ine nevidljivim, da izranjaju iz �utnje koja se ne da premostiti umjetnim zahvatima. Na primjer:

U ono vrijeme, u kojem nitko ne svrati
ma ni jedna sjena
ne pade na ugao...
udarci koraka, kojih nikada ne bi,
trenje jeke o Ni�ta
o ne�to, �to ne�e biti i nikad nije bilo....

Zahvaljuju�i elipti�kom postupku, Pu�ek dobiva u svojim pjesmama prostor rezonancije u kojem one mogu potpunoma razvijati svoju izabranu glazbenost. Na svr�teku na�eg razgovora spoznah, da je Pu�ek poznavatelj glazbe, koji na podru�ju �vicarske beatglazbe sve zna. Od 1964 skuplja plo�e i s odu�evljenjem pri�a o fantaziji i originalnosti jurasijskih grupa Pacific Sound i Countri Lane. Slijede�e godine �e (ako se dogodilo, dogodilo se 1993. godine, o. prev.) uostalom jedan londonski nakladnik izdati njegovu malu enciklopediju �vicarskog beata.

Alice Vollenweider
(Preveo tn iz �Neue Z�rcher Zeitung�, 10/11. 10.1992., br. 236).

Po�etak

 



Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:



 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.