HRVATSKA U ANTICI

Ne njema�kom se tr�i�tu pojavila neobi�no bri�no opremljena i ure�ena knjiga, zapravo monografija, "Kroatien in der Antike". Tema knjige je gr�ki i rimski period u dana�njoj Hrvatskoj do po�etka kasne antike (od 6. st. pr. Krista do 6. st. p. Krista). Starije epohe, kao primjerice vu�edolska kultura, nisu obuhva�ene ovom knjigom.

Hrvatska je svojim geografskim i klimatskim uvjetima oduvijek privla�ila svijet, pa i u antici. Jadransko more se prote�e do predalpskog podru�ja; odatle se dvodnevnim putovanjem stizalo do Alpa, dva daljnja dana stizalo se preko alpskih prijelaza u Noricum i u Germaniju. Najstarije dosad poznate stanovnike rimskoga Illyricuma nazivamo zajedni�kim narodnim imenom, bez etni�koga obilje�ja, "Ilirima" i njihovu se kulturu mo�e slijediti do kasnoga bron�anoga doba oko 1300. godine pr. Krista. O njima nalazimo detaljnije opise u najstarijim europskim povijesnim i geografskim djelima.

Ilirska plemena kao Liburni, Delmati, Japodi i drugi naseljavali su te�ko dostupna mjesta i �ivjeli u suhozidinom ogra�enima gradinama. Upoznav�i se s gr�kom i rimskom gra�evinskom tehnikom, gradine su polako prerastale iz predurbane u protourbanu fazu. Iliri su ostavili iza sebe razli�ite predmete svoje materijalne, ne uvijek i originalne kulture, osobito iz �eljeznog doba. Op�enito, Iliri su bili agrafski narod, dakle narod koji nije poznavao pismo. Stoga se o njima malo zna, a i to �to se zna, zna se iz zapisa njihovih gr�kih i rimskih suvremenika.

Geograf Strabon, Cassius Dio, povjesnik Livije, Plinije Stariji, Florus, Appian, Polybios, Sueton, bizantski car Konstantin Porfirogenet, kasnije Ciriacus Pizicolli Anconitanus, Marko Maruli�, Vinko Pribojevi�, J. Spon, G. Wehler, Ivan Luci�, Matija Petar Katan�i�, Vicko Andri�, Ivan Kukuljevi�, �ime Ljubi�, Frane Buli�, T. G. Jackson, Arthur Evans i drugi znanstvenici i istra�iva�i su zaslu�ni da se o arheologiji na podru�ju Hrvatske zna ono �to se do danas zna.

Pojedini prona�eni kerami�ki predmeti upu�uju nas na nazo�nost Grka u Dalmaciji ve� u vrijeme mikenske kulture. Plansko naseljavanje Grka, me�utim, zapo�inje tek u 4. st, pr. Krista iz vojnih i politi�kih razloga. Siraku�ki tiranin Dionizije I. osniva u 4. st. na Visu grad Issa, prvu trajnu gr�ku koloniju s prvim pismenim tragovima na hrvatskom tlu. A najstarija skulptura u Hrvatskoj je glava jednoga Kourosa iz 6. ili 5. st. pr. Krista. Grci su osnivali svoje kolonije na Kor�uli, na Hvaru Pharos (Stari Grad), zatim Tragourion (Trogir), Epetion (Stobre�) itd. Zanimljiv je prona�eni plan o parceliranju i izmjerdbi obradive zemlje u zale�u Staroga Grada na Hvaru. Najatraktivniji nalaz iz doba gr�ke kolonizacije je bron�ana skulptura Apoksiomena, prona�ena 1998. godine u podmorju akvatorija Maloga Lo�inja.

Zbog piratstva, strate�kih ciljeva i gospodarskih prednosti Rimljani su po�eli koncem 2. st. pr. Krista osvajati dijelove isto�ne obale Jadrana. Vi�e od stolje�a i pol �e potrajati bitke s autohtonim narodima da bi na koncu dana�nja Hrvatska postala dijelom Rimskoga carstva. Povjesnik Sueton �e uzviknuti kako je to "najgori od svih osvaja�kih rataova nakon Punskoga". Kad su Grci do�li me�u doma�e pu�anstvo s vinom, doma�ini su ga pili bez mije�anja s vodom, �to je za Grke bilo ravno barbarstvu. Eto, odakle potje�u jo� uvijek aktualni stereotipi o nama! Dolaskom Rimljana na isto�ni dio Jadrana nije i��ezla gr�ka civilizacija, nego naprotiv, nastavila je �ivjeti paralelno s rimskom. Rimljani su dana�nju Hrvatsku, Vojvodinu i Bosnu i Hercegovinu podijelili u dvije provincije Dalmaciju i Panoniju. Dalmacija se do dolaska Rimljana nazivala Delmatia (od rije�i del� ili delm� �to zna�i ovca) dakle pastirska zemlja ili zemlja Delmata. Zanimanje ilirskiog plemena Delmata pretvorilo se u toponim Delmatia. Tako je promijenjeno ime provincije izme�u Istre i Epirusa, Jadrana i Save, od Delmatia u Dalmatia. Gradnjom cesta po�inje romaniziranje provincija koje �e potrajati sve do zalaska antike. Rimljani su se iz provincija ospkrbljivali materijalnim dobrima kao i vojnicima od careva do obi�nih pje�aka, a i naseljavali su ih svojim gra�anima.

Osnivanjem rimskih gradova uz obalu (Parnetium (Pore�), Pola (Pula), Iader (Zadar), Salona (Solin), Narona (Vid), Epidaurum (Cavtat) i drugih, razvija se trgovina, poljodjelstvo, ribarstvo, sto�arstvo, obrt, arhitektura. Najve�i grad je bio Salona (Solin) s oko 40 tisu�a stanovnika. Gradile su se vojne utvrde, pala�e, trgovi, hramovi, nekropole sa svim ukrasnim predmetima. Najpoznatije gra�evine, �iji su dijelovi do danas (barem djelomice) sa�uvani, su Dioklecijanova pala�a u Splitu, amfiteatar u Puli, forum u Zadru, toplice u Puli, Vara�dinske Toplice, amfiteatar u Solinu, groblje Caska na otogu Pagu, luksuzne vile na Brijunima.

Iz razdoblja rimske kolonizacije sa�uvani su brojni kipovi, reljefi, mozaici, freske, dijelom posve�eni bo�anstvima autohtonoga pu�anstva, dijelom rimskim bogovima, �to svjedo�i o me�usobnoj toleranciji. Kod plemena Liburni zanimljiv je prete�ni kult bo�ica, �to arheolozi i povijesni�ari dovode u svezu s odre�enim oblikom matrijarhata koji je vladao dru�tvom Liburna.

Kr��anstvo se po�elo rano �iriti u Dalmaciji. Ve� apostol Pavao �alje Tita u Dalmaciju i potvr�uje da on tamo boravi (2 Tim. 4.10). U drugoj polovici 3. st. p. Krista poznata je mu�eni�ka smrt Venancija. Postoji kronologija od 3. do 7. st. biskupa koji su upravljali solinskom nadbiskupijom. Kr��anski je utjecaj vidljiv na grobljima, sarkofazima, gradovima, gdje forum gubi na zna�enju, a dobivaju crkve i prostor oko njih. Brojne su plastike i slike sa�uvane iz ovoga perioda. U Puli je sa�uvana ranokr��anska crkva sv. Marije Formosa iz 6. st. Najveli�anstveniji o�uvani spomenik iz 6. st. je pak crkva sv. Eufrazija u Pore�u s nenadma�ivim freskama.

Po�etkom 7. stolje�a dolazi do ve�ih seoba naroda i slabljenja gospodarstvene snage naseljenoga pu�anstva. Polako �e nestajati ranokr��anski spomenici, ali �e unato� tome izvr�iti odre�eni utjecaj na srednjovjekovnu civilizaciju u sredozemnom prostoru.

Autori knjige, kojima ovom prilikom izra�avamo du�no po�tovanje i trajnu zahvalnost, su profesori hrvatskih sveu�ili�ta Mirjana Sanader, koja je ujedno i izdava�, Nenad Cambi, Marin Zaninovi�, Marina Mili�evi� Brada�, Robert Matija�i�, Bruna Kunti� Makvi� i Marko Dizdar s Instituta za arheologiju. Nakladnik je trenutno najpoznatiji i najpouzdaniji nakladnik na njema�kom jezi�nom podru�ju za arheolo�ku literaturu Philipp von Zabern.

Pred nama je Bo�i�, pa ako netko �eli posebno obradovati svoga �vicarskoga prijatelja ili poznanika, preporu�ujemo mu ovu knjigu.

Naslov: Kroatien in der Antike.
Nakladnik: Philipp von Zabern, Mainz am Rhein, 2007.

Za portal: Tihomir Nui�