KNJIGA O BLEIBURGU

Ove se godine pojavila knjiga dr. Josipa Jur�evi�a "Bleibrug. Jugoslavenski poratni zlo�ini nad Hrvatima". Kako sam autor nagla�ava, radi se o posljednjim danima rata, kad su "pripadnici oru�anih snaga NDH, pra�eni velikim brojem civilnih osoba, krenuli u povla�enje prema austrijskoj granici namjeravaju�i se predati vojsci savezni�kih zemalja. Me�utim, glavni dio hrvatskih kolona u povla�enju zarobila je jugoslavenska vojska na prostoru sjeverne Slovenije, a jedan dio koji je uspio prije�i na austrijski teritorij izru�en je od strane zapadnih saveznika (Britanaca) jugoslavenskoj dr�avi. Tada su zapo�eli tragi�ni doga�aji koji su u hrvatskom kolektivnom pam�enju ostali prepoznatljivi pod simboli�kim pojmovima Bleibur�ka tragedija i Kri�ni putovi, a zapravo se radi o poratnom obra�unu jugoslavenskog represivnog sustava sa zarobljenim hrvatskim i drugim vojnicima i civilima, kao i o obra�unu s nepo�eljnim osobama koje nisu sudjelovale u povla�enju."

U prvom poglavlju knjige autor opisuje me�unarodne okolnosti koje su i�le na ruku organiziranju totalitarne vlasti u Drugoj Jugoslaviji. Saveznici (�itaj Britanci) su, naime, u jednom trenutku uvidjeli �etni�ke slabosti i odlu�ili se za potporu Titovim partizanima. A KPJ s vi�egodi�njim iskustvom bolj�evizma nije poznavala nikakve pravne niti moralne ograde za uspostavu razbojni�kog sustava na svim poljima �ivota. Drugo poglavlje obra�uje upravo to razbojni�tvo razularenih Titovih pobjednika nad svim narodnim neprijateljima, izdajicama, bur�ujskim �pijunima... U tom poglavlju pod naslovom "Tijek zavr�nih operacija od 9. do 15. svibnja 1945." autor opisuje stradanja Hrvata, ve�eg dijela, zarobljenog sa strane jugoslavenske vojske u Sloveniji, i manjeg dijela, izru�enog sa strane Britanaca partizanskim postrojbama. Tko je s britanske strane donio odluku o izru�enju, jo� je uvijek dvojbeno. Autor se poziva na povjesnika grofa Nikolaja Tolstoya �ije je istra�ivcanje u knjiz Ministar i pokolji "nedvojbeno pokazalo kako je bitnu ulogu u provo�enju odluke o izru�enju odigrao Harold Macmillan, tada�nji britanski ministar rezident zadu�en za Sredozemlje, kojeg je na to mjesto postavio W. Churchull. Me�utim, Tolstoy se nije upu�tao u promatranje i smje�tanje tog problema u �iri povijesni kontekst, koje je podrazumijevlao istra�ivanje i interpretiranje kauzalnosti razvoja i polo�aja britanske politike u odnosu prema savezni�kim silama, niti napose prema Sovjetskom savezu, jugoisto�noj Europi i Jugoslaviji". Tre�e poglavlje posve�uje autor jugoslavenskim poratnim zlo�inima nad Hrvatima �iji su izvr�itelji bili represivni organi unutar vojnog, policijskog i pravosudnog sustava.

Knjiga s preko 400 stranica je prepuna citata, obilata podatcima i ispravnim povijesnim zaklju�cima. Djelomice su nam te �injenice poznate iz postoje�e literature, djelomice su se naslu�ivale, a rijetko su sasvim nove. Autor je, o�ito, prou�io sve �to se u svezi s ovom temom dalo prou�iti na podru�ju zemlje. Pri tom je ustanovio da su komunisti va�nije dokumente odstranjivali iz arhiva o �emu svjedo�e prazne ili poluprazne arhivske kutije. Svakako je pohvalno da se autor odlu�io na sustavnu obradu komunisti�ke torture nad Hrvatima, �to je do sada �injeno vi�e fragmentarno, katkad u memoarskim zapisima, a ponajvi�e usmenom predajom. Stoga stajali�ta valja ovu knjigu preporu�iti svima onima koji nisu dovoljno obavije�teni o komunisti�koj strahovladi u Hrvatskoj i stradanju naroda u pora�u.

Unato� svim pohvalama autoru na akribijskom radu, ipak si dopu�tamo uputiti neke manje, ali ne i bezna�ajne primjedbe. Naslov knjige "Bleiburg" ne odgovara sadr�aju knjige. Dapa�e, mislimo da rije� Bleiburg u naslovu zbunjuje, jer Bleiburg je samo jedna od tema knjige. Podnaslov knjige "Jugoslavenski poratni zlo�ini nad Hrvatima" zbog sadr�aja puno vi�e pristaje kao naslov. Onaj tko �eli ne�to zaista novo re�i o Bleibur�kojtragediji, mora iznijeti nove �injenice na vidjelo dana i odgovoriti na pitanje jesu li se Britanci ogrje�ili o �enevske konvencije koje propisuju postupak prema ratnim zarobljenicima koji su im se predali. Naime, povjesni�ari se sla�u glede dogovora na Jalti prema kojem su se zapadni saveznici obvezali Staljinu predati sve sovjetske dr�avljane koji su se borili na protivni�koj strani. Na kraju su mu, dodu�e, predali i sve one koji su napustili Rusiju u vrijeme Oktobarske revolucije, ali dogovor iz Jalte se nije odnosio na "Yugoslavs" me�u koje su se tada i Hrvati ubrajali.

S druge je strane va�no ustanoviti broj �rtava, jer je ta trauma u hrvatskom narodu izazvala posljedice demografskog, gospodarskog, kulturnog, umjetni�kog i znanstvenog zastoja, �to je dodatno poticalo napu�tanje rodnih ognji�ta i iseljevanje Hrvata. Osim toga bilo bi mudro navesti broj�anu veli�inu, koliko je to danas mogu�e, usta�kih postrojbi, domobranske vojske i civilnoga pu�anstva, ne zbog toga �to bi jedne �rtve bile manje vrijedne, nego da se zorno prika�e kako se jugoslavenski zlo�ini ne mogu vi�e pokrivati likvidacijom "kvislin�kih postrojbi", kako to, ne samo hrvatski, antifa�isti �ele.

Kao primjer temeljitog istra�ivanja sli�nih doga�aja spomenimo ovdje jednu, naoko neuglednu, knji�icu od 64 stranice koja se ove godine pojavila u Austriji povodom 50-te obljetnice deportacije 25 tisu�a "kvislin�kih" Kozaka u Staljinov pakao. Trojica autora (arheolog, povjesnik i etnograf) su prou�ili relevantnu literaturu, (noviju i djelomice druk�iju od Jur�evi�a!), seoske i op�inske zapise i arhivsku gra�u po tirolskim centrima, prikupili predmete, koje su Kozaci sa sobom donijeli, te vodili razgovore s pre�ivjelim o�evidcima i napravili uradak �iju vjerodostojnost nijedan znanstvenik ne stavlja u pitanje. Za one koji se �ele uvjeriti evo podataka: Harald Stadler/Martin Kofler/Karl C. Berger: "Flucht in die Hoffnunslosigkeit. Die Kosaken in Osttirol." Studien Verlag Innsbruck, Wien Bozen 2005. Hrvatska povijesna znanost bi kona�no trebala krenuti, �ini nam se, ovim putom, dok jo� nije prekasno i ne �ekati 2025. godinu, godinu otvaranja britanskog arhiva iz Drugoga svjetskoga rata.

Tihomir Nui�