Recenzija knjige Dijane Jel�i� "Umije�e svakodnevnog pokreta"

Tihomir Nui�:

Tisu�lje�ima je �ovjek predmetom znanstvenih rasprava, religioznih promi�ljanja, filozofskih umotvorina, literarnih zapisa... Zapravo sve stvarala�ko u svijetu ima �ovjeka ili kao podlogu ili kao cilj. Na zemlji ne postoji bi�e niti predmet kojemu su posve�ene tolike usmene pri�e i pisane stranice kao �ovjeku. Unato� tome, �ovjek zna jako malo o sebi. Ve� u staroj Gr�koj je me�u filozofima kru�ila mudra izreka "spoznaj samoga sebe", koja se pripisuje filozofu Thalesu iz Mileta. Ironija je htjela da upravo taj Thales, jedan od sedmorice gr�kih mudraca, promatraju�i zvjezdano nebo, zaboravi da hoda po zemlji punoj izazova i upadne u bunar. Naravno da se slu�kinja morala smijati, promatraju�i taj prizor.

�ovjek je �udo stvoreno da misli. I to je njegovo cijelo dostojanstvo - ka�e Blaise Pascal. A njegova veli�ina je u tome �to je kadar spoznati svoju bijedu, ka�e isti mislilac. To su dva izazova za �itatelje knjige "Umije�e svakodnevnog pokreta" Dijane Jel�i�. Ona �itatelja poziva da misli i otkriva svoju veli�inu i promi�lja svoju bijedu. �ovjeku je toliko toga dano da mu je gotovo sve samo po sebi razumljivo: on hoda na nogama, slu�i se rukama, okre�e glavu, nosi teret na le�ima, pada i di�e se, a da pritom uop�e ne pomi�lja upitati se koji je pokret za �to najprimjereniji. Sve se odvija automatski, bez uporabe glave.

Istina je da �ovjek ne mora znati kako je konstituiran da bi normalno �ivio i obavljao svoje poslove, ali ni�ta manje nije istina da veliki broj ljudi posje�uje i pla�a raznorazne terapije, jer ne posve�uje potrebnu pa�nju dijelovima svoga tijela. Kad bi pojedinci samo jedan dio vremena, kojega ula�u u uljep�avanje auta, posvetili sebi, bilo bi puno manje bolova u kralje�nici, u kri�ima itd. A kad bi prou�avali svijet u kojemu �ive onim intenzitetom kojim studiraju ceste po kojima �e se voziti do cilja, zacijelo bi dublje upoznali svijet svoga tijela i svoje misli, te svijet kojim su okru�eni, njegovu kulturu, civilizaciju, religiju i njegov odnos prema univerzumu.

Jer sam ono �to mislim, �elim i osje�am, ja postojim i kre�em se. Misli, osjetila i osje�aji su jezgra moga �ivoga bi�a, koja kreira (savr�ene) pokrete. Pokreti moga tijela su, dakle, �ini moga stvarala�koga duha, onoga igra�a u meni (homo ludens) koji je pretpostavka svim daljnjim povoljnim atributima. Ja imam svoj ritam, svoje dr�anje, svoj pokret. Sve terapije i tehnike su uglavnom "grupne", a pojedinac posjeduje osobni ritam i dinamiku pokreta. "Koliko ljudi, toliko pokreta i toliko o njima ispri�anih pri�a" - ka�e autorica.

Po�to dana�nje fizikalne terapije (prakse) redovito imaju premalo vremena, a ponekad i znanja, za pojedina�nu sudbinu i njezine probleme, Dijana Jel�i� poziva pojedince da se osvjeste, da se suo�e sa sobom i da po�nu promi�ljati svoje pokrete.To je zapravo poziv na dijalog sa samim sobom, da bi se samog sebe �to bolje upoznalo i prema sebi pa�ljivije odnosilo.

Osim nekih nu�nih anatomskih pouka o tome �to je aksis, aleph, atlas, zdjelica, kralje�nica, zlatni rez, stopalo, �aka i sl., autorica nas podsje�a na na�e emocije (emocionalno pam�enje, emocionalni um), na misao (misaone slike i misaoni um), na osjetilnost, na utjelovljeni um kao na ono emotivno, misaono i mudro u nama. Utjelovljeni um je zapravo zajedni�ka energija emotivnog, misaonog i egoisti�nog uma kojom spoznajemo, osje�amo razumijevamo, pamtimo, sje�amo se. Sve ovo zajedno i jo� puno toga �ini tek jednu cjelinu - ljudsko bi�e, �iji je bitno dio tijelo.

A cjelina nije tek puki zbroj djelova, nego puno vi�e. Za ilustraciju gore re�enoga, citiramo iz knjige: "Sve nama danas poznato sastavljeno je od atoma i praznine koja im omogu�uje vje�no gibanje, a ta je praznina ispunjena energijom koja se osloba�a upravo njihovim gibanjem... Stvorimo li dinami�ku sliku modela atoma kao slikovit izraz tijela, ona postaje sli�na minijaturnome modelu sun�anog sustava. Kod atoma je sredi�te jezgra, kod sun�anog sustava sunce, a kod tijela zdjelica, spremi�te na�e �ivotne energije, oko koje se ostali dijelovi raspore�uju u kru�nicama, elipsama, valovima i spiralnim zavojima. U takvoj misaonoj slici na�e tijelo postaje univerzum u univerzumu, a mi ujedinjeni u tijelu, stopljeni s univerzumom, slijedimo prirodne zakone koji nas stvaraju" (str. 115).

Dijana Jel�i� se nije samo posvetila pokretu u svojoj praksi, nego u svojim mislima traga za njegovim umije�em, njegovom mudro��u i njegovom slo�eno��u. Svojom nas je knjigom odvela u svijet u kojem otkrivamo va�nost pokreta ne samo u svakodnevnom kretanju nego i u mi�ljenju i stvarala�tvu �ovjeka uop�e. Konzultirala je anatomiju, evoluciju, kulturu i znanost, propitivala civilizaciju, u kojoj �ivimo reducirani na korisnu ili nekorisnu robu, i napisala nobi�an zapis o �ovjeku kojega nesebi�no moli da po�ne rabiti glavu kao glavnog pokreta�a svega.

Ovoliki trud nije mogla pokrenuti radoznalost. Puno vi�e je posrijedi ljubav prema velikom �udu - �ovjeku, koja je Dijanu Jel�i� povela u pustolovinu novih svjetova kao neko� i na�e hrvatske humanisti�ko-renesansne filozofe. Unato� nekim sitnijim nedostatcima i propustima, uglavnom tehni�ke naravi, najtoplije preporu�ujemo ovu knjigu - koja nije priru�nik nego poziv na suputni�tvo - svim ljudima koji se za se zanimaju!

Jel�i�, Dijana: Umije�e svakodnevonog pokreta. Kapitol, Zagreb 2006 (str. 214)