Na Sveu�ili�tu u Z�richu se pojavila neobi�na bro�ura, nesvakida�njeg sadr�aja, za �to je trebalo puno mudrosti i odva�nosti. Rije� je o jednoj manjoj studiji studenta Damira Petkova o poglavniku Anti Paveli�u (Eine Studie �ber Ante Pavelic), koja je sada pohranjena u biblioteci Historijskog seminara za isto�no-europsku povijest.

U okviru seminara "�ovjek i mo�, mo�nici u Istocnoj Europi 20. stolje�a od Lenjina do Milo�evi�a" Damir se Petkov odlu�io na 40 stranica predstaviti Antu Paveli�a kao politi�ara i dr�avnika u turbulentnim vremenima po hrvatski narod.

Sve se u to vrijeme vi�emanje zbivalo i odvijalo mimo i protiv volje hrvatskoga naroda. Prvi svjetski rat i raspad Austro-ugarske Monarhije bili su prava tragedija za na� mali, neza�ti�eni narod koji se na�ao na vjetrometini talijanskih, mad�arskih i srpskih teritorijalnih pretenzija.Na ru�evinama Monarhije nastaje mimo i protiv volje hrvatskoga naroda zajedni�ka dr�ava Slovenaca Hrvata i Srba.

Mirotvorac Stjepan Radi� okuplja oko sebe hrvatske politi�are i nastoji mirnim putom izboriti hrvatsku Republiku, ali ga barbari smrtno ranjavaju usred beogradske Skup�tine. Dr�avotvorni se Paveli� potom odlu�uje na emigraciju i organiziranu borbu protiv Aleksandrove diktature i netom preimenovane jugoslavenske dr�ave.

Spletom vanjskih okolnosti, u vihoru Drugoga svjetskoga rata, Slavko Kvaternik progla�ava 10. travnja 1941. g. Nezavisnu hrvatsku dr�avu, a Paveli� nekoliko dana kasnije preuzimlje njeno vo�enje. Nakon dugo godina, tim je �inom prvi put uva�ena volja ve�ine hrvatskoga naroda, premda ostaje otvorenim pitanje kakvu i koliku je dr�avu hrvatski narod �elio!

Autor je podijelio rad u pet dijelova kao �to su prolog, o Paveli�evu �ivotu obilje�enom borbom, progonom i brutalno��u, o njegovom opho�enju s mo�i, da bi u zaklju�ku iznio dvije zanimljive teze: 1. da je Paveli�eva politi�ka djelatnost vi�e rezultat njegovog nacionalizma negoli te�nje za vla��u, i 2. da Paveli�ev autoritarni stil vladanja vi�e proizlazi iz nedostatka povjerenja u suradnike negoli iz osobne ta�tine.

Autor veoma dobro primje�uje da je Paveli�eva jedina ideolo�ka odrednica bila hrvatska dr�ava: niti se nadahnjivao Mussolinijevim fa�izmom niti Hitlerovim nacionalsocijalizmom. Pa ipak nije uspio odr�ati ni dr�avu niti neovosnost u odnosu na njih. Jednome je dao Dalmaciju, drugome suverentet na podru�ju dr�ave. Tko pro�ita knjigu Paveli�eva suvremenika i dijelom bliskog suradnika Matije Kova�i�a "Od Radi�a do Paveli�a", Hrvatska Revija, M�nchen-Barcelona, 1970., te�ko �e se slo�iti s drugom tezom. Na koncu, i iz na�e najnovije povijesti znamo da upravo svemo�na osobna ta�tina isklju�uje povjerenje u suradnike, pa i u narod uop�e.

U dodatku, na koncu bro�ure, iznosi autor mi�ljenja razli�itih poglavnikovih suputnika i supatnika o njemu kao �to su Slavko i njegov sin Dido Kvaternik, Branko Jeli�, Nikola Rusinovi� i Ivo Rojnica. Ono �to nas je osobito obradovalo je autorovo kratko obja�njenje o Hrvatskoj stranci prava �ija se ideologija u puno�emu poklapa sa �vicarskom liberalnom strankom (FDP).

Moram priznati da je ovaj kratki seminarski rad zreliji i objektiviniji nego mnoge knjige napisane u Hrvatskoj i diljem svijeta o istoj temi. Po�elimo mladom g. Petkovu da jedanput smogne snage napisati o ovoj va�noj problematici jedno s nu�nom znanstvenom distancom pro�eto djelo kojim �e se zlonamjerna hajka i ljaga s na�ega naroda barem djelomice oprati.(tn)