Preuzeto iz Vjesnika od 21. velja�e 2001.

Uz izlo�bu "Discovering The Glagolitic Script Of Croatia"
�to je upravo zavr�ena u Velikoj dvorani glasovite Knji�nice
Trinity Collegea u Dublinu

Izlo�eni spisi na glagoljici koji su nastali
u razdoblju od 11. do 20. stolje�a

Izlo�bu prati i opse�an katalog-knjiga na engleskom jeziku u kojem tekstove potpisuju: Radoslav Kati�i�, Anica Nazor, Josip Bratuli�, Frane Paro i Hana Breko / Izlo�ba u Trinity Collegeu jest prvo sustavnije predstavljanje hrvatske glagoljice u svijetu

Izlo�ba pod nazivom "Discovering The Glagolitic Script Of Croatia" autorice Anice Nazor koja je bila postavljena u Velikoj dvorani Knji�nice Trinity Collegea u glavnom gradu Irske Dublinu, zatvorena je u utorak, a prema podatcima doma�ina, taj projekt Ministarstva kulture Republike Hrvatske dnevno je razgledalo oko 600 posjetitelja. Posebnu je pozornost izazvao i katalog izlo�be, publikacija na engleskome jeziku, koja je svojim sadr�ajem i vi�e od uobi�ajenog kataloga, jer, uz fotografije u boji svih izlo�aka i njihove detaljne opise, donosi i nekoliko tekstova najistaknutijih hrvatskih stru�njaka - Radoslava Kati�i�a, Anice Nazor, Josipa Bratuli�a, Frana Para i Hane Breko, koji s raznih gledi�ta osvjetljuju �iri sklop hrvatske kulture te povijesti i zna�enje glagoljskog pisma od 11. do 20. stolje�a. Spomenuta publikacija, koju je izdala "Erasmus naklada" iz Zagreba, ujedno je i prvi opse�niji prikaz glagoljice na jednom od svjetskih jezika, pa svoje zna�enje ima i neovisno o izlo�bi.

O va�nosti i posebnosti glagoljice govori i sam izlo�beni prostor u kojem su bili smje�teni razli�iti glagolja�ki zapisi. Naime, Knji�nica Trinity Collegea je jedna od najstarijih istra�iva�kih knji�nica na svijetu, a posjeduje najve�u zbirku manuskripata i tiskanih knjiga u Irskoj. Od 1801. godine ta knji�nica posjeduje ekskluzivno pravo za umno�avanje starih rijetkih britanskih i, naravno, irskih publikacija ikada izdanih. Glasovita je knji�nica osnovana kada i sam Trinity College 1592. godine, darom kraljice Elizabete. Izlo�ba glagoljice je postavljena u "Dugoj sobi" u Staroj knji�nici, koja je izgra�ena izme�u 1712. i 1732. godine, po projektu Thomasa Burgha. "Duga soba" ima gotovo 65 metara, a u njoj se �uva oko 200 tisu�a najstarijih knjiga koje posjeduje Knji�nica. Najve�e blago koje Knji�nica �uva jest "Book Of Kells" - zasigurno jedan od najva�nijih pisanih spomenika svjetske kulture. To je bogato ukra�en manuskript koji sadr�i sva �etiri evan�elja, a nastao je oko 800. godine. Ujedno, taj je manuskript i najsa�uvaniji artefakt koji je pre�ivio od srednjeg vijeka do danas. "Book Of Kells" je svakako i svojevrstan za�titni znak Trinity Collegea, kojeg godi�nje razgleda oko 500 tisu�a posjetilaca.

U katalogu-knjizi koja prati izlo�bu "Discovering The Glagolitic Script Of Croatia" kustos za manuskripte u Trinity Collegeu dr. Bernard Meehan pi�e da je do prije nekoliko mjeseci hrvatsko glagolja�ko pismo bilo uvelike zanemarivano u svjetskim kulturnim i znanstvenim krugovima. Me�utim, to je pismo va�an svjedok kulturne povijesti i razvoja Hrvatske, a ujedno to pismo i spomenuti razvoj imaju vrlo velike sli�nosti s razvojem i kulturnom povije��u Irske. Obje dr�ave, Irska i Hrvatska, sli�ne su veli�ine, obje su se stolje�ima borile za svoju nezavisnost, obije imaju vrlo veliko zna�enje na grani�nim podru�jima Europe i kao posljednje, ali mo�da i najva�nije, i irsko i hrvatsko umjetni�ko stvarala�tvo kroz vjekove je bilo nadahnuto sna�nom kr��anskom tradicijom i vjerom. Kao �to je glagoljica jedan od simbola Hrvatske, tako su i "Book Of Kells" i drugi sli�ni manuskripti vrlo bitno obilje�je irske kulturne tradicije.

Dr. Meehan zapa�a da je tijekom stolje�a glagoljica bila vrlo va�no sredstvo za prono�enje evan�elja, te da su brojne sli�nosti izme�u glagoljice i "Book Of Kells", ponajvi�e u ukrasnim elementima. Sli�nost se o�ituju u upotrebi istih simbola koji, naravno, imaju isto zna�enje. Trokut predstavlja Sveto Trojstvo, krug prisutnost Boga i kri� mu�eni�tvo i smrt Isusa Krista. Kao kod "Book Of Kells", tako i kod glagolja�kog pisma dekoracija se u potpunosti odnosi samo na vjeru, po kojoj je Rije� Bo�ja u oba slu�aja usko povezana s imaginacijom autora koji su ih oslikali.

Zapisi na glagoljici, njih 70-ak, �to su izlo�eni u Knji�nici Trinity Collegea, razdijeljeni su u 14 cjelina, kronolo�kim redom od 11. do 20. stolje�a. U prvoj cjelini izlo�en je samo jedan zapis, i to najstariji "Klo�ev glagolja�" iz 11. stolje�a. Rije� je o jedinom sa�uvanom takozvanom "Starom slavenskom kanonu". Najvjerojatnije je nastao u Hrvatskoj po�etkom 11. stolje�a, a bio je u upotrebi do kraja 15. stolje�a. Sadr�i �etiri propovijedi isto�nih otaca u tjednu muke prevedenih s gr�koga i jednu anonimnu propovijed koja se pripisuje Metodiju. "Klo�ev zapis" se sastoji od 14 stranica, 12 ih se �uva u Gradskom muzeju u Trentu, a dvije u Ferdinaneumu u Innsbrucku. Druga cjelina nosi naziv "Napisi", a predstavlja dva temeljna glagolja�ka napisa u kamenu - Valunsku i Ba��ansku plo�u. Valunska plo�a se �uva u istoimenom mjestu na otoku Cresu u Crkvi sv. Marije. Tekst je pisan na dva razli�ita jezika i dva razli�ita pisma �to ponajvi�e govori o etni�kom sastavu populacije na otoku Cresu u 11. stolje�u. Ba��anska plo�a, temeljni spomenik hrvatske pismenosti, datira se u 1100. godinu i �uva se u pala�i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Sadr�i 13 redaka, a prona�ena je u Ba�koj na otoku Krku u Crkvi sv. Lucije. Fragmenti, koji se datiraju u razdoblje od 11. do 13. stolje�a, predstavljeni su u tre�oj cjelini. To su: "Budimpe�tanski odlomci", fragmenti brevijara i "Apokrifno slovo o blagovje�tenju". Biblije, psalitari, kazanja i evan�elja svrstani su u �etvrtu cjelinu izlo�be. Tu spadaju: "Mihanovi�ev odlomak apostola" koji se datira u 12. stolje�e i "Reimsko evan�elje" iz 1395. godine, koje se sastoji od dva djela, onoga pisanoga na glagoljici i onoga pisanoga na �irilici. Me�utim, oba su istog formata i sadr�aja, s time da se �irili�ni napis datira u 11. stolje�e u vrijeme sv. Prokopa Opata, osniva�a samostana Sazavra u Bohemiji, a glagolji�ni napis u 1395. godinu.

Jedna od ve�ih cjelina izlo�be je ona peta koja donosi liturgijske knjige. To su: "Misal Kneza Novaka" iz 1368., "Misal Hrvoja Vuk�i�a Hrvatini�a" iz 1404., "Newyor�ki misal" datiran u 15. stolje�e, "Prvi vrbni�ki misal" iz 1456., "Brevijar popa Mavra" iz 1460., "Drugi vrbni�ki misal" iz 1462. i "Drugi novaljski brevijar" iz 1495. godine. �esta izlo�bena cjelina je vrlo zanimljiva, budu�i da sadr�i samo jedan dokument. Rije� je o cjelini koja ima naziv "Egzorcizam", a sadr�i "Amulet" koji se datira u razdoblje 14. i 15. stolje�a. Spis se �uva u Vatikanu, spada u primjerke egzorcisti�ke literature na glagolji�nom pismu. Uz to radi se o jednom od najstarijih svjedo�anstava takvih zapisa na hrvatskoj glagoljici. Ornamentiran je crte�em glave Krista (bez aureole), devet inicijala (velikih i malih) i crte�om amuleta u boji u obliku kruga podijeljenog kri�em. Unutar kruga je ispisano 13 imena hebrejskog Boga i raznih imena gr�koga porijekla. Sadr�i molitvu koja tra�i molitvu za mir i za�titu od zlih demona. Potom slijedi opse�ni egzorcizam koji tra�i za�titu nebeskih sila, an�ela i svetaca. Dio "Amuleta" je i legenda o sv. Sisinu koji pobje�uje �enskog demona koji je obuzeo njegovu sestru. Obuzeta demonom sestra je ipak uspjela uni�titi svoje sedmero djece. Tu je tako�er i legenda o �enskom demonu koji ubija tek ro�enu i nero�enu djecu.

U sedmoj izlo�benoj cjelini, pod nazivom "Propovijedi", predstavljen je tako�er samo jedan dokument. Rije� je o "Kvarezimalu i Tlma�enju muki" koje je nastalo 1493. i 1498. godine, a �uva se u zagreba�koj Nacionalnoj i sveu�ili�noj knji�nici. Sadr�i dva dijela koji su nastali u razmaku od pet godina.

Posebnu cjelinu �ine mije�ana djela, a to su: "Djela Pavla i Tekle" iz 13. stolje�a, "Nikodemovo evan�elje" (Pazinski fragmenti) s po�etka 14. stolje�a i "Apokrif o apostolima Andriji i Mateju u zemlji ljudo�dera" (Tkonski zbornik) iz prve �etvrtine 16. stolje�a. Zasebni dio izlo�be �ine i statuti i pravilnici u kojem su okupljeni: "Regula sv. Benedikta" nastala krajem 14. stolje�a, "Vinodolski zakon" iz 16. stolje�a i "Vrbni�ki (kr�ki) statut" tako�er iz 16. stolje�a.

"Dobrinjska isprava" iz 1100. i "Istarski razvod" iz 1546. godine, uvr�teni su u cjelinu pod nazivom "Acta Croatica", a kao posebna cjelina "Registri" predstavljena je Knjiga primitaka i izdataka bratov�tine (crkve) sv. Antuna u Belom na otoku Cresu, koja je nastajala izme�u 1572. i 1641. godine. Najve�a izlo�bena cjelina predstavlja tiskane knjige, a u njoj je okupljeno 35 razli�itih naslova - od misala, brevijara i mirakula do krizmenjaka, abecedarija i testamenata. "Glagoljski abecedarij penitencijara Jurja iz Slavonije" je djelo zasebno izlo�eno, budu�i da predstavlja utjecaj glagoljice na �irilicu. Posljednja cjelina nosi naziv "Od Irske i Engleske do Hrvatske", a predstavlja "Razgovor magistra Polikarpa sa smr�u" i "Tundovu viziju", koji se �uvaju u zagreba�koj NSK, te "Visio Philiberti", "�istili�te sv. Patricija", "Sermo beati Anselmi ad virginem Mariam" iz 16. stolje�a i "Beda Venerabilis" koji se datira izme�u 672 i 735. godine.

(Goran Joveti�)