Osijek 1999. Dosier Vilim Mati� Na bastionima i trgovima Tvr�e Sklad baroknoga grada i utvrde Uskla�eno pro�imanje vojnog, gra�anskog, vjerskog i duhovnog �ivota uz planski ure�en sklad barokne urbane jezgre i vojne utvrde ponajbolje pokazuje iznimnu vrijednost barokne Tvr�e kao srednjoeuropske kulturne baštine. Osje�ka barokna Tvr�a spomeni�ka je baština iznimne vrijednosti ne samo u nacionalnom nego i u srednjoeuropskom okru�enju. Skladan, gotovo savršen, spoj vojne utvrde (fortifikacije) i pravilno organizirana gradskog �ivota (urbanizma) pro�eta s elementima vjerskog i duhovnog �ivota vrlo rijetko susre�emo i u svjetskoj kulturnoj baštini baroknoga razdoblja. Barokna Tvr�a izgra�ena je na po�etku 18. stolje�a na osnovama turskog Osijeka. Stara orijentalna stihijski izvedena osnova turskog Osijeka u potpunosti je napuštena i pristupilo se planskom ure�enju, organizaciji i izgradnji grada na znanstveno utemeljenim na�elima baroknoga graditeljstva. Raspored volumena (blokova zgrada) i prostora (ulica i trgova) prati pravilan raster u kojem dominiraju dvije prometnice i za prilike utvrde relativno veliki glavni trg. Urbanu jezgru opasala je i zatvorila utvrda izvedena u stilu nizinske nizozemske fortifikacije. Osnovu utvrde �inilo je pet (poslije osam) bastiona me�usobno povezanih bedemima. Oko utvrde prostirao se brisani prostor, a stanovništvo je dijelom raseljeno uzvodno i nizvodno od Tvr�e do udaljenosti topometne crte. Brisani prostor imao je tijekom stolje�a ulogu tampon-zone. Tvr�avske zidine uglavnom su porušene dvadesetih godina 20. stolje�a, ali je zelenilo perivoja i dalje uspješno zadr�alo raniju ulogu tampon-zone, štite�i baroknu jezgru od izravnih utjecaja iz ostalih dijelova grada. Jezgra utvrde sa�uvana je uz manje promjene do danas te se mo�e višeslojno promatrati i analizirati. Vojska je ponajprije izgradila objekte koji su im bili nu�ni: vojarne, zapovjedništva, barutane, skladišta, stanove za visoke �asnike i zapovjednike, zatvor, bolnicu, ljekarnu, poštu i sl. Na preostaloj slobodnoj površini unutar utvrde izgra�eno je devedesetak gra�anskih ku�a. Najreprezentativnije barokne katnice izgra�ene su du� glavnih prometnica i trgova. Dvije glavne prometnice bile su Franjeva�ka ulica (cardo) koja je povezivala ju�ni ulaz u Tvr�u s glavnim skladištem uz sjeverni zid i osmi bastion te Kuha�eva ulica (decumanus), koja je u kretanju istok-zapad prolazila ju�nom stranom glavnoga tvr�avskog trga. Uz veliki glavni �etverokutni Trg sv. Trojstva, postoji nepravilan Trg Jurja Kri�ani�a ispred �upne crkve sv. Mihovila i Trg Vatroslava Lisinskog u blizini franjeva�ke crkve, koji je povremeno poprimao ulogu tvr�avskog šetališta. Ve� sam podatak da u Tvr�i postoje �ak tri trga dovoljno govori o nastojanju oko urbane organizacije unutartvr�avskog prostora. Središte glavnog trga bogato je skulpturalno ukrašeno baroknom kompozicijom sv. Trojstva, oko koje su simetri�no raspore�eni zdenci. Izgradnjom vodovoda i kanalizacije sredinom 18. stolje�a sa sigurnoš�u se mo�e govoriti o potpunoj urbanizaciji Tvr�e. Tre�i je va�an segment Tvr�e, uz vojni i gra�anski, vjerski i duhovni. Panoramom Tvr�e dominira �upna crkva sv. Mihovila izgra�ena (u neposrednoj blizini bivše turske d�amije) u prvoj polovici 18. stolje�a. Rušenjem d�amije, neposredno nakon izgradnje crkve, nastao je trg nepravilna oblika uz koji je izgra�en �upni dom. Franjeva�ka crkva sv. Kri�a gra�ena je na samom po�etku 18. stolje�a, a tijekom prve polovice 18. stolje�a podignut je i novi veliki franjeva�ki samostan. Crkve i samostan bili su rasadišta kulture, znanja i vjerskog �ivota te su u njima ve� u prvoj polovici 18. stolje�a organizirane škole, studij, djelovala je tiskara i dr. Zahvaljuju�i dugoj tradiciji školstva u Tvr�i izgra�eno je ili dogra�eno nekoliko školskih zgrada. Posebno je va�na gradnja Velike kraljevske gimnazije i Kraljevske realke u historicisti�kom slogu potkraj 19. stolje�a. Gradnja tih dviju školskih zgrada ujedno je jedini ve�i historicisti�ki zahvat u dobro sa�uvanoj baroknoj jezgri Tvr�e. Uskla�eno pro�imanje vojnog, gra�anskog, vjerskog i duhovnog �ivota uz planski ure�en sklad barokne urbane jezgre i vojne utvrde ponajbolje pokazuje iznimnu vrijednost barokne Tvr�e kao srednjoeuropske kulturne baštine. Posebna je vrijednost perivoj oko utvrde — prirodna granica izme�u stare barokne jezgre Tvr�e i dijelova suvremenog Osijeka. Razvoj naselja na podru�ju Osijeka do izgradnje barokne Tvr�e Sutok rijeka Drave i Dunava prostor je velikih prirodnih bogatstava, sjecište va�nih prometnih pravaca i klju�ne strategijske uloge. Stoga je prostor sutoka oduvijek bio privla�an za obitavanje i nadzor nad njim. Posebnu va�nost imala je desna obala Drave dvadesetak kilometara od uš�a u Dunav, jer je na tom mjestu bilo relativno lako prelaziti rijeku. Iz predalpskoga prostora tekao je smjer komunikacije desnom obalom Drave i Dunava prema jugoisto�noj Europi i upravo se na ovom mjestu odvajao prema srednjoj Europi. Zato uop�e ne �udi što su na tom prostoru podizana naselja još u prapovijesti. Naselja su s manjim prekidima zadr�ala kontinuitet sve do danas. Najstariji do sada prona�eni tragovi naselja na podru�ju današnjeg Osijeka potje�u iz razdoblja neolitika. Tragovi naselja prona�eni su na lokalitetu Hermanov vinograd. Naselje je nastalo u razdoblju sopotske kulture prije više od pet tisu�a godina. O pravom urbanom tipu naselja mo�e se govoriti u razdoblju Rimskog Carstva. Anti�koj Mursi dodijeljeno je kolonijalno pravo za vladavine rimskog cara Hadrijana, najkasnije 133. godine. Dodjeljivanje kolonijalnoga prava Mursi, što je zapravo zna�ilo pravo rimskog gra�anstva, potvr�uje njezinu va�nost unutar starog rimskog imperija. Kraj Murse zapo�eo je oko 380. godine, kada su je razorili Goti, a kona�na propast grada dogodila se oko 441. godine za provale Huna. Smirivanjem seobe naroda Hrvati se postupno naseljavaju u blizini ruševina stare Murse. Prema prona�enim tragovima ranosrednjovjekovno naselje pomi�e se uzvodno od ostataka Murse u neposrednu blizinu kasnije barokne Tvr�e. O nekom ve�em naselju tijekom ranoga srednjeg vijeka nije moglo biti rije�i, jer je tada urbani �ivot u cijeloj Europi gotovo zamro. Kada diljem Europe, na prijelazu iz ranog u razvijeni srednji vijek, ponovno o�ivljavaju obrt i trgovina budi se i gradski �ivot. Obnovljeni su mnogi stari gradovi, a me�u njima i Osijek. Prvi put ime Osijek javlja se 1196. godine. Od sredine 12. stolje�a Osijek postaje va�no i poznato trgovište na va�noj prometnici. Mjesto pogodno za prijelaz Drave ponovno je omogu�ilo brzi razvoj grada. Središte srednjovjekovnog Osijeka nalazilo se na najpovoljnijem mogu�em mjestu — prostoru budu�e barokne Tvr�e. Iskopani ostaci romani�ke crkve svjedo�e o srednjovjekovnom gradu. Ostaci srednjovjekovne crkve sv. Trojstva prona�eni su na mjestu današnje franjeva�ke crkve sv. Kri�a. U neposrednoj blizini apside franjeva�ke crkve iskopani su ostaci romani�koga portala, koji dovoljno jasno pokazuju starost crkve. Crkva sv. Trojstva gra�ena je vjerojatno u 12. stolje�u, a pregra�ivana tijekom 14. stolje�a u goti�kom stilu. Dolaskom Turaka 1526. godine crkva je pretvorena u Sulejman - Hanovu d�amiju. Za vladavine obitelji Koro�, od druge polovice 14. stolje�a, Osijek je postao va�no prometno, gospodarsko i upravno središte. Grad je, kao najve�e naselje na širem prostoru, bio opasan zidom. Unutar zidina bile su izgra�ene dvije crkve, obiteljski dvor i kaštel, a odlikovao ga je dobro organiziran prostor ulica i trgova. O srednjovjekovnom Osijeku nisu sa�uvani materijalni ili pisani izvori ve� samo opisi iz turskog doba. Turci su zavladali Osijekom 1526. i gospodarili gradom do 1687. Oni nisu bitno mijenjali osnovu grada, ali su izgradnjom javnih zgrada i islamskih bogomolja Osijeku dali orijentalni izgled. Prometna i strategijska va�nost Osijeka došla je do punog izra�aja i za vrijeme turske vladavine. U samo dvadesetak godina, sredinom 16. stolje�a, broj ku�a i broj stanovnika gotovo se utrostru�io, a prihodi su postali pet puta ve�i. Osje�ka tvr�ava i varoš bile su tada podijeljene na �etiri �etvrti i imale 141 ku�u. Za vrijeme turskog razdoblja Osijek je u cijelom svijetu bio poznat po Sulejmanovu mostu. Glasoviti most, nazivan svjetskim �udom graditeljstva, dao je 1566. godine izgraditi Sulejman II. Ukupna duljina mosta, zapravo drvene ceste na stupovima, bila je oko 7 kilometara, a širina 6 metara. Most je vodio od Osijeka do Darde. U vrijeme pohoda protiv Turaka 1664. godine Nikola Zrinski uspio je zapaliti most. Turci su most uskoro obnovili, austrijska ga je vojska kona�no zapalila i uništila 1686. godine. Nedugo nakon uništenja mosta Turci su protjerani iz Osijeka. Planiranje i izgradnja barokne Tvr�e Nakon odbijanja turske opasnosti vojna uprava davala je Osijeku sve ve�e zna�enje, a u grad je pristizalo i sve više doseljenika. Planovi izgradnje utvrde i organizacije unutarnjeg grada neprekidno su se mijenjali, a na njihovoj izradi sudjelovalo je nekoliko vojnih in�enjera. Sve vrijeme neprekidno se radilo na izgradnji tvr�avskog roga (Hornwerk), barutana, dijelova zaštitnih zidova, revelina, iskopima kanala i rovova. Izrada kona�nog plana povjerena je in�enjerijskom pukovniku grofu Maximilianu Eugenu Gosseau de Henefu. Za razliku od brojnih europskih graditelja utvrda koji su svoja djela stvarali pod utjecajem �uvenoga francuskog graditelja vojnih utvrda Vaubana, Gosseau je imao cijeli niz problema. Rješenje tih problema u�inilo ga je poznatim, a osje�ku Tvr�u izvedenu po njegovim zamislima posebnom, va�nijom i druk�ijom od ostalih utvrda tog doba. Svu svoju genijalnost Gosseau je pokazao planiraju�i unutrašnji raspored Tvr�e. Preuzimaju�i pravilan raster mre�e pravokutnih ulica postigao je zavidnu preglednost i komunikativnost. Uspio je odvojiti slobodne površine za organizaciju trgova i dobro rasporediti blokove. To�no je odredio blokove za gradnju vojnih objekata (uglavnom bli�e tvr�avskoj ovojnici), blokove za gradnju gra�anskih ku�a i mješovite blokove. Uz tvr�avsku ovojnicu pronicavo je ostavio neke neizgra�ene površine, koje �e poslije poslu�iti za gradnju vojnih objekata. Njegov raspored unutartvr�avskih gradnji dosljedno je poštivan prigodom izgradnje. Crkvama je ostavljen prostor nekadašnjih d�amija. Sve to Gosseau je ostvario na sku�enom prostoru unutar tvr�avskih bedema stvaraju�i savršen sklad vojnog, gra�anskog i crkvenog �ivota. Ono što ni genijalni Gosseau tada nije mogao predvidjeti vrlo brzo se ostvarilo. Tvr�a je postala i središte upravnog, prosvjetnog, kulturnog i znanstvenog �ivota. Osim osje�ke Tvr�e u doba kasnog baroka i klasicizma nemogu�e je prona�i utvrdu koja u sebi sa�ima cjelokupni vojni, gra�anski, upravni, crkveni, prosvjetni, znanstveni i kulturni �ivot. U tome i jest njezino zna�enje i posebnost. Gosseauov plan bio je prihva�en i slu�bena gradnja Tvr�e zapo�ela je 1. kolovoza 1712. godine pod nadzorom generala Beckersa. Sve su posredovanjem svojih inspekcija budno nadzirali dvorska komora i ratni savjet u Be�u. Do 1715. godine izgra�eno je svih pet planiranih bastiona i dovršena dvoja vrata - sjeverna, Vodena, i ju�na, Nova, što ujedno pokazuje i osnovni zamišljeni smjer komunikacije. Najva�niji pravac komunikacije utvrde s vanjskim svijetom bio je ju�ni ulaz u Tvr�u na koji se nastavljao cardo, današnja Franjeva�ka ulica. Jednaku va�nost imao je i sjeverni izlaz na rijeku Dravu. Sljede�e godine izgra�ena su i zapadna, Valpova�ka, vrata, koja su vodila prema Gornjem gradu. Unutar tvr�avskih zidina izgra�ene su vojarne, oru�ana i barutana, a na glavnom trgu podignuta je zgrada Glavne stra�e (Hauptwache). Gradnja Krunske utvrde na lijevoj obali Drave dovršena je do 1721. godine. Usporedno s izgradnjom utvrde popunjavao se i prostor unutrašnjeg grada. Prema Gosseauovoj zamisli u duhu baroknog urbanizma oblikovane su prometnice, trgovi i blokovi zgrada. Ku�e su gra�ene iz kvalitetnog materijala (pe�ena opeka i kamen) s valjanim krovnim konstrukcijama prekrivenim crijepom i ozidanim dimnjacima. Du� glavnih prometnica i trgova zidane su uglavnom katnice, a u ostalim dijelovima prizemnice. U prizemlju katnica nalazio se poslovni prostor, dok je kod prizemnica poslovni prostor bio ukomponiran u strukturu gra�evine ve� prema vrsti obrta koji je ku�evlasnik obavljao. Prema rasporedu pojedinih obrtnika �ak su i neke ulice u Tvr�i dobivale nazive. Tako imamo Mesni�ku ulicu, Staklarsku ulicu, Tokarsku ulicu, Kova�ku ulicu i sl. Do 1733. godine izgradnja unutarnjega grada bila je pri kraju. Preostalo je još vrlo malo slobodnih gradilišta. Ulice i trgovi dobili su kona�ni izgled, koji su uspjeli sa�uvati do danas. Na sjevernoj strani glavnog trga dovršena je gradnja General vojarne, a na sjeverozapadnom kutu trga izgra�ena je nova zgrada Glavne stra�e. Zgrada General vojarne jedina je skulpturalno dekorirana vojna zgrada u Tvr�i. Portal je oblikovan s po dva stupa, dva polustupa i dva titana, koji nose balkon iznad njih. U to vrijeme zgrada je bila jednokatna. Zgrada Glavne stra�e razlikuje se od ostalih time što je prvi kat izvu�en na prostor glavnog trga i oslonjen na masivne stubove. Posebnu ljupkost izvedbi zgrade Glavne stra�e daje toranj koji završava vitkom promatra�nicom i kupolom. Udovica generala Petraša dala je 1729. godine na središnjem tvr�avskom trgu postaviti kompoziciju sv. Trojstva kao zavjetni stup protiv kuge. Kompozicija sna�no utje�e na organizaciju prostora glavnog trga u maniri baroknih odnosa skulpture i javnih gradskih prostora. Naglašeno dinamizirana kompozicija pokre�e prostor trga prema središtu i potom ga naglo podi�e uvis. Godine 1735. izgra�ena su i tri nova sjeverna bastiona, a dovršena je izgradnja pošte, Gra�evnog ureda i preseljenje bolnice. Najve�i zahvat izveden je 1765. dogradnjom još jednog kata na zgradi General vojarne. Do šezdesetih godina 18. stolje�a tvr�ava je kona�no izgra�ena. Imala je osam bastiona, �etiri barutane, dvije oru�ane, dva velika skladišta, zgradu zapovjedništva garnizona, vojnog suda, gra�evinskog ureda, garnizonskog lije�nika, glavnog zapovjedništva i stra�e, stanove za �asnike, vojnu bolnicu i sedam vojarni. Gradski ugo�aj Tvr�i davale su još od 1717. godine osvijetljene ulice. Tvr�avski vodovod izgra�en je na samom po�etku šezdesetih godina 18. stolje�a, a kanalizacija nešto kasnije. Usporedo s vojnom i gra�anskom gradnjom u Tvr�i se izgra�uju crkve i samostani. Franjevci su po�eli gradnju barokne crkve 1709. godine (do tada su koristili preure�enu d�amiju). Crkva je posve�ena 1732. godine. Samostan je gra�en još uz preure�enu d�amiju da bi poslije bio proširivan. Franjevci su 1730. godine s vojskom mijenjali ku�u na glavnom trgu za gradilište ju�no od crkve. Na tom gradilištu izgra�en je novi franjeva�ki samostan u drugoj polovici 18. stolje�a. Franjeva�ki samostan bio je izvorište ne samo vjere nego i kulture, prosvjete i znanosti. U njemu je organizirana prva škola; ve� 1707. godine djelovao je prvi studij, poslije dopunjavan i obnavljan; a od 1735. godine djelovala je i prva tiskara. Isusovci, koji su, kao i franjevci, kao crkvu upotrebljavali preure�enu d�amiju, najprije su sagradili samostan. Uz zapadno krilo samostana po�eli su 1725. godine graditi �upnu crkvu sv. Mihovila. Slu�bena uporaba crkve zapo�inje tek 1734. godine, ali ni tada nije bila u cijelosti završena. Izgradnjom crkve porušena je nekadašnja d�amija i time je ispred crkve nastao trg nepravilna oblika. Isusova�ka crkva s dva masivna tornja i kupolama potpuno prevladava panoramom Tvr�e. Crkva je gra�ena po uzoru na austrijski barok i primjer je Fenstergiebelfassade, što zna�i da prozori raspore�eni u dva kata rastvaraju plohu pro�elja. Novije dogradnje i pregradnje Razdoblje prosvije�enog apsolutizma donijelo je promjene u vojnom �ivotu i organizaciji. Omogu�ena je izgradnja funkcionalnijih i organiziranijih prostora vojne uprave te napose stambenih prostora visokih vojnih �asnika. Potkraj 18. stolje�a u Tvr�i je izgra�ena zgrada brigade, zatim zgrada tvr�avske posade (s Gra�evnim uredom povezana u cjelinu), ku�a sa stanom generala i ku�a sa stanom zapovjednika mjesta. Osim vojnih i pojedine gra�anske ku�e moderniziraju se ili dogra�uju. Zahvati nisu bili ve�ih razmjera, jer je za svaku promjenu trebalo ishoditi odobrenje ne samo vojnog gra�evnog ureda u Osijeku nego i onog u Be�u. To je ujedno i osnovni razlog zbog kojeg je Tvr�a u velikoj mjeri sa�uvala svoju autenti�nost. Po�etak 19. stolje�a donosi veliku promjenu u upravnom �ivotu grada Osijeka. Josip II. zapovjedio je 1786. godine ujedinjenje triju gradskih op�ina (Gornji grad, Donji grad i Tvr�a) u jedno gradsko poglavarstvo, a 1809. godine Osijek dobiva i status slobodnog i kraljevskog grada. Jedinstvena gradska uprava smještena je u zgradu nekadašnje op�ine Tvr�a, na jugoisto�nom kutu glavnoga trga. Prostor je bio nedostatan za novi opseg poslova i osoblja, te je zgradi dozidan kat. Smirivanje politi�kih i ratnih okolnosti na jugoistoku Europe nakon Berlinskog kongresa 1878. u mnogome je smanjilo i vojno zna�enje osje�ke Tvr�e. Vojna in�enjerija nije više tako kruto uvjetovala razne gradnje i pregradnje unutar utvrde. Kako je Tvr�a i prije bila središte prosvjetnog �ivota Osijeka i okolice, nastala promjena rezultirala je intenzivnom gradnjom upravo školskih zgrada. Na prostoru nekadašnjeg Solnog trga, uz sjeveroisto�ni kut tvr�avskog Glavnoga trga, zapo�ela je 1881. godine izgradnja Velike kr. gimnazije. Na uglu Markovi�eve i Firingerove ulice srušene su tri gra�anske ku�e i dio zgrade stare Crta�e škole kako bi 1890. godine bila izgra�ena zgrada Kraljevske realke. Sli�an zahvat izveden je na jugozapadnom kutu Glavnog trga i Kuha�eve ulice 1898, kada je izgra�eno biskupsko �a�ko sjemenište. Sve tri zgrade izvedene su u duhu vremena, historicisti�ke su i eklekticisti�ke, te se razli�ito uklapaju ili ne uklapaju u baroknu jezgru osje�ke Tvr�e. Razvoj gra�anskog �ivota i narasle potrebe stanovnika Tvr�e uvjetovale su stanovite promjene na gra�anskim ku�ama. Nije rije� o ve�im gra�evnim zahvatima, nego uglavnom o manjim unutrašnjim pregradnjama ili dogradnjama. Kako je proteklo vrijeme u�inilo svoje, bili su nu�ni zahvati na pro�eljima zgrada i krovnim konstrukcijama. Kvaliteta gra�evnih zahvata ovisila je o materijalnim mogu�nostima investitora, sposobnostima izvo�a�a i o duhu vremena kada su zahvati izvo�eni. Rezultat toga su historicisti�ka ili eklekticisti�ka pro�elja nekih izvorno baroknih tvr�avskih gra�anskih ku�a. Rušenje tvr�avskih bedema Nakon Prvoga svjetskog rata nove vlasti su u baroknoj utvrdi gledale simbol njima omrznute Austro-Ugarske Monarhije. Sve to kao i planirana izgradnja elektri�nog tramvaja ubrzalo je donošenje odluke o rušenju tvr�avskih bedema. Rušenje bedema zapo�elo je 1923. godine a završeno 1926. godine. Od nekada velikih tvr�avskih bedema ostali su sa�uvani samo dijelovi 1. i 8. bastiona te dio sjevernog zida izme�u njih s Vodenim vratima. Sve ostalo porušeno je do temelja. Unutar zidina porušene su stara oru�ana i tri od �etiri barutane. Posljednja barutana, uz crkvu sv. Mihovila, porušena je 1958. godine. Dijelom je srušena i Krunska utvrda na lijevoj obali Drave. Ogoljena jezgra barokne Tvr�e sre�om nije dirana te je uz neznatne promjene sa�uvana do danas. Autenti�nost barokne Tvr�e Barokna Tvr�a izgra�ena na mjestu koje je imalo stoljetni kontinuitet gradskog �ivota u cijelosti je poništila tragove ranijih naselja. Vo�ena stru�no i znanstveno utemeljenim postavkama planiranja, gradnje i ure�enja baroknog grada u kombinaciji s izgradnjom barokne utvrde, ostvarila je idealan sklad tih dvaju elemenata. Osnovna vrijednost osje�ke barokne Tvr�e upravo i jest njezina autenti�nost. Bedemi su na �alost tijekom dvadesetih godina 20. stolje�a gotovo u cijelosti uništeni, ali je jezgra do�ivjela tek neznatne promjene u odnosu na izvorni izgled. Usporednim istra�ivanjem arhivske dokumentacije, sondiranjem i arheološkim istra�ivanjima lako je dokazati autenti�nost barokne Tvr�e. Najve�im dijelom Tvr�a je izgra�ena do sredine 18. stolje�a, a upotpunjena je u drugoj polovici 18. stolje�a s nekoliko novih vojnih objekata u kasnobaroknom slogu. Gotovo cijelo stolje�e u Tvr�i ništa nije gra�eno. Tek u zadnjoj �etvrtini 19. stolje�a Tvr�a je upotpunjena s nekoliko vojnih i javnih gra�evina u historicisti�kom duhu. Izgra�ene zgrade, �etiri vojne i tri školske, uglavnom su dobro uklopljene u baroknu jezgru. Izuzetak predstavlja zgrada Velike kraljevske gimnazije izgra�ene prema projektu H. Bollea. Gimnazija je historicisti�ka kompozicija dvokatne zgrade izgra�ena na slobodnom prostoru uz glavni tvr�avski trg. Sama po sebi predstavlja zna�ajno arhitektonsko ostvarenje, ali postavljena pro�eljem prema glavnom tvr�avskom trgu nipošto se ne uklapa u baroknu jezgru Tvr�e. Zgrada gimnazije jedini je i najdrasti�niji primjer narušavanja autenti�ne tvr�avske jezgre. Sve tvr�avske gra�evine, od po�etka do eventualnih dogradnji, izvedene su u arhitektonskim konstrukcijama vrlo kvalitetnih tradicionalnih materijala. Velika je prednost osje�ke Tvr�e što nisu upotrebljavani moderni materijali. Vojne objekte gradili su i radove nadzirali najbolji austrijski vojni graditelji. Neki od njih radili su i na izgradnji gra�anskih ku�a. Ve�inu gra�anskih ku�a izgradili su civilni graditelji koji su u Osijek doseljavali uglavnom iz podru�ja Srednje Europe. Doseljeni graditelji bili su sposobni i stru�ni majstori koji su zanat izu�ili grade�i po gradovima diljem Europe. Njihova znanja i vještine omogu�ili su izgradnju kvalitetnih i raznolikih gra�anskih ku�a. Istaknuti znanstvenici godinama su nastojali dokazati kulturnu, umjetni�ku i povijesnu vrijednost osje�ke Tvr�e. Kako bismo što sna�nije istaknuli Tvr�u kao kulturno-umjetni�ko postignu�e svjetske baštine upadali su u istu zamku. Uporno su pokušavali dokazati kontinuitet urbanog razvoja (i arhitekturalnog sklopa) Tvr�e od srednjeg vijeka, preko turskog Osijeka do baroknog razdoblja. Takav kontinuitet ni�im se nije mogao dokazati, osim prema mjestu na kojem je barokna Tvr�a izgra�ena. Ponavljanje starih pogrešaka trebalo bi kona�no napustiti. Sa�uvanu izvornost Tvr�a mo�e zahvaliti - vojnom preustroju i slabu interesu gra�ana za prostor Nutarnjeg grada potkraj 19. i na po�etku 20. stolje�a. Ni 20. stolje�e ne�e pokazati posebno zanimanje za Tvr�u. Negativna slika socijalne strukture stanovnika Tvr�e tijekom 20. stolje�a rezultirat �e doduše njezinim postupnim propadanjem, ali �e upravo zbog toga Tvr�a uspjeti sa�uvati izvornost. Klju�ni trenutak za povijest Tvr�e dogodit �e se dvadesetih godina 20. stolje�a, kada �e tvr�avski bedemi najve�im dijelom biti porušeni. Na sre�u tvr�avska jezgra ostat �e gotovo nedirnuta i u tom �e obliku opstati do danas. Na mjestu tvr�avskih bedema, zbog brojnih kriznih razdoblja koja �e slijediti (svjetski ratovi, gospodarske krize, komunisti�ka vladavina i sl.) planirani objekti ne�e biti izgra�eni, nego �e biti ure�ene zelene površine. Zahvaljuju�i upravo tim zelenim površinama jezgra Tvr�e do danas �e pre�ivjeti odvojena od ostalih dijelova suvremenog Osijeka. Izvor: www.matica.hr, autor Vilim Mati� Za portal odabrao: Zvonimir Mitar, urednik@arhiva.croatia.ch   PS: Tvr�a se priprema za UNESCO ***** Vezani �lanak: Knjiga koju bi svi Esekeri i prijatelji Osijeka trebali imati Od u kazalu te knjige navedenih priloga na portalu smo objavili: Osje�ki govor Sanda Ham Gale zipa �ale! Najve�i graditeljski pothvat u Europi Ive Ma�uran Most preko mo�vare Zapis o odrastanju Josip Cveni� Mo�da smo ipak djeca Drave Esekerski knji�evni triptih Vlado Obad Izvan provincijainih okvira Fragmenti gra�anskoga duha Erwin Heine Glumi�te, legenda i kavane ***** Sljede�ih dana objavit �emo još neke priloge navedene u kazalu knjige: Sutra na portalu: Kazališni grad Antonija Bogner-Šaban Thaliam laudamus! Po�etak