OD MATERINSKOGA DO MA�EHINSKOGA JEZIKA

�asopis "Schweizer Monatshefte" je ugledni liberalni mjese�nik na njema�kom jezi�nom podru�ju za politiku, gospodarstvo i kulturu. Kao i sva liberalna glasila, i "Schweizer Monatshefte" je izbirljiv glede suradnika i autora kojima pru�a prostor. Stoga nas je ugodno iznenadio najnoviji dvobroj za lipanj i srpanj 2005. u kojemu su tri stranice posve�ene hrvatskoj knji�evnici njema�koga izri�aja Dragici Raj�i�. Pored autori�ine fotografije, kratkih biografskih i bibliografskih podataka i triju dosad neobjavljenih pjesama, austrijski germanist Jens Nicklas joj posve�uje kra�i ogled iz kojega ovdje prenosimo nekoliko odlomaka u slobodnom prijevodu.

Dragica Raj�i� je u suvremenoj lirici njema�koga govornoga podru�ja ve� samim time osobita, �to svoje pjesme pi�e i objavljuje na "defektnom" jeziku koji se ne pridr�ava gramati�kih i pravopisnih normi. Premda ro�ena u Hrvatskoj, nastanjena u �vicarskoj, obilje�ena oskudnim izrazom "migracijske spisateljice", Dragica Raj�i� govori u me�uvrmenu njema�ki okretno i nagla�ava da "pogrje�ke" (koje ne dopu�ta korigirati) u njezinim pjesmama nisu stilsko sredstvo: "Dok ja zbiljski svladam jezik, da bih mogla biti knji�evnica, pro�e moj �ivot".

Ovakvim pragmati�kim izjavama ne treba sasvim povjerovati. Izbjegavanje gramati�ke i pravopisne korektnosti donosi �esto poetsku vi�u vrijednost, pokazuje neslu�ene sveze izme�u rije�i i koncepata, otvara plodna polja asocijacija - kao kad u rije�i "trene" zazvu�i Tr�ne (suza) i trennen (dijeliti) ili kad pisanjem malim po�etnim slovom za zavi�ajni diskurs �esto citirane rije�i "wurzeln" (korijenje) pravi od stati�ke imenice glagol, koji neprestance ukazuje na ponovni razgovor, privremenost i nesigurnost procesa ukorijenjenosti. Dvozna�nost koja podsje�a na nacrt Tl�n argentinskoga pisca Jorgea Luisa Borgesa, dvozna�nost kozmosa bez imenica u kojem tvari "naginju ... nejasnim postati", jer je upitno precizno imenovanje, koje imenice misle da daju. Raj�i�kina lirika ne prosvjeduje samo protiv asimilacije, protiv uvla�enja u dru�tvenost, �ija je svrha samo dokidanje negacije i nestanak razlika, nego ona postojano tra�i slobodu. (...)

Paradigmati�an je razvoj naslova Raj�i�kinih zbirki. Ako njezin literarni prvijenac "Polupjemse jedne go��e" (1986.) nagla�ava jo� fragmentarni, privremeni, klasi�nom idealu pjesama neodgovaraju�i karakter njezine lirike, ipak on ve� odaje iz koje perspektive je knjiga pisana, ali i ironizira predod�bu da jedna "go��a-radnica" mo�e uop�e pisati pjesme. (...)

Ovdje skre�e netko na se pozornost tko kao izbjeglica i strankinja zapravo nema glasa u javnom �ivotu, dolazi do jezika i poku�ava suprotstaviti samoodre�enje tu�em odre�enju. Pri tom propitivanje uzajamnog djelovanja izme�u svijeta i jastva, izme�u vlastitoga i tu�ega, stoje u sredi�tu pjesnikinjinih razglabanja s polivalentnom stvarno��u, koja je okru�uje.

Osobito zna�enje u Raj�i�kinom cjelokupnom djelu imaju poetolo�ke pjesme kao tematiziranje i vrednovanje vlastitoga pisanja, koje ukazuju na pote�ko�e i istodobno na neminovnost da se na�e povjerenje u jezik. Ne simplificiraju�i borbu sa svojim materijalom, Raj�i�ka uzimlje prostor izme�u pisanja i �utnje, izme�u zauzimanja stava i umuknu�a kao polazi�te jezi�ne refleksije, na �ijem kraju stoje pjesme, koje sadr�ajno i formalno nadilaze tradicionalne granice. Stranost ili tu�ost, kako socijalna tako isto nacionalna ili jezi�na, se tako ne osniva niti prihva�a, nego dekonstruira i relativizira ukoliko se zasniva kao univerzalna rije�...

Ohne Titel

raume gestrige traume

auf

dieses land so zu sagen

dieses ort

diese kooridor in welchen die b�cher

schaffen

dieses elektrische licht welche dunkelheit

vertreibt tamu

der anspruch zu �berleben

in angesicht des schlimmeres

die koffer an die t�re stellen

das notwendigste

nicht zu finden

du bewohnst mich

w�hrend draussen schnee

sich fallen lesst.

Bez naslova

ju�era�nje snove

ukloni

ova zemlja tako re�i

ovo mjesto

ovaj koridor za knjige

pospremiti

ovo elektri�no svjetlo koje

tamu protjeruje

zahtjev za pre�ivljavanjem

glede gorega

staviti kofer na vrata

najnu�nije

ne na�i

ti me nastanjuje�

dok vanka snijeg

pada.

Tihomir Nui�