NOVE DR�AVE I POLITIKA ZAPADA

Viktor Meier izmi�e svakom stereotipu novinara. Ve� je kao be�ki dopisnik seriozne novine Frankfurter Allgemeine Zeitung bio za koplje ispred svojih kolega. Knjigom Kako je Jugoslavija prokockana, M�nchen 1995., koja je u me�uvremenu prevedena i na druge jezike kao engleski, hrvatski itd., poslagao je kockice, za razliku od ve�ine publicista, onako kako odgovara povijesnim �injenicama, a ne dnevnopoliti�kim potrebama. Sad je kao umirovljenik boravio u novim dr�avama i promatrao ih iznutra, te je svoje dojmove i zapa�anja iznio u novoj knjizi Jugoslawiens Erben (Bastinici Jugoslavije), M�nchen 2001.

Knjiga je podijeljena u devet poglavlja, a prvo je posve�eno uvodu u problematiku, a zadnje politici me�unarodne zajednice tj. Zapada prema prostoru biv�e dr�ave. Preostalih sedam poglavlja nose naslove Slovenija, Hrvatska, Srbija, BiH, Kosovo, Crna Gora, Makedonija. Temeljna teza knjige je da se napredak i razvoj ovih dr�ava, odnosno, politi�ki nesamostalnih tvorevina kao Kosovo i Crna Gora ne mo�e o�ekivati "odozdo", nego suprotono "odozgo" tj. dobrom politikom.

Knjiga se pojavljuje na tr�istu povodom desete obljetnice raspada Jugoslavije. Na Zapadu se jo� uvijek postavlja pitanje, je li se isplatilo dopustiti raspad Jugoslavije. Za autora je to pitanje iracionalno, jer dr�ave koje su potra�ile izlaz iz tada�nje krize kako bi za�titile nacionalne interese su �injenica. Hrvatska i Slovenija su potpuno legitimno branile oru�jem svoje pravo na samoodre�enje. Bosanski pak Muslimani moraju gorko �aliti �to je njihovo politi�ko vodstvo tako dugo vjerovalo u Jugoslaviju. U svakom slu�aju, jugoslavenska je zajednica okon�ala svoj vijek postojanja, ona vi�e ne postoji. Valja uva�iti nove dr�ave kao partnere.

Hrvatska je jo� uvijek podijeljena glede Tu�manova doba. S jedne strane gledano, bilo je to doba velikih pothvata kao sto su osamostaljenje dr�ave i njezino osloba�anje "Blijeskom" i "Olujom", s druge pak strane, potpuna izolacija zemlje. Za izolaciju dr�ave postoje uglavnom dva razloga: vanjskopoliti�ki i unutarnjopoliti�ki. Svijet je sasvim nepravedno vr�io pritisak na Hrvatsku za izru�enje vojnika Haa�kom Tribunalu, dok se srpski zlo�ini iz 1991. godine (Vukovar, Knin) ne sankcioniraju. Osim toga, nejasno je, tu�i li se Hrvatsku za "Blijesak" i "Oluju" ili za zlo�ine koji su se nakon toga dogodili. Ni pitanje nacionalnog procesuiranja nije sasvim ra��i��eno. Zapad je tako�er pokazao premalo senzibiliteta i razumijevanja za odnose hrvatske dr�ave prema Hrvatima u BiH. Naravno, pritiscima Zapada se Hrvatsku lak�e moglo izlo�iti zbog autokratske i protunarodne unutarnje politike. Kao primjer moze poslu�iti Tu�manovo potpisivanje po Hrvatsku sasvim nepovoljnog ugovora s Enronom, samo da bi bio pozvan u Washington - tvrdi autor. Ta�tina nije uvijek najbolji putokaz.

Hrvatska se zbog umjetno dr�anog te�aja kune na�la u deflaciji i stagnaciji. Izvoz je prakti�ki prestao, zavladala je velika nezaposlenost, prora�un optere�uju legije umirovljenika, strana pomo� rijetko pristi�e ... Zapad, koji je "srbocentri�ki" orijenitran, koristi tu situaciju nemilosrdno za svoje projekte i vizije. Tako se susret, organiziran 24. studenoga 2000. godine u Zagrebu s dr�avama sljednicama Jugoslavije, pokazao kao "monument zapadnoga srbocentrizma". �ekati u zajedni�koj �ekaonici za ulazak u EU, zapravo zna�i �ekati na Srbiju. Ne smije se zaboraviti da srpska politika operira sasvim spretno i suptilno i da ponovno mo�e cijeli prostor biv�e dr�ave postati predmetom njezine hegemonijalne politike, uz pomo� Zapada i Rusije, dakako. To ima tradiciju i korijenje u zapadnja�koj politici. I sam autor spominje da je kao dopisnik do�ivljavao da se moglo sve napisati pod imenom "Slovenac", "Hrvat", "Musliman", ali ne i "Srbin". Na pojam "Srbin" odmah ga se upozoravalo da to nije fino, da to zna�i pripisivanje kolektivne krivnje, da je to pa�e "vulgarna antropologija".

Srpski nacionalizam je o�tar i uvijek dr�avotvoran. U Srbiji su jo� uvijek �ive hegemonisti�ke tendencije. Krhka dr�ava Bosna, �ije dvije etni�ke skupine, srpska i hrvatska, �eznu za mati�nim dr�avama, veoma je nesigurna i zapaljiva. Status Kosova nije definiran. Crna Gora lebdi izme�u zajedni�tva sa Srbijom i samostanosti, �emu se Zapad suprotstavlja. Pritisci na Hrvatsku za povratkom srpskog stanovni�tva koje se uglavnom samovoljno povuklo s hrvatske zemlje pred vojnom operacijom "Oluja", ne jenjavaju. Zapad kao da ne shva�a nakon deset godina da je jedna dr�ava nestala, jer su to njezini narodi tako htjeli i da tamo nema vi�e povratka - osim krvoproli�em!

Viktor Meier je jo� jedanput pokazao i dokazao da je pouzdana adresa na Zapadu za sve Nesrbe i za sve demokratske Srbe. Ovu bi njegovu najnoviju kjni�icu trebalo �to prije prevesti na hrvatski i proglasiti obveznom lektirom za sve koji se bave ili �ele baviti politikom; jer, samo srce nije dovoljno za trajnu opstojnost hrvatske dr�ave!

Tihomir Nui�
11.03.2002.