Predstavljena Bilosni�eva "Afrika" u DHK u Zagrebu
Tomislav Marijan Bilosni� sa svojom najnovijom knjigom Afrika
U prostorijama Društva hrvatskih knji�evnika, na tribini Susreti u DHK, na Trgu bana Josipa Jela�i�a, u Zagrebu, u srijedu, 21. o�ujka 2012. u 12 sati, predstavljena zbirka „Afrika“
BILOSNI�EVA ODA ELEMENTARNOJ LJUDSKOSTI
Najnovija zbirka pjesama Tomislava Marijana Bilosni�a „Afrika“ predstavljena je u srijedu, 21. o�ujka 2012. u 12 sati u prostorijama Društva hrvatskih knji�evnika, na tribini Susreti u DHK, na Trgu bana Josipa Jela�i�a, u Zagrebu.
Davor Šalat, Tomislav Marijan Bilosni�, Lada �igo na predstavljanju zbirke Afrika
Uz pjesnika - autora zbirke, na predstavljanju zbirke „Afrika“ sudjelovali su Davor Šalat, knji�evnik i kriti�ar, Lada �igo, knji�evnica i kriti�arka, ina�e voditeljica Tribine, dok je pjesme �itao poznati dramski umjetnik Joško Ševo, a �itao je i autor nekoliko pjesama!
Tomislav Marijan Bilosni� �ita poemu Crno je crno, napredstavljanju zbirke Afrika
„Afrika“ je tiskana u nakladi Udruge 3000 godina Za dar iz Zadra, i prije nego je ušla u knji�are i knji�nice, izazvala je vrlo veliku (struke posebno) pa�nju knji�evne kritike i �itateljske publike. Odmah po njezinu izlasku dr. sc Igor Šipi� je ovu Bilosni�evu zbirku nazvao „mo�i visokoga stvaralaštva“, koja se na neki na�in i slutila poslije dviju Bilosni�evih patosnih poema „Crno je crno“ i „Vukovar“. Bilosni� ovdje „iskazuje jednu novu dimenziju istra�iva�kog duha koja budi u njemu histori�ara, avanturistu, filantropa, mirotvorca, nadasve, umjetnika širih razmjera“, piše Šipi�.
Nives Gajdobranski kad govori ili opisuje Bilosni�evo pjesništvo ka�e kako je u njemu postojano neiscrpno nadahnu�e koje izvire svom silinom zbog iznimnog autorovog pjesni�kog talenta i svestranog djelovanja na podru�jima kulture. Zapravo zanovjetne ideje i osje�aji i slutnje pjesnika izra�eni su i opjevani dojmljivo u zbirci AFRIKA !
Na tribini u Zagrebu, Davor je Šalat ovu Bilosni�evu zbirku nazvao „odom elementarnoj ljudskosti“ i „Bilosni�evom osudom globalnog vampirizma“. „Tomislavu Marijanu Bilosni�u u zbirci pjesama „Afrika“uspjelo je u ve�oj mjeri nego i u jednoj dosadašnjoj njegovoj poetskoj knjizi stvoriti osebujnu pjesni�ku kozmologiju koja u svojoj posebnosti zahva�a i priziva mnoštva prethodnih ljudskih iskustava i kozmoloških sustava“, mišljenja je Šalat.
S predstavljanja Bilosni�eve zbirke Afrika
Bilosni�a, kao polivalentnog umjetnika, knji�evnika, slikara i umjetni�kog fotografa, s vrlo neobi�nom i bogatom biografijom i bibliografijom, mnogobrojnoj zagreba�koj knji�evno publici predstavila je voditeljica tribine Lada �igo, koja je o potom i sama govorila o „Africi“, predstavivši je iznimnim i zna�ajnim djelom ovodbne hrvatske lirike. Lada �igo u ovoj najnovijoj zbirci pjesama Tomislava Marijana Bilosni�a nalazi elemente Platonove filozofije koja dr�i da u svijetu pojava postoje samo prividne istine , a stvarnih istina ima samo u svijetu ideja.
Za portal: Ivan Raos
*****
Potsjetimo i na predstavljanje iste knjige u Sesvetama:
U �itaonici Knji�nice Sesvete odr�ano je predstavljanje umjetni�kog stvaralaštva hrvatskog knji�evnika Tomislava Marijana Bilosni�a i njegove nove knjige pjesama "Afrika"
BILOSNI�EVA OSUDA GLOBALNOG VAMPIRIZMA
Ivan Babi�, Tomislav Marijan Bilosni� i Davor Šalat
U ispunjenoj �itaonici Knji�nice Sesvete, u �etvrtak 23. velja�e 2012. godine, odr�ano je predstavljanje plodnog sadr�ijma umjetni�kog stvaralaštva ovodbno istaknutijega hrvatskog knji�evnika Tomislava Marijana Bilosni�a i njegove nove knjige pjesama "Afrika". Kulturni �etvrtak u Sesvetama pod naslovom Bliskisusretipjesni�kevrsteu cijelosti je bio posve�en obilje�avanju 45. godišnjice umjetni�kog djelovanja ovog iznimnog umjetnika i, izlaska njegove stote knjige.
Bilosni�a, kao svestranog umjetnika, knji�evnika, slikara i umjetni�kog fotografa, s vrlo neobi�nom i bogatom biografijom, publici je predstavio voditelj tribine Ivan Babi�. Zapravo, što sve Bilosni� nije u svojemu stvarala�kom izra�avanju dotakao i �emu se nije okušao u �ivotu? Radio je kao gra�evinski radnik, strojarski tehni�ar, konobar, voza�, knjigovo�a, administrativac, novinar, knji�evnik, fotograf, slikar, vojnik, ali i kao direktor više firmi, alfa i omega u zadarskoj kulturi, pokreta� niza novina i drugih aktivnosti u Zadru i Zadarskoj �upaniji, a svepostojan je i na �itavom hrvatskom prostoru, u domovini i u inozemstvu.
Kazavši kako uz svoj umjetni�ki jubilej Bilosni� ove godine slavi i tiskanje svoje stote knjige, Ivan je Babi� pokušao nabrojiti bar neka Bilosni�eva pjesni�ka, romaneskna, putopisna, esejisti�ka, feljtonisti�ka, publicisti�ka i likovna objavljena (ukori�ena) djela, kao povjesnice i knjige za djecu.
Bilosni�ev pjesni�ki opus jedan je od najraznolikijih poetskih opusa stvorenih u novijoj, tj. postmodernoj hrvatskoj knji�evnosti - satkan u dvadesetak pjesni�kih zbiraka. Svoju prvu zbirku poezije Bilosni� je objavio 1968. godine, sredinom 70-ih piše i objavljuje underground poeziju po uzoru na ameri�ku bitijevsku generaciju. Nadalje, Bilosni� piše i poeziju po uzoru na liriku afri�kih primitivnih naroda, a 80-ih se okušava na skliskom terenu ljubavne poezije mediteransko-anti�koga duha pritom stvara jedan od najzanimljivih i najljepših ljubavnih pjesni�kih opusa hrvatske lirike 20. stolje�a. Me�u prvima u Hrvatskoj, odmah nakon Vladimira Devidea, a u krugu s Dubravkom Ivan�anom i Ton�om Petrasovim Marovi�em piše haiku poeziju. Bilosni�eve su poeme, pak, zasebna pri�a, po�evši od «pisma Majakovskom» u �eluzametak, preko VileVelebitai Štit(i) slovohrvatskokoje su pro�ete «citiranjem» stare hrvatske knji�evnosti, povijesti, europske mitologije (gr�ke, rimske, slavenske, judejsko-krš�anske) do domoljubne psalmodi�e Ogrlice, i sna�nog, ponovno «avangardnog» Krika2001. godine. Pjesni�ka zbirka „Tigar“ iz 2004. godine svojevrsna je kruna njegova pjesništva. Njome je otkrio nove metafizi�ke podru�ja lirskoga jezika i, otvorio puteve za novi povratak prirodi i iskonu u 21. stolje�u. Za svoje „Molitve“ Bilosni� je dobio najugledniju hrvatsku pjesni�ku nagradu – Nagradu Tin Ujevi�. Poezija Tomislava Marijana Bilosni�a zanimljiva je i po tomu što ovaj pjesnik nije nikada pripadao ni jednoj struji ili školi, nije konstantno objavljivao ni u jednom �asopisu na na�in da bi ga se moglo svrstati pod bilo kakav zajedni�ki nazivnik.
Govore�i o Bilosni�evoj zbirci "Afrika", Davor Šalat, ugledniji hrvatski kriti�ar mla�e generacije, izme�u ostalog je kazao: «Uistinu postoji izvrnut svijet, duhovno, moralno i fizi�ki nasuprotna zbiljnost. Isus u Evan�elju po Luki ka�e da „ono što je ljudima uzvišeno, odvratnost je pred Bogom“, da �e, kako smo nau�ili, ali jedva uspijevamo vjerovati, „mnogi prvi biti posljednji, i posljednji prvi“. „Sit gladnomu ne vjeruje“, iskustvom ovjerovljeno i posve to�no u�i nas poslovica, a Antun Branko Šimi�, kao u proro�kome gledanju današnjeg doba i nasuprotnih društvenih zbilje, ka�e: „�ovje�anstvo biva u�e, neki ljudi širi: / skoro �e po zemlji i�i tek vampiri. / Zemlja biva pusta / nekoliko samo bi�a debljaju�i stenje.“ Tako su i Afrika, crnci i njihov na�in �ivota svagda za zapadni kolonijalni materijalizam bili izvrnut svijet, srce tame kao nesvjesna zrcalna slika vlastite ne�iste savjesti. Nije pretjerano re�i da je i poezija danas u najve�oj mjeri izvrnut svijet u odnosu na konzumerizam.
Tomislav Marijan Bilosni� zna da je taj izvrnut pjesni�ki svijet jedino uporište koje �e prokazati zlosilnost ve� davno unormaljena stvarnosnoga globalnog vampirizma - jer se tek na crna�koj i afri�koj pozadini vidi sva crnina bjela�ke povijesti. Stoga asocijativna metafori�ka za�udnost, šok neobi�nosti, Kafkina sjekira za zamrznuto more u nama, zapravo egzorciraju spomenuti vampirizam, crnci svojim crnim suncem otvaraju prostor za još �iv – makar i neispeglan – humanitet koji ni prejasna sunca, �eljezne i smrtonosne apstrakcije, bjela�kih ideologija nisu posve spr�ila („Kada crnac skuplja ugljen / on postaje crn / on postaje sunce / skriveno u zemlji // Kada crnac skuplja ugljen / on postaje / skrivena vatra / koju je otela zemlja“).
Bilosni�eve pjesme u ciklusu Afrika stoga su jednostavna ipak sugestivna izri�aja, nasuprotna brbljavom, a mrtva�ki banalnom ovodobnom svijetu medija. Njegove slike barataju temeljnim kozmološkim, društvenim i psihološkim oprekama, poezija se prisje�a svoga djetinjstva, kada je u nefunkcionaliziranom sinkretizmu još dodirivala kozmi�ku tajanstvenost i �ivotnu izvornost, svaka stvar nanovo zadobiva svoju sadašnjost neukro�enu cerebralnim redukcijama („U Africi se pleše / u valovima / pjeva / i kada zlo dolazi / u valovima / Druk�ije se ne mo�e / �ivjeti // U Africi / uz pjesme / palmi / poskakuju�i / slave sadašnjost / puni mjesec / osvjetljava / glineni pod / kolibe / bijele zube / u šaci zobene kaše“). Sudbina toga, kako rekosmo, izvrnuta svijeta sudbina je, sugerira nam zapravo Bilosni�, nas samih. „Ho�e li crnac / ostati �iv / dok se brani / ratni�kim štitom / kojim se Picasso koristi / kao inspiracijom“, zlokobno nam je to, ali ujedno i jedino pravo pitanje koje onaj temeljni, duboki crnac, – upravo �ovjek sam – u svakome od nas �eli �uti od sve zlokobnijeg �ivota, ali i od poezije, koja nikad nije prestala biti i seizmograf vremena.
Ukratko, Bilosni�evo pjesništvo stalo je – posebice u zadnjim knjigama, koje su i imale sna�niju recepciju – postavljati prava poeti�ka i ljudska pitanja pro�iš�enim i odmjerenim - logi�kim izrazom, arhetipskom, elementarnom slikovitoš�u i mudrosnim uvidima u naizgled me�usobno izvrnute svjetove Boga i ljudske duše, toga dvoga što bi prema Svetome Augustinu bilo i jedino bitno. Pitanja koja su bitište u svjetlu zaista zloslutnih i na�alost to�nih pjesnikovih zapa�anja: „Zemlja se raspukla / po sredini mo�dane kore / �ivi li svijet / odsje�en od sje�anja.“
I na kraju, Šalat �e kazati: „Tomislavu Marijanu Bilosni�u u zbirci pjesama Afrika uspjelo je u ve�oj mjeri nego i u jednoj dosadašnjoj njegovoj poetskoj knjizi stvoriti osebujnu pjesni�ku kozmologiju koja u svojoj posebnosti zahva�a i priziva mnoštva prethodnih ljudskih iskustava i kozmoloških sustava, ali istodobno bez prestanka generira zna�enjski višak koji se zapravo ne mo�e posve uklopiti ni u kakav zatvoreniji sistem. Bilosni�eva tako knjiga istodobno djeluje na više spoznajnih i zna�enjskih razina, uistinu se semanti�ki realizira u svakoj od njih, ali – baš u svojoj slo�enosti i isprepletenosti razli�itih konteksta – �uva svoju nesvodivost kako na bilo koju od tih razina pojedina�no i uzdi�e vlastitu ni�emu posve nali�nu poeti�ku ku�u."
Za portal: Ivan Raos
|
