Hrvatski pisci, Ludwig Bauer, Marinko Ko��ec, Lucija Leman i Zvonko Makovi� zavr�ili su dvodnevni posjet �vicarskim kolegama u �vicarskoj. Prvog dana hrvatski pisci su bili u gostima kod Bernskog udru�enja pisaca �vicarske, gdje su pred pedesetak gostiju, prete�no �vicarskih knji�evnika, predstavili svoja knji�evna djela i iscrpno izvjestili �vicarske kolege o trenuta�noj situaciji, bolje re�eno problemima u kojima se nalaze hrvatski pisci u domovini. Posjet su zavr�ili knji�evnom ve�eri u rezidenciji hrvatskog Veleposlanstva u Bernu gdje su se predstavili Hrvaticama i Hrvatima� koji �ive i rade u �vicarskoj. Pogledajmo izvje��e s druge� ve�eri u Veleposlanstvu RH u Bernu:

Pozdraviv�i posjetitelje knji�evne ve�eri, predstavnika Bernske udruge pisaca Michaela Sasdia i pisce iz Hrvatske, knji�evnu ve�er u Veleposlanstvu RH u Bernu otvorio je nadahnutim uvodnim rije�ima veleposlanik RH u �vicarskoj, gospodin Jak�a Mulja�i�:

Dobra ve�er dame i gospodo, dragi �vicarski prijatelji,
neizmjerno mi je zadovoljstvo ugostiti ve�eras na�e poznate hrvatske knji�evnike, koje isto srda�no pozdravljam. Jedna od najve�ih stvari �to se �ovjeku mo�e dogoditi je ovakva jedna vrsta knji�evnih ve�eri. Za�to? Knji�evnost je jedna posebna muza koja nam otvara o�i, kao jedno unutarnje ogledalo, koje je �esto puta maglovito i nejasno, ali kada pro�itate jednu dobru knjigu, prepoznate se u tom ogledalu i pro�itate vlastite misli, koje je netko drugi rekao i to je ono �to �ovjeka izgra�uje. Knji�evnost nam otvara vidike, spaja ljude, narode i u konkretnom slu�aju, sino� u Bernu i ve�eras ovdje, knji�evnost je jedan od najboljih na�ina predstavljanja Hrvatske �vicarskoj. Mnogi od vas su ju�er bili u �vicarskom knji�evnom klubu u Bernu i sami ste se uvjerili koliko je doga�aj izazvao pa�nje kod �vicaraca. �vicarci nas lagano prepoznaju u svakom pogledu, po�ev�i od na�e lijepe dr�ave, Jadrana, hrvatskih gradova itd..., a sada nas po�inju prepoznavati i kroz hrvatsku knji�evnost. Ljudi su znati�eljni i �ele ne�to vidjeti, ne�to do�ivjeti i stoga je meni veoma drago da imam �ast ugostiti ve�eras ovdje sve zajedno. Sada mi dozvolite da pozovem� na�e goste iz domovine, Luciju Leman, Ludwiga Bauera i Zvonku Makovi�a da nam se predstave - ja o njima ne�u govoriti, jer �e Vam se oni osobno predstaviti te pro�itati dijelove iz svojih knjiga, a ja po staroj dubrova�koj tradiciji, klju� ove rezidencije prepu�tam umjetnosti, knji�evnosti i ljepoti. Hvala Vam lijepa!

Prvi se prisutnima obratio predstavnik Bernske udruge pisaca, �vicarski pisac Michael Sasdi,
zahvalio se gospodinu Veleposlanikun za gostoprimstvo, hrvatskim piscima za ugodno dru�enje i svima prisutnima za dolazak na ju�era�nji Susret �vicarskih i hrvatskih pisaca i na ve�era�nju Knji�evnu ve�er te rekao nekoliko rije�i o Bernskoj udruzi pisaca i o njihovim aktivnostima, izme�u kojih zna�ajno mjesto zauzimaju i susreti s piscima drugih zemalja. Tako su do sada imali posjet knji�evnika iz �ilea, sa Sicilije i iz Finske i da ga veseli da su sada hrvatski knji�evnici gosti Bernske udruge pisaca, a isto tako da se veseli i predstoje�em uzvratnom susretu u travnju ove godine, kada �e se �vicarski i hrvatski pisci sresti u Zagrebu. �

Zatim su se hrvatski knji�evnici predstavili i pro�itali nazo�nima dijelove iz svojih knjiga.

Ludwig Bauer se zahvalio na gostoprimstvu te na vrlo zanimljiv na�in nadodao da je
"... za jednog �ovjeka od velikog zna�enja dobra i zdrava integracija u jedno drugo, novo dru�tvo; u biti �ovjek prihva�a jednu novu domovinu, ali isto tako ne smije zaboraviti svoje korijenje, svoju kulturu i obi�aje. To nije jednostavno, ali oni koji uspiju na tom planu, �ine te ljude bogatijima i vi�e vrijednima od prosje�nog gra�anina zemlje koja ih prihva�a. Dakle, to jest te�e, odgovornije na neki na�in, ali predstavlja veliko bogatsvo ne samo za svakoga od nas koji to uspiju prihvatiti, nego i za zemlju koja vam je pru�ila gostoprimstvo. O svom radu mogu re�i; do danas sam napisao i objavio tridesetak knjiga u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, �e�koj i Austriji. Jedan dio tog rada je upu�en djeci i posebno mi je drago da dio toga rada predstavlja lektiru i kroz ta djela djeca se po prvi puta susre�u sa knji�evnosti. Od ostaloga dijela nekako se najbolje primaju povijesni romani, stoga sam pripremio za �itanje Kratku kroniku porodice Weber. Ovo je tre�e izdanje, jer je roman prvi puta iza�ao 1990. godine u Sarajevu. "

Pro�itani dijelovi knjige "Kratka kronika porodice Weber" plijenili su pa�nju slu�ateljstva pa nije �udo da je ta knjiga uspjela postati ne samo kultnom knjigom �lanova njema�ke nacionalne manjine u Hrvatskoj, koji su je fotokopirali i slali svojim ro�acima �irom svijeta, nego i �irokog kruga hrvatskih �itatelja, ljubitelja dobrih povijesnih romana.

 Lucia Leman (Lucija Stama�) je, pozdraviv�i prisutne, predstavila sebe i svoj rad, a iz re�enoga ukratko prenosimo va�nije podatke: "Napisala sam �est djela do sada, tri knjige poezije i tri knjige proze. Moja tre�a knjiga proze - roman "Mala sirena" - preveden je pro�le godine na njema�ki jezik, a u tijeku je i prevo�enje djela i na engleski jezik. Trenutno �ivim i radim u Velikoj Britaniji, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radim na doktoratu s temom o Lordu Byronu".

Mlada, vrlo uspje�na knji�evnica, pro�itala nam je iz svoje knjige interesantan prikaz dolaska svatova pred crkvu Majke Bo�je Lurdske u Zagrebu. Jednog lijepog ljetnog dana u kolovozu 1962. godine, dok je Zagreb drijemao pust i napu�ten, jer se mnogi jo� nisu vratili s ljetovanja, a oni koji su se vratili, u�ivali na Savi, pred crkvom je kod svatovskog dru�tva bilo prili�no turbulentno; mlado�enja kao i obi�no neoprostivo kasni, izlaze�i iz auta usput �eprtljavo ugazi u svatovsku tortu... i onda ... slu�atelji su s interesom pratili razvoj daljnjih doga�aja. �
http://www.hdpisaca.org/clan.asp?clan_id=105
http://knjigazaplazu.blog.hr/2007/09/1623167338/borba-za-srecu.html

�

Zvonko Makovi�, hrvatski povjesni�ar umjetnosti, pjesnik, esejist; predsjednik hrvatskog centra PEN-a, u svome predstavljanju publici, rekao je i nekoliko rije�i o tome kako je po�eo pisati te �to mu je, uz pisanje, glavno zanimanje: "...studirao sam povijest umjetnosti i� komparativnu knji�evnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje sam sada �ef Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije na Odsjeku za povijest umjetnosti. Po�eo sam rano objavljivati, ve� sa dvadeset godina pi�em za razne �asopise i pi�em pjesme. Pjesme su mi prevo�ene na mnoge strane jezike. Objavio sam 5 knjiga eseja, nekoliko knjiga kolumni i feljtona i desetak monografija posve�enih suvremenim umjetnicima, a i organizirao sam brojne izlo�be..."

Dodajmo; prva knjiga pjesama objavljena mu je 1968. godine i nagra�ena Nagradom Fonda A. B. �imi�a. Godine 2001. dobio je Goranov vijenac za cjelokupni pjesni�ki rad, a 2001. bio je nacionalni izbornik na Venecijanskom bijenalu. Napisao je tekst za monografiju Slavonija & Baranja.

Iz svoje knjige poezije "Veliki predjeli, male sjene" Zvonko Makovi� je pro�itao nekoliko pjesama i interesantni tekst o tome, kako ga je od ranog djetinjstva pratila rije� "ali", �ije zna�enje si ni tada ni puno kasnije na neki na�in nije mogao protuma�iti. ALI, de�ava se to i svima nama s nekim rije�ima...
http://www.zarez.hr/111/kritika7.htm
http://www.meandar.hr/knjiga.asp?isbn=953-206-031-6

Za �itanje iz svojih knjiga autori su nagra�eni zaslu�enim aplauzom, a nakon toga, posjetitelji knji�evne ve�eri su dobili priliku porazgovarati s njima, postaviti im poneko pitanje i dobiti odgovore "iz prve ruke".

Na pitanje iz publike postoji li mogu�nost da Hrvatske dopunske �kole u �vicarskoj dobiju na dar neke knjige hrvatskih pisaca, Zvonko Makovi�, predsjednik Hrvatskog PEN-a, je dao pozitivan odgovor i objasnio kada i kako je to mogu�e.

Dobili smo odgovor i na pitanje kako se hrvatski knji�evnici snalaze u doba globalizacije i kako uspjevaju na tako malom tr�i�tu pre�ivjeti kao pisci.
Zvonko Makovi�: "Snalaze se vrlo te�ko, problemi su u visokim cijenama tiskanja knjiga i u malom tr�i�tu na koje se knjige mogu plasirati te u nemogu�nosti proboja na isto�no tr�i�te, u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, jer te dr�ave nemaju platnu mo� i prije se opredjeljuju za jeftina djela stranih pisaca." Zatim je napomenuo i da "...nisu hrvatski jezikoslovci ti koji rade na njegovanju i razvoju hrvatskog jezika, ve� su upravo hrvatski pisci ti, koji su zaslu�ni za dobar i kvalitetan hrvatski jezik. To je na�alost u Hrvatskoj veliki problem, jer, samo za primjer, taboloid Glorija ili Arena imaju isti status kao i knjige Tina Ujevi�a pa iz tih razloga dolazimo do situacije da se zloupotrebljava hrvatski jezik kada neki izdava�i, uzimaju�i stare prijevode koji ni po �emu ne odgovaraju dana�njem standardu, gledaju u biti samo na brzu zaradu i uop�e im nije bitno koje to poslijedice ostavlja na hrvatski jezik. To posebno dolazi do izra�aja s jeftinim izdanjima knjiga koja se prodaju na kioscima"

Na pitanje "ne pru�a li upravo prodaja knjiga na kiosku mogu�nost da na taj na�in put do �itatelja na�u i jo� neafirmirani mladi hrvatski pisci, jer jeftinu knjigu mo�e kupiti i pro�itati mnogo vi�e �itatelja, a kada nakon par takvih knjiga �itatelji prihvate pisca, onda bi ti mladi pisci imali �ansu da im se tiskaju i normalna, skupa izdanja knjiga?" stigao je odgovor, da izdava�i tih jeftinih izdanja ne daju �ansu neafirmiranim piscima, nego objavljuju samo poznata djela svjetske knji�evnosti, �esto lo�e prijevode istih, za koje znaju da �e im donijeti zaradu - pa hrvatski pisci od toga nemaju nikakve koristi, nego upravo obrnuto; umjesto njihovih knjiga �itaju se ta jeftina izdanja.

Lucia Leman je odgovorila na pitanje o razlogu promjene svoga imena od Lucija Stama� u Lucia Leman, obja�njavaju�i da o �ovjeku ne govori njegovo ime, nego njegova djela, "... jer ako ru�u i nazovete nekim drugim imenom, ona �e i dalje �iriti svoj opojni miris!"

Na kraju smo dobili odgovor i na pitanje koja je razlika izme�u Hrvatskog centra PEN-a i Dru�tva hrvatskih knji�evnika, dvije udruge hrvatskih knji�evnika; prva osnovana prije pet, a druga prije stotinjak godina pa takore�i, shodno tome, prva okuplja prete�no mla�e, a druga prete�no starije generacije hrvatskih knji�evnika, s tim da su neki knji�evnici istodobno �lanovi i jedne i druge.

Kada daljnjih pitanja vi�e nije bilo, gospodin Veleposlanik je sve prisutne pozvao na nastavak ugodnog dru�enja uz �a�icu vina i osvje�avaju�ih pi�a i uz pripremljeni ap�ro, pa smo i u nastavku ve�eri u individualnim razgovorima s gostima iz Hrvatske saznali puno detalja iz �ivota i rada hrvatskih knji�evnika. �

Tekst: Zvonimir Mitar

*****

Fotogalerija

Fotogalerija: Miro Grabovac