Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
 

 


17.05.2007.

Hrvatski skladatelji XX. stolje�a pod velom ti�ine svih jugoslavenskih re�ima


KRSTO ODAK (1888.-1965.)

KRSTO ODAK, njegova umjetni�ka ostav�tina broji vi�e od 80 numeriranih i nenumeriranih opusa. Svoj glazbeni stil Odak je ve� navijestio u svojim prvim radovima. U njima se lako mo�e primijetiti sklonost polifonom oblikovanju, te nagla�avanju folklornih obilje�ja, koja je jasno vidljiva i u njegovim kasnijim djelima. Ipak, prihva�aju�i pozitivne tekovine suvremene kompozicijske tehnike, skladatelj je postepeno oboga�ivao svoja izra�ajna sredstva, osobito harmoniju, �to se najvi�e o�itovalo u pro�irenju njezinih temelja starim modalitetima. Ipak, glavno Odakovo izra�ajno sredstvo bila je i ostala melodija. U svim glazbenim formama kojih se dotakao, Odak je stvorio vrijedna umjetni�ka djela koja su, bez sumnje, u velikoj mjeri obogatila hrvatsku glazbenu kulturu.

Ro�en je u Siveri�u kod Drni�a 20.03.1888.g. Dane svog �kolovanja provodi u Sinju, �ibeniku i Makarskoj otkrivaju�i svoj smisao za glazbu u radu s Ivanom Ocvirkom i Matija�em Melchiarom. Oti�av�i potom na teolo�ke studije u M�nchen, istodobno je studirao glazbu kod uva�enog njema�kog glazbenika patera Hartmanna. Nakon povratka u domovinu 1913.g. kao sve�enik djeluje u Sinju i obli�njem Otoku. 1919.g. napu�ta svoje dotada�nje zanimanje i odlazi na studij glazbe u Prag u klasu uglednog �e�kog skladatelja V.Novaka. Od tada se posve posve�uje glazbi te svoj prvi umjetni�ki uspjeh posti�e ve� na apsolventskom koncertu kada njegova SONATA ZA VIOLINU I GLASOVIR dobiva prvu nagradu. Po povratku u Zagreb postaje profesorom na Muzi�koj akademiji u kojoj djeluje do umirovljenja 1961.g. Umro je u Zagrebu, 04.11.1965.g. u 78.g. �ivota i pokopan je na zagreba�kom groblju Mirogoj.

Odakov duhovni opus mo�emo podijeliti na dvije cjeline:
1. SAKRALNA GLAZBA NA LATINSKOM I HRVATSKOM JEZIKU i
2. SAKRALNA GLAZBA NA STAROSLAVENSKE TEKSTOVE

AD 1
Zborne skladbe duhovne sadr�ajnosti su ujedno i prapo�etak uop�e skladateljskog rada K.Odaka. Njegove najranije skladbe i to iz 1911.g. (objavljene u �asopisu "SVETA CECILIJA") su VENI DULCIS JESU (�enski zbor) i U SLAVU SVETOG SRCA (za mje�oviti zbor i ujedno jedina na hrvatskom jeziku). Iz 1912.g. treba istaknuti mu�ke zborove AVE MARIA, CHRISTUS FACTUS EST, LAUDATE DOMINUM i O SACRUM CONVIVIUM. Tako�er u to doba nastaje i ve�e djelo MISA na latinskom u B-duru (1914.) Ovdje su nabrojane samo va�nije skladbe, me�utim taj prvi opus broji 32 izvorne skladbe duhovnog sadr�aja i 9 harmonizacija crkvenih napjeva.

AD 2
Ipak, ovo drugo, kasnije Odakovo stvarala�tvo, tj.skladateljski rad na duhovnim skladbama na staroslavenske tekstove spada u njegov vrhunac ne samo duhovne nego uop�e skladateljske ostav�tine. To razdoblje skladanja na staroslavenske tekstove ome�eno je unutar 10 godina i to od 1928. do 1938.g.

Odak upravo ovim skladbama na sjajan glazbeni�ki nivo uzdi�e staroslavensko pjevanje, grkokatoli�ku liturgiju, kao i na�e glagoljsko pjevanje i na�u �irilometodsku tradiciju iz koje crpi i povijesno nadahnu�e kao i glazbene teme i motive. Upravo zato je ovaj drugi dio njegovog duhovnog glazbenog stvarala�tva vrijedniji i zna�ajniji. On je potpuno odakovski suveren, originalan i vrijedan. Ali, tim skladbama on zadire i u na�u pro�lost, on podsje�a da smo jedini narod katoli�ke Crkve koji je uspio odr�ati skoro tisu�u godina liturgiju na narodnom jeziku (dok je �itava katoli�ka Crkva koristila latinski do 1965.g.)

*****

KRATKI OPIS GLAZBENIH PROJEKATA

CD: "KRSTO ODAK: SAKRALNA GLAZBA NA STAROSLAVENSKE TEKSTOVE"
(snimljeno 1997g. u crkvi Dje�a�kog sjemeni�ta na �alati, izdano 1997.g. -trajanje: 46,32 min, izdava�: SVETA GLAZBA, Zagreb)

SNIMILI: Mje�oviti Oratorijski zbor crkve sv. Petra HOSANNA (Zagreb), Mje�oviti zbor Hrvatskog pjeva�kog dru�tva "SLAVULJ" (Petrinja), Djevoja�ki zbor -Schola Cantorum -crkve sv. Petra (Zagreb)
SOLISTI: Hvalimira Bled�najder, Mirta Panduri�-Kudrna, Marko Rogo�i�, Branka Oblak-Stilinovi�
SURADNICI: dr. Lovro �upanovi�, Rozina Pali�-Jelavi�, msgr. Franjo Komarica, dr. fra Izak �pralja
DIRIGENT: JOSIP DEGL'IVELLIO

KRSTO ODAK (1888.-1965.) se u svom staroslavenskom opusu oslanja na izvorne motive i melodije hrvatskog glagolja�kog pjevanja i liturgije. Glagolja�ka liturgija je jedinstven slu�aj narodne liturgije u Katoli�koj crkvi do II. vatikanskog sabora (1962.-1965.). Slavenska bra�a sv. �iril i Metod su u 9.st. preveli na narodni jezik liturgijske knjige i Bibliju, te u bazilici Santa Maria Maggiore u Rimu od pape Hadrijana II dobili blagoslov i dopu�tenje da ih rabe u liturgijske svrhe. Tijekom stolje�a Rim, koji je te�io za unifikacijom i anacionalizmom, ukinuo je sve oblike narodne liturgije u katoli�kim crkvama i uveo jedinstveni obred i jedinstven jezik, latinski. Jedino hrvatski narod uspjeva preko svojih tzv �popova glagolja�a� u nekim biskupijama uz Jadransko more zadr�ati glagoljanje, odnosno liturgiju na narodnom, staroslavenskom jeziku, a od 14.st. i hrvatskom narodnom jeziku, tzv. ��avetu. Tek je II. vatikanski sabor prvi put slu�beno dopustio uporabu narodnih jezika u liturgiji. Opus skladbi Krste Odaka sa�ima gotovo tisu�u godina jedinstvene tradicije u katoli�koj crkvi, moljenja i pjevanja na narodnom jeziku. Te izvorne skladbe i jedna obrada narodnog napjeva, kao i cjelovita Misa, autohtoni su hrvatski glazbeni produkt, koji glazbom o�ivljuje jedinstvenu hrvatsku, ali i europsku povijest i na�e mjesto u njoj.
Na ovom CD-u snimljene su skladbe za mu�ki zbor s pratnjom ili bez (6), za mje�oviti zbor s pratnjom ili bez (5) i jedna peteorostava�na misa za mje�oviti zbor "a cappella" i solo bas.

*****
Zagreb, 18. travnja 2007. mo. Josip degl' Ivellio


Za portal pripremio: Zvonimir Mitar


Sutra na portalu:
Maestro degl' Ivellio nam predstavlja (2): ALBE VIDAKOVI� (1914.-1964.)


Po�etak



Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:



 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.