|
18.05.2007.
Hrvatski
skladatelji XX. stolje�a pod velom ti�ine svih jugoslavenskih
re�ima
ALBE VIDAKOVI� (1914.-1964.)
ALBE VIDAKOVI� Ro�en u Subotici, �kolovao se u Rimu, a svoj najintenzivniji
�ivotni, umjetni�ki i skladateljski rad darovao je Zagrebu i Hrvatskoj
od zavr�etka studija i povratka iz Rima 1946.g. pa do prerane
smrti 1964.g. (uslijed infarkta koji je mahom kosio -vjerojatno
genetski -mu�ke �lanove njegove obitelji oko 50-te godine �ivota)
Treba svakako istaknuti na prvom mjestu da je Albe Vidakovi� naj�i��i
primjer reformirane crkvene glazbe koja se ispravno nadahnjivala
tzv. "cecilijanskim pokretom" �iji je glavni cilj bio
o�istiti crkvenu glazbu od primjesa opere, neukusa, ki�a, neliturgijskog
na�ina skladanja, te se vratiti izvorima crkvene glazbe, npr.
gregorijanskom koralu.
Vidakovi� je u svom reformnom skladateljstvu uspio ostvariti ideal
crkvene, liturgijske glazbe bilo koje forme se dotakao. Tako su
nastale nezaboravne mise GREGORIANA za �etveroglasni mu�ki zbor,
solo i orgulje na teme gregorijasnkih korala, CAECILIANA za �etveroglasni
mje�oviti zbor i orgulje (ta je misa napisan po narud�bi tada�njeg
nadbiskupa Alojzija Stepinca, kojemu je kasnije i posve�ena rije�ima:
"Najve�em ljubitelju crkvene glazbe i univerzalnom humanistu".
Svakako treba spomenuti i naj�e��e izvo�enu (i dan danas) TROGLASNU
STAROSLAVENSKU MISU, kao i tzv. ISTARSKU u kojoj Vidakovi� hrabro
i pionirski upotrebljava folklor u crkvenoj liturgijskog glazbi
�to je dotada bilo gotovo nezamislivo. No, pored brojnih liturgijskih
skladbi, Vidakovi�a privla�e i slobodniji duhovni tekstovi. I
tu se pokazao na visokom nivou uzimaju�i i uglazbljuju�i tekstove
onodobnih vrhunskih pisaca i pjesnika duhovne tematike. Tako nastaje
�uveni GOSPODE DU�A za �etvreoglasni mu�ki zbor "a cappella"
na tekst Stjepana Bak�i�a (1889.-1963.) koji se smatra utemeljiteljem
katoli�kog novinarstva ali i samog �asopisa "Glas Koncila".
Od ve�ih formi treba istaknuti oratorij TU�BA U HRAMU koji je
ostao nedovr�en, no zalaganjem pokojnog akademika Lovre �upanovi�a
koji ga je dovr�io te je i nedavno praizveden (dakle nakon skoro
pola stolje�a) 1999.g. Tu je Vidakovi� koristio tekst jo� jednog
velikana duhovne poezije Jerlima Kornera (1909.-1976.). Pored
mnogih skladbi za zborove skladao je svega 3 skladbe za orgulje,
i to Preludij i Fugu u C-duru, Fantaziju i fugu u f-molu i skladbu
za orgulje na temu "Marijo o lijepo ime". Oku�ao se
i kao vrstan skladatelj instrumentalnih djela, no sva ona zasjenjena
su njegovom ostav�tinom na polju duhove glazbe.
Vidakovi� je tijekom svoje slu�be kao regens zagreba�ke katedrale
podigao zbor sastavljen od sjemeni�taraca, bogoslova i gospode
koralista na vrhunski nivo koji nikada poslije njega nije dosegnut.
Tako�er, u mraku komunizma on je pored odli�no uvje�banih liturgijskih
skladbi za obrede i svete mise, organizirao i jedinstvene u to
doba u Zagrebu, a i u �itavoj na�oj domovini koncerte pod nazivom
"DUHOVNA RAZMATRANJA" gdje je krasno spojio tekst i
glazbu, te je uz tuma�enje pojedinih skladbi ubacivao i molitve,
razmatranja i meditacije.
Posljednje �to je Vidakovi� poduzeo bilo je osnivanje u�ili�ta
za crkvene glazbenike koje je i utemeljio i zapo�eo s prvom akademskom
godinom u sklopu Teolo�kog fakulteta. Nije do�ekao zavr�etak akademske
godine jer je 1964.g. tijekom prvih mjeseci po�etka rada Instituta
za crkvenu glazbu -preminuo. Danas, Institut nosi njegovo ime,
te spominu�i se 40 godi�njice Vidakovi�eve smrti, ujedno i slavimo
40 godina postojanja njegovog djela, Instituta za crkvenu glazbu.
Njegovo tijelo je nakon nenadane smrti u 50-oj godini �ivota
bilo izlo�eno u zagreba�koj katedrali, a broj ljudi koji su mu
do�li odati po�ast, prema rije�ima zagreba�kog kanonika dr. Stjepana
Ko�ula bio je nakon Stepin�eva sprovoda dotad najve�i. Sahranjen
je u svojoj rodnoj grudi, na groblju u Subotici.
*****
KRATKI OPIS GLAZBENIH PROJEKATA
DVOSTRUKI CD: "ALBE VIDAKOVI�: DUHOVNE SKLADBE"
(snimljeno 1998.g. u crkvi Dje�a�kog sjemeni�ta na �alati i u
zagreba�koj Katedrali, izdano 1998.g. -trajanje: 106,79 min.,
izdava�: SVETA GLAZBA, Zagreb)
SNIMILI: Mje�oviti zbor Hrvatskog pjeva�kog dru�tva "SLAVULJ"
(Petrinja), Mje�oviti Oratorijski zbor crkve sv. Petra HOSANNA
(Zagreb), Djevoja�ki zbor -Schola Cantorum -crkve sv.Petra (Zagreb)
SOLISTI: Hvalimira Bled�najder, �elimir Pu�kari�, Mladen Kahlina,
Marko Rogo�i�
SURADNICI: Mato Le��an, dr. fra Izak �pralja, Rozina Pali�-Jelavi�,
msgr.�elimir Pulji�, Ljubomir �tefati�
DIRIGENT: JOSIP DEGL'IVELLIO
Izbor iz opusa ALBE VIDAKOVI�A (1914.-1964.) iznosi po prvi put
na vidjelo i posve nepoznate kao i nedov�ene (dovr�io L. �upanovi�)
skladbe na�eg velikog hrvatskog skladatelja i sve�enika, kojem
ni dan danas ne pripada zaslu�eno mjesto i koji je posve potisnut
iz repertoara ve�ine zborova (pa tako i u zagreba�koj katedrali
gdje je Albe Vidakovi� bio regens chori). U izboru snimljenih
skladbi imamo �enske zborove sa ili bez pratnje (5), mu�ke zborove
(6), mje�ovite zborove (5) i dvije cjelovite �esterostava�ne mise
(mje�oviti i mu�ki zbor), te dvije orguljske skladbe koje ome�uju
�itavu snimku. Zastupljene su skladbe na latinskom, hrvatskom
i jedna na staroslavenskom jeziku, pjevanje "a cappella"
i uz orgulje, te liturgijski i neliturgijski tekstovi. Posebno
mjesto na ovom CD-u pripada velebnoj misi za mje�oviti zbor i
orgulje pod nazivom MISSA CAECILIANA. Treba ista�i tako�er da
je misa posve�ena tada�njem zagreba�kom nadbiskupu, a danas bla�enom
Alojziju Stepincu i to rije�ima: "...pravom promicatelju
i ljubitelju duhovne glazbe i univerzalnom humanom �ovjeku...".
Ovim snimkama otkrivamo i tekstopisce koji su nepoznati �iroj
javnosti, a to su pjesnici, kulturni djelatnici i sve�enici STJEPAN
BAK�I� (1889-1963) i JEROLIM KORNER (1909.-1976.).
*****
Zagreb, 18. travnja 2007. mo. Josip degl' Ivellio
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
Sutra na portalu:
Maestro degl' Ivellio nam predstavlja (3): o. KAMILO KOLB OFM
(1887.-1965.)
Po�etak
|
