19.05.2007.

Hrvatski skladatelji XX. stolje�a pod velom ti�ine svih jugoslavenskih re�ima

o. KAMILO KOLB OFM (1887.-1965.)

o. KAMILO KOLB OFM ro�en je u Oku�anima 31.srpnja 1887.g. Osnovno je �kolovanje zavr�io u Oku�anima, a gimnaziju u Po�egi, gdje se po prvi puta susreo s franjevcima. 1902.g. stupio je u franjeva�ki novicijat na Trsatu, a 1903.g. odlazi na studij filozofije u Vara�din. Sve�ane zavjete polo�io je u Zagrebu 1907.g. Upravo u Zagrebu uz teologiju u�i i glazbu kod Franje Dugana. U tom periodu nastaju Kolbovi prvi glazbeni radovi koji izlaze u �asopisu "Sv.Cecilija". Za �akona je zare�en 1909.g., a godinu dana kasnije i za sve�enika. Mladu misu je slavio 3. travnja 1910.g. u Orahovici kod svog brata �ure, tako�er sve�enika. Bio je aktivan sudionik u I svjetskom ratu. Od jeseni 1919.g. �kolovao se u Ljubljani na glazbenom Konzervatoriju. Svoj sve�eni�ki i redovn�ki �ivot proveo je u raznim mjestima na�e domovine: Virovitici, Iloku, Vara�dinu, Osijeku, Karlovcu, Slavonskom Brodu i Po�egi. Nakon II svjetskog rata komunisti�ke vlasti su ga osudile na robiju u Staroj Gradi�ci u trajanju od punih 5 godina (nalazio se u zatvoru s mnogim poznatim intelektualcima i muzi�arima poput: Borisa Papandopula, Lovre pl. Mata�i�a, Marijana Zubera i dr. ). Umro je u Virovitici 13. srpnja 1965.g.

Glazbeno djelovanje Kamila Kolba je raznoliko. On je bio prvenstveno skladatelj, ali i vrlo uspje�an orgulja�, pjeva�, zborovo�a, glazbeni kriti�ar, publicist i pedagog.

Po dosada�njim istra�ivanjima skladateljski opus K.Kolba (na istra�ivanju njegova opusa vrlo temeljito rade Marija Riman i Petar Kinderi�), broji 1210 skladbi ve�eg ili manjeg glazbenog oblika. Skladbe pripadaju vokalnom, instrumentalnom i vokalno-instrumentalnom izri�aju. Kolb je napisao tri oratorija (od kojih je izgubljen ba� onaj na kojem je radio 24 godine). Skladao je oko 50 misa, mno�tvo misnih popijevki, ofertorija, himana i skladbi posve�enih razli�itim svecima, prigodnih popijevki i svjetovnih skladbi. Najvi�e popijevki je napisao u �ast Bla�enoj Djevici Mariji. Bio je �lan Dru�be "Bra�a Hrvatskoga Zmaja" sa zmajskim naslovom Zmaj Slobo�tinski, ZB 879.

*****

KRATKI OPIS GLAZBENIH PROJEKATA

DVOSTRUKI CD: �O.KAMILO KOLB OFM -IZBOR IZ DJELA�
(snimljeno 2000.g.u vara�dinskoj Katedrali, izdano 2000.g. -trajanje: 109,62 min., izdava�: SVETA GLAZBA, Zagreb i HRVATSKI KATOLI�KI RADIO)

SNIMILI: Hvalimira Bled�najder, Djevoja�ki zbor -Schola Cantorum -crkve sv. Petra (Zagreb)
SOLISTI: Mladen Kahlina, Dubravka Kru�elj
SURADNICI: dr. Marija Riman, p.Bo�idar Nagy SI, vl�.Zlatko Sudac, msgr. Matija Stepinac, msgr. Josip Mrzljak, dr. fra Izak �pralja
DIRIGENT/UMJETNI�KO VODSTVO: JOSIP DEGL'IVELLIO

U ovom glazbenom projektu nastavljen je niz velikih hrvatskih skladatelja sakralne glazbe u imenu i djelu franjevca o. Kamila Kolba (1887.-1965.). Razli�itost ovog projekta je u tome �to se ovaj put velika pozornost dala instrumentalnoj (orguljskoj) glazbi. �itav prvi CD su samo skladbe za orgulje i to one tematske. Tako se uz pomo� "kraljice instrumenata" �e�emo kroz razna razdoblja crkvene godine: Advent, Bo�i�, Korizmu i Uskrs. Posebno je zna�ajna velika sedmerostava�na skladba "SEDAM POSLJEDNJIH KRISTOVIH RIJE�I" uz koju su nastale i pisane meditacije (u bogatoj knji�ici od 120 str.), kao predlo�ak ili primjer mogu�nosti meditacija i meditiranja na instrumentalnu glazbu, duhovno pro�ivljenu od skladatelja koji je ujedno bio i sve�enik-fratar. Na drugom CD-u predstavljen je dio Kolbovih skladbi za dvoglasni �enski zbor i orgulje (8), te skladbi za sopran i orgulje (3), te bariton i orgulje (3). Tako�er specifi�nost ovog CD-a za razliku od prethodnih je da se kao zborni tuma� skladbi pojavljuje mali sastav SCHOLA CANTORUM -DJEVOJA�KI ZBOR iz Zagreba (24 �lanice). Ovim dvostrukim CD-om samo se dotaknulo prebogato Kolbovo glazbeno stvarala�tvo pa svakako treba misliti o nastavku ovog CD-a u obliku CD-a samo s mje�ovitim zborovima, te CD-a samo sa skladbama za solo glas i orgulje.

*****

Zagreb, 18. travnja 2007. mo. Josip degl' Ivellio

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar

Sutra na portalu:
Maestro degl' Ivellio nam predstavlja (4): VLADIMIR STAHULJAK (1876.- 1960)

Po�etak