23.05.2007.

Hrvatski skladatelji XX. stolje�a pod velom ti�ine svih jugoslavenskih re�ima

o. BONAVENTURA DUDA OFM (ro�en 1924.)

o. BONAVENTURA DUDA OFM, na krstu Roko, rodio se u Rijeci, 14. sije�nja 1924. godine. Zavi�ajan je u selu Krasu na otoku Krku, gdje je s pet i pol godina po�eo pu�ku �kolu, i polazio je do 1933. godine. Nakon toga �kolovao se na Su�aku u gra�anskoj �koli, bio je ministrant kod �asnih sestara svetoga Kri�a, a upoznao se i s franjevcima na Trsatu. Nakon drugog razreda zamolio ih je da ga prime u svoj samostan, a oni ga u jesen 1935. godine posla�e u Vara�din na franjeva�ku gimnaziju.

Poslije �estoga razreda gimnazije, stupa u franjeva�ki novicijat u Vara�dinu, 14. kolovoza 1941. godine. Nakon mature, u lipnju 1944. godine, odlazi u Zagreb na studij. Na Katoli�kom bogoslovnom fakultetu diplomira 30. lipnja 1950. Iste je godine, 15. sije�nja, zare�en za sve�enika a mladu misu proslavio na Trsatu. Nakon vojske pola�e licencijat, 17. prosinca 1952. godine, a 3. svibnja 1954. poslala ga je uprava Provincije u Rim na poslijediplomski studij. Ondje, na franjeva�kom sveu�ili�tu Antonianum posti�e doktorat disertacijom o dubrova�kom dominikancu Ivanu Stojkovi�u, ekleziologu iz 15. stolje�a. Nakon toga na Papinskom biblijskom institutu pola�e biblijski licencijat. Vra�a se u Zagreb 1957. godine, gdje ve� ujesen postaje asistentom na Katoli�ko bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Od godine 1964. je docent, a od godine 1969. redovni profesor i pro�elnik katedre Svetoga pisma Novoga zavjeta. Bio je vi�e puta prodekan i od 1982. do 1986. godine dekan. Predavao je na Filozofsko-teolo�kom u�ili�tu Hrvatske franjeva�ke provincije na Trsatu (1960. - 1977.), te na institutima KBF-a. Predavao je uglavnom biblijske predmete, ali prema potrebi i druge kolegije, od uvoda u filozofiju i filozofije religija, preko misiologije do sredi�njih dogmatskih disciplina. Uz njegov profesorski nastavni rad vezani su i nastupi na brojnim znanstvenim skupovima i objavljivanje radova u stru�nim �asopisima i znanstvenim zbornicima. Umirovljen je 1. listopada 1993. godine, a 9. studenoga 2001. izabran u zvanje profesor emeritus. Uz svoj takav javni rad, on je bio zarana -od tre�ega razreda gimnazije -gimnazijski i samostanski orgulja�. Posjeduje naravni glazbeni dar, ve�i negoli ga je, zbog prednosti koju je dao znanstvenom radu, uspio razviti, ali je imao u po�etku izvrsnog u�itelja o. Kamila Kolba koji ga je uveo u temelje sviranja i komponiranja. Svirao je kod velikih i malih misa i blagoslova, a povremeno je zapisivao i male kompozicije, ve�im dijelom namijenjene misama kod kojih se cijelo vrijeme pjevalo i sviralo. Nastale su uglavnom izme�u godina 1941. i 1960. a imaju pred o�ima i slabije zborove i manji repertoar koji je trebalo pove�ati kra�im kompozicijama. Njegov opus sastoji se od jedne mise za mu�ki zbor i orgulje, i 15 moteta.

*****

KRATKI OPIS GLAZBENIH PROJEKATA

CD: "DU�O KRISTOVA POSVETI ME O.BONAVENTURA DUDA -
GLAZBA MOJE DU�E"
(snimljeno 23. i 24. studenog 2001.g. u vara�dinskoj Katedrali, trajanje: 66.14 min., izdava�: HRVATSKA FRANJEVA�KA PROVINCIJA SV. �IRILA I METODA, Zagreb, izdano 2002.g.)

SNIMILI: Mje�oviti Oratorijski zbor crkve sv. Petra "HOSANNA" - Zagreb
Mu�ki vokalni ansambl "PETRINJSKI SLAVULJI" - Petrinja
Zbor franjeva�kih juniora "COR UNUM" -Zagreb
SOLISTI: Mladen Kahlina (bariton) i Kre�imir Haas (orgulje)
SURADNICI: msgr. Marko Culej, dr. fra Izak �pralja, dr. fra Mirko Matau�i�
DIRIGENT: JOSIP DEGL'IVELLIO

Radi se o 14 skladbi za mje�ovite i mu�ke zborove, te po jedna za �enski zbor i za solo, kao i o cjelovitoj misi za mu�ki zbor. To je �itav opus skladbi ovog na�eg najpoznatijeg franjevca, bibli�ara, sveu�ili�nog profesora, prevodtelja, poliglota, pisca i pjesnika, a evo ovim glazbenim projektom i po prvi put u javnosti i glazbenika. Sve skladbe su duhovne i isklju�ivo liturgijske, a nastajale su u periodu od 1941.-1962. Posebna zanimljivost i neobi�nost ovog CD izdanja su govorni dijelovi koje nam kazuje sam o. Bonaventura. Pet puta sam se autor glazbe obra�a slu�ateljima i tuma�i nastanak svojih skladbi, ali i teolo�ki i liturgijski ih opisuje i navodi za koje potrebe i kada su nastajale.

*****

Zagreb, 18. travnja 2007. mo. Josip degl' Ivellio

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar

Sutra na portalu:
Maestro degl' Ivellio nam predstavlja (8): FRANJO DUGAN (1874.-1948.)

Po�etak