|
24.05.2007.
Hrvatski
skladatelji XX. stolje�a pod velom ti�ine svih jugoslavenskih
re�ima
FRANJO DUGAN (1874.-1948.)
FRANJO DUGAN (1874.-1948.) Taj genijalni lik crkvenog glazbenika
ovih na�ih prostora, svoju glazbeni�ku karijeru je zapo�eo samouk,
te je stekao veliku vje�tinu na orguljama, da bi kasnije postao
najboljim dotada�njim orgulja�em u Hrvatskoj. Uz studije matematike
i fizike, u�io je glazbu kod V. Kolandera, te mu bio ujedno i
asistent-orgulja� u zagreba�koj prvostolnici. Nakon Kolanderove
smrti postao je orgulja� zagreba�ke katedrale i na tom mjestu
ostao gotovo do smrti. Kompoziciju je diplomirao 1908.g. u Berlinu,
a bio je i predava� na Muzi�koj akademiji u Zagrebu do 1941.g.
Naravno da je preko svog prvog i najdra�eg zanimanja, glazbenika-orgulja�a,
stekao i ljubav i zanimanje op�enito za crkvenu glazbu i ljepotu
duhovne i liturgijske glazbe. Rano se je povezao s cecilijanskim
pokretom u Hrvatskoj, kojemu je slu�io ne samo stru�nim �lancima,
predavanjima i dugogodi�njim ure�ivanjem glazbenog priloga �asopisa
"Sveta Cecilija" ve� i svojim zbornim crkvenim skladbama
, u kojima je davao primjer skladanja uzvi�ene crkvene glazbe
u na�em duhu i stilu, oslobo�ene germanskog ili talijanskog utjecaja.
S tim u vezi svakako je va�no Duganovo propagiranje starih crkvenih
napjeva iz zbirke CITHARA OCTOCHORDA (1701.g.), te obrade tih
napjeva i harmonizacije za zborove, te potom njihovo objavljivanje
u HRVATSKOM CRKVENOM KANTUALU (1934.g.) Nema podru�ja liturgijske
godine koje nije obuhva�eno starim hrvatskim napjevima koje je
harmonizirao i za zbor uredio Franjo Dugan. No tri podru�ja svakako
zauzimaju istaknutije mjesto. To su pjesme iz doba Adventa, pjesme
iz doba Korizme i Uskrsa, a najpopularnije su svakako pjesme iz
doba Bo�i�a.
Dugan je ostavio ve�i broj skladbi i to instrumentalnih i vokalnih.
Svakako da ipak u instrumentalnim djelima dominiraju i po broju
i po kvaliteti ona napisana za orgulje -me�u kojima se posebno
isti�u: Tokata u g-molu, Kromatska fuga u c-molu i Preludij i
fuga u H-duru. Orkestralnom glazbom nije se mnogo bavio pa imamo
nekoliko guda�kih kvarteta, Uvertiru i Simfonijski andante. Na
vokalnom podru�ju ostavio je mno�tvo harmonizacija i obrada za
zborove i samostalnih skladbi, ponajvi�e duhovnog sadr�aja i nekolicinu
svjetovnog. Tako�er valja istaknuti i njegov znanstveni i teoretski
rad koji je rezultirao s nekoliko vrijednih glazbeno-teorijskih
djela i to; Elementarna teorija muzike (1922), Vje�be za zborno
pjevanje (1923), Nauk o glazbalima (1944) , Nauk o formama (1944),
te Akustiku koja je ostala u rukopisu.
*****
KRATKI OPIS GLAZBENIH PROJEKATA
CD: "FRANJO DUGAN -HRVATSKE BO�I�NE PJESME"
(snimljeno 2000.g. u vara�dinskoj Katedrali, trajanje: 50,40 min.,
izdava�:
HPD "SLAVULJ" Petrinja, izdano 2002.g.)
SNIMILI: Mje�oviti Oratorijski zbor crkve sv. Petra HOSANNA (Zagreb),
Mje�oviti zbor HPD "SLAVULJ" (Petrinja), DJEVOJA�KI
ZBOR -SCHOLA CANTORUM crkve sv. Petra (Zagreb), �enski komorni
zbor HPD "JEKA" (Samobor)
SOLIST: Mirta Panduri�-Kudrna
SURADNICI: dr. fra Bonaventura Duda, dr. fra Izak �pralja msgr.
Juraj Jezerinac i Josip degl'Ivellio
DIRIGENT: JOSIP DEGL'IVELLIO
U proteklom desetlje�u napokon smo mogli javno zapjevati na�e
hrvatske bo�i�ne napjeve i pjesme. Tako je nastala potreba i potra�nja
i za snimkama istih. Mnogi su se uva�eni glazbenici bolje ili
lo�ije uhvatili uko�tac s tom naizgled laganom, ali i dosta tanko�utnom
glazbenom problematikom -obrade narodnog (crkvenog) napjeva u
duhu liturgije i tradicije na�eg naroda. Slu�aju�i pa�ljivo na
radiju i televiziji mnoge obrade nisam na�ao zadovoljstvo i veli�inu
kao onda kada sam jo� kao dje�ak �uo snimku bo�i�nih pjesama u
izvo�enju splitskog zbora Gospe od Zdravlja, a pod ravnanjem fra
Stanka Romca, koji su pjevali uz orgulje bo�i�ne napjeve u obradi
Franje Dugana. Kasnije kroz liturgijsku praksu i aktivno sudjelovanje
u glazbenom �ivotu Crkve do�ao sam do zaklju�ka da je harmonizacija
Franje Dugana upravo najidealnija. Stoga i ovaj CD koji sadr�i
16 bo�i�nih napjeva za mje�oviti zbor i orgulje u harmonizaciji
Franje Dugana, te pjesmu U SE VRIJEME GODI�TA (koja je zbog svoje
popularnosti nezaobilazna na nosa�ima zvuka s bo�i�nim temama,
a Dugan ju nije harmonizirao), u harmonizaciji o. Anselma Canjuge,
�ini doprinos na�oj bo�i�noj tradiciji i ljepoti napjeva hrvatske
glazbene, liturgijske ba�tine, ali i ukazuje na va�nost glazbenika,
obra�iva�a i orgulja�a Franju Dugana.
*****
Zagreb, 18. travnja 2007. mo. Josip degl' Ivellio
Za portal pripremio: Zvonimir Mitar
Sutra na portalu:
Maestro degl' Ivellio nam predstavlja (9): EMIL COSSETTO (1918.
-2006.)
Po�etak
|
