26.12.2007.

Sje�anje na Melitu Lorkovi� - U povodu 100 godina od ro�enja i 20 od smrti

Zagreba�ka pijanistica Melita Lorkovi� ro�ena je 25. studenoga 1907, a preminula 1. studenoga 1987. godine. U povodu stotinu godina od ro�enja i dvadeset godina od njezine smrti u studenome je u njezinu �ast odr�an niz od 4 koncerta: u petak, 9. studenog 2007. u KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu KONCERT ZAGREBA�KE FILHARMONIJE pod ravnanjem Nade Mato�evi�, u utorak, 20. studenog 2007. u Preporodnoj dvorani Hrvatskog doma u Zagrebu Ve�er Roberta Schumanna pijanistice Marije Mikuli� �timac, u utorak, 27. studenog 2007. u Preporodnoj dvorani Hrvatskog doma u Zagrebu Ve�er sonata op. 109, 110 i 111 Ludwiga van Beethovena pijanistice Maje Bakra� i u petak, 30. studenog 2007. u dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda Ve�er Fr�d�rica Chopina pijanistice Pavice Gvozdi�.
Pokroviteljstvo nad tim koncertima preuzeo je doajen hrvatskih pijanista, prof. Stjepan Radi�.
Portal donosi nekoliko osvrta na te koncerte:

�*****

Vijenac, �asopis Matice hrvatske, 8.11.2007. najavljuje koncert Zagreba�ke filharmonije:

Sje�anje na Melitu Lorkovi�

Zagreba�ka pijanistica Melita Lorkovi� ro�ena je 25. studenoga 1907, a preminula 1. studenoga 1987. godine. U povodu stotinu godina od ro�enja i dvadeset godina od njezine smrti Zagreba�ka filharmonija priredit �e koncert u KD Vatroslava Lisinskoga u njezinu �ast.

U petak, 9. studenoga, s po�etkom u 19:30 sati, Zagreba�ka filharmonija nastupit �e pod ravnanjem Nade Mato�evi�, a izvest �e klavirske koncerte hrvatskih skladatelja Milka Kelemena, Borisa Papandopula i Dore Peja�evi�.

U programu �e sudjelovati tri pijanistice razli�itih nara�taja, Pavica Gvozdi�, Maja Bakra� i Martina Filjak. Dva djela s ve�ernjega programa bila su i posve�ena Meliti Lorkovi�, a rije� je o Klavirskome koncertu Milka Kelemena iz 1952. i Vrzinom kolu Borisa Papandopula iz 1968. Pored spomenutoga bit �e izvedena djela Dore Peja�evi� za glasovir i orkestar, a to su Klavirski koncert, op. 33 iz 1911. te Fantasie concertante, op. 48 iz 1919. Dodajmo da je Zagreba�ka filharmonija 2000. objavila kompaktnu plo�u sa snimkom u�ivo Klavirskoga koncerta Milka Kelemena u izvedbi Melite Lorkovi� u Koncertnoj dvorani Istra davne 1957, a pod ravnanjem Milana Horvata.

*****

Vijenac, 22.11.2007. donosi i osvrt na najavljeni koncert Zagreba�ke filharmonije:

Koncert Zagreba�ke filharmonije u povodu 100. obljetnice ro�enja Melite Lorkovi� i HKD Napredak u Zagrebu, 9. studenoga 2007.

�enska ve�er

Koncert za klavir i orkestar Milka Kelemena pokazao se ugodnim iznena�enjem tako da je ta dodu�e konvencionalna skladba, naslu�uju�i nekim anticipacijama Kelemenovu individualnost, u izvedbi Martine Filjak ukazala na kontinuitet kvalitetnoga pijanizma �ija se godi�njica obilje�avala

Suradnja izme�u Zagreba�ke filharmonije i HKD Napredak obilje�ava se ve� niz godina prigodni�kim, uglavnom humanitarnim koncertima izvan pretplate.
Ove su se godine poklopile stota obljetnica ro�enja slavne hrvatske pijanistice Melite Lorkovi� i djelovanja Napretka u Zagrebu, �to je rezultiralo osobitom tematskom koncepcijom. Nastupile su tri hrvatske pijanistice razli�itih generacija, sviraju�i �etiri skladbe za klavir i orkestar hrvatskih autora koje posredno ili neposredno vezujemo uz djelovanje Melite Lorkovi�. Dodamo li tomu �injenicu da su programom dominirale dvije skladbe Dore Peja�evi� te da je dirigirala ugledna rije�ka maestra Nada Mato�evi�, koncert poprima tematske obrise �enske ve�eri. Osim Meliti Lorkovi� i Dori Peja�evi�, svojevrsna je to posveta >�enama koje se nisu odrekle vlastite kreativnosti< (kako u posveti svojoj monografiji o Dori Peja�evi� ka�e Koraljka Kos), nego su stvarala�kim i pedago�kim radom obilje�ile �ivote niza glazbenika.

Maji Bakra�, biv�oj studentici Pavice Gvozdi� i tako�er pedagoginji na Muzi�koj akademiji u Zagrebu, Vrzino kolo Borisa Papandopula pru�alo je od sve �etiri izvedene skladbe najmanje prigoda za virtuozno isticanje. Glasovira vi�e integrirana u orkestar nego suprotstavljena mu, ta skladba prili�no proizvoljna bajkovita programa u izvedbi Zagreba�ke filharmonije iscrpla se u nastojanjima dirigentice da odr�i propisani brzi tempo, a da pritom orkestralne dionice i klavir ostanu na okupu. Op�i dojam nedovoljne zvukovne diferencijacije popravila je Maja Bakra� tanko�utnim muziciranjem u zavr�nom, polaganijem odsjeku skladbe.

Pavica Gvozdi�, najuglednija me�u trima solisticima, imala je ponajvi�e istaknuti nastup u �ak dvama koncertantnim opusima Dore Peja�evi�, Koncertu za klavir, op. 33 i Koncertantnoj fantaziji, op. 48. Spomenuti koncert, u g-molu, prvo je djelo Dore Peja�evi� za orkestar te njezina povr�inska bramsovska tekstura prikriva mjestimi�nu skladateljsku neizrazitost i jednostavnost. Daleko je zanimljivija Koncertantna fantazija u d-molu, koju osim sretnijeg i kreativnije ostvarena skladateljskog pribli�avanja uzorima 19. stolje�a obilje�uju i odre�ene formalne slobode. I dok je Pavici Gvozdi� po�lo za rukom Koncert, op. 33 u�initi zanimljivijim nego �to bi bio u manje nadahnutoj izvedbi, pratnja Zagreba�ke filharmonije gotovo je paradoksalno podbacila na njegovu relativno nezahtjevnu slogu, dok je tehni�ki ne�to slo�eniju Koncertantnu fantaziju Nada Mato�evi� lak�e oblikovala u smislenu cjelinu.
Kao posve rana skladba Milka Kelemena, Koncert za klavir i orkestar (koji je kao i Vrzino kolo praizvela sama Melita Lorkovi�), nastao je u znaku utjecaja �ulekove klase kompozicije, koju je Kelemen zavr�io netom prije njegova komponiranja. S obzirom na to da se skladatelj poslije nametnuo kao jedan od najva�nijih hrvatskih predstavnika avangarde, od toga se djela nije mnogo o�ekivalo. Zato se pokazalo ugodnim iznena�enjem kako je ta dodu�e konvencionalna skladba, naslu�uju�i nekim anticipacijama Kelemenovu individualnost, u izvedbi Martine Filjak ukazala na kontinuitet kvalitetnoga pijanizma �ija se godi�njica obilje�avala.

Ivan �urkovi�

*****

Pod naslovom "Ve�er triju pijanistica", na koncert se 12. studenoga 2007. osvrnuo i Vjesnik:

http://www.vjesnik.hr/

*****

Osvrt na koncert objavljen je 10.11.2007. i na portalu javno.com: �

ZAGREBA�KA FILHARMONIJA
Dobrotvorni koncert za HKD "Napredak"

Ovo je deseti dobrotvorni koncert koji je filharmonija odr�ala za Fond za stipendiranje "Ivo Andri�-Vladimir Prelog".

Zagreba�ka filharmonija pod ravnanjem Nade Mato�evi� odr�ala je ve�eras dobrotvorni koncert u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu �iji je prihod namijenjen Fondu za stipendiranje "Ivo Andri� - Vladimir Prelog" Hrvatskoga kulturnog dru�tva "Napredak" iz Sarajeva.

Pokroviteljstvo poglavarstva
Koncertom su obilje�ene i dvije va�ne obljetnice, 100. obljetnica podru�nice "Napretka" u Zagrebu i 100. obljetnica ro�enja istaknute hrvatske pijanistice Melite Lorkovi� (1907.-1987.). Koncert je odr�an pod pokroviteljstvom zagreba�koga Gradskog poglavarstva.

Uz Nadu Mato�evi� i Zagreba�ke soliste nastupile su istaknute hrvatske pijanistice nekoliko generacija Maja Bakra�, Pavica Gvozdi� i Martina Filjak.

Na programu su bila djela "Vrzino kolo", Simfonijski scherzo za klavir i veliki orkestar Borisa Papandopula, sa solisticom Majom Bakra� i Koncert za klavir i orkestar u g-molu Dore Peja�evi� sa solisticom Pavicom Gvozdi�.

Za profesoricu
U drugom dijelu koncerta izveden je Koncert za klavir i orkestar Milka Kelemena �to ga je rekonstruirao Radovan Lorkovi�. Kao solistica nastupila je Martina Filjak. To je Kelemenovo prvo samostalno djelo, napisano 1952., koje je posvetio Meliti Lorkovi�, svojoj profesorici klavira. Ona ga je i praizvela u prosincu 1953. u Koncertnoj dvorani "Istra" u Zagrebu u pratnji Zagreba�ke filharmonije pod ravnanjem Milana Horvata.
�etvrto djelo ove ve�eri bio je Koncert Dore Peja�evi� "Koncertantna fantazija" u d-molu za klavir i orkestar op. 48. Klavirsku dionicu izvela je Pavica Gvozdi�.

Deseti koncert
Zagreba�ka pijanistica Melita Lorkovi� obilje�ila je glazbeni �ivot Hrvatske, a uz djela hrvatskih skladatelja, osobito u kasnijim godinama, izvodila je djela R. Schumanna, L. van Beethovena i F. Chopina. Tim autorima bit �e posve�eni recitali hrvatskih pijanistica Marije Mikuli�-�timac, Maje Bakra� i Pavice Gvozdi� koji �e se odr�ati tijekom studenoga u Zagrebu. Pokroviteljstvo nad koncertima, kako se isti�e u programskoj knji�ici koncerta, preuzeo je doajen hrvatskoga pijanizma Stjepan Radi�.
Prije ve�era�njeg koncerta ravnatelj Zagreba�ke filharmonije Miljenko Pulji� rekao je nazo�nima da je to deseti dobrotvorni koncert Zagreba�ke filharmonije Fondu za stipendiranje "Ivo Andri� - Vladimir Prelog".

Predsjedniku glavne podru�nice "Napretka" u Zagrebu Vladi Luburi�u dodijeljena je plaketa Hrvatskoga kulturnog dru�tva "Napredak".

"Napredak" danas djeluje u 86 podru�nica s vi�e od 20 tisu�a �lanova diljem BiH, Hrvatske, Europe, Amerike i Kanade, istaknuto je na ve�era�njoj sve�anosti u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

*****

Jutarnji list od 2. prosinca 2007. donosi osvrt na zadnji koncert iz niza koncerata u �ast Meliti Lorkovi�:

Pavica Gvozdi� odu�evila Chopinom u HGZ-u
Pi�e: Branimir Pofuk

Zavr�etak sjajnog niza koncerata u �ast Meliti Lorkovi�

Koncert Carrerasa i dvojice pop-tenora najavljivan je kao "no� za pam�enje".

No, itekako �emo imati �to pamtiti i mi koji smo u petak u isto vrijeme napunili Hrvatski glazbeni zavod gdje je svirala Pavica Gvozdi�.

Koncert je bio posljednji u nizu nastupa koji su hrvatske pijanistice tijekom studenoga odr�ale u spomen na svoju veliku prethodnicu Melitu Lorkovi�.

Koncerte je u povodu stogodi�njice ro�enja te umjetnice organizirao i programski izvrsno osmislio njezin sin, tako�er glazbenik, Radovan Lorkovi�.

Nakon ve�eri hrvatskih skladatelja uz Zagreba�ku filharmoniju slijedili su recitali Marije Mikuli� �timac s djelima Schumanna te Maje Bakra� s Beethovenom.

Radovan Lorkovi� je za kraj niza odabrao Pavicu Gvozdi� koju je njegova majka iznimno cijenila i Chopina kojeg je jako voljela.

Prva to�ka bila je Poloneza-fantazija op. 61 u As-duru, nakon koje su slijedile sonate, Druga u b-molu i Tre�a u h-molu.

Potresni pogrebni mar� iz Druge sonate bio je samo jedan od vrhunaca ve�eri u kojoj su trijumfirale glavne vrline pijanizma Pavice Gvozdi�: spontanost, prirodnost, neposrednost i velika snaga pristiju i duha. Pothvat je nagra�en ovacijama, a publika s jo� tri virtuozna dodatka. 

*****

Na web-stranici ZAGREBA�KE FILHARMONIJE na�li smo slijede�a dva priloga:

MELITA LORKOVI�

U povodu 100 godina od ro�enja i 20 od smrti
Zagreba�ka pijanistica Melita Lorkovi� ro�ena je prije stotinu godina (25. studenog 1907.), a preminula prije dvadeset godina (1. studenog 1987.). U tom povodu, odr�ava se u Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske niz koncerata koji ocrtavaju djelovanje ove umjetnice.

Zagreba�ka filharmonija ve�era�njim koncertom pod ravnanjem Nade Mato�evi� spominje stogodi�njicu ro�enja Melite Lorkovi� izvedbama klavirskih koncertantnih djela hrvatskih autora. Dve skladbe ovoga programa posve�ene su Meliti Lorkovi�: Klavirski koncert Milka Kelemena (ve�eras u izvedbi Martine Filjak) te Vrzino kolo Borisa Papandopula (u tuma�enju Maje Bakra�). Pavica Gvozdi� izvodi dva djela Dore Peja�evi� za klavir i orkestar: Klavirski koncert, op 33 te Phantasie concertante, op. 48.

�ivot Melite Lorkovi� bio je usprkos neda�ama okrunjen uspjesima i pra�en sre�om. �enska postava koncerta �eli ipak podsjetiti na njezine te�ko�e u probijanju kroz mu�ki svijet koji ju je okru�ivao.

Solisti�ka djelatnost Melite Lorkovi� kru�ila je, pored stvaranja hrvatskih skladatelja, u njezinim kasnijim godinama osobito oko djela Roberta Schumanna, kasnih opusa Ludwiga van Beethovena te skladbi Fr�d�rica Chopina.

Tim autorima posve�eni su recitali hrvatskih pijanistica:
- Marije Mikuli�-�timac, 20. 11. 2007. u Preporodnoj dvorani u Zagrebu: Ve�er Roberta Schumanna (Bunte Bl�tter, Toccata, Kreisleriana);
- Maje Bakra�, 27. 11. 2007. u Preporodnoj dvorani: Ve�er Ludwiga van Beethovena (klavirske sonate op. 109, 110 i 111); te
- Pavice Gvozdi�, 29. 11. 2007. u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu: Ve�er Fr�d�rica Chopina (klavirske sonate u b-molu i h-molu).
Pokroviteljstvo nad ovim koncertima preuzeo je doajen hrvatskoga pijanizma, prof. Stjepan Radi�. 

Radovan Lorkovi�

*****

Boris Papandopulo: Vrzino kolo, simfonijski scherzo za klavir i veliki orkestar

Boris Papandopulo (Honnef na Rajni, 1906. - Zagreb, 1991.) izme�u 17. kolovoza i 26. rujna 1958. godine skladao je Vrzino kolo, simfonijski scherzo za klavir i veliki orkestar, nadahnut pri�om o odlasku stare i ra�anju nove godine - pri�om o dvanaest vilenjaka grabancija�a (mjeseci u godini) koji na vrzinu kolu (suncu u vje�nom kru�enju), �itaju�i u tajnu knjigu (�araju�i i tako pokre�u�i prirodne pojave), uz pomo� vila i ognjenih zmajeva podi�u grad u visini (sjajnu mladu godinu).

Pri�u Papandopulo preuzima iz rada Sunce dvanaestoliko i gradnja mlade godine - �etvrte knjige desetosve��ane Stare religije Srba i Hrvata, koju je Natko Nodilo (1834. - 1912.) objavio izme�u 1885. i 1890. godine u izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. U tome opse�nom djelu ovaj hrvatski povjesni�ar i sveu�ili�ni profesor, jedan od prvaka narodnog pokreta u Dalmaciji, na temelju starih pri�a, pjesama i narodnog kazivanja na iscrpan na�in izvodi slavensku mitologiju.

Vrzino kolo Papandopulo pi�e u Opatiji (u to vrijeme radi kao direktor Rije�ke opere). Svoj Scherzo fantastique posve�uje pijanistici Meliti Lorkovi�: "dragoj Meliti u znak starog prijateljstva i odanosti", kako stoji na prvoj stranici partiture.
Dok Nodilo pri�u preuzetu prema pripovijesti Joksima Novi�a Oto�anina u Danici novosadskoj iz 1864. donosi u jednom odlomku, Papandopulo je uz manje preinake u partituru Vrzina kola preuzima i prepisuje dijele�i je u pet odlomaka. Tako sugerira pet formalnih dijelova jednostava�ne koncertantne cjeline te odre�uje dramatski luk svojega djela:
"... Jednom vidjeh dvanaestoricu grabancija�a na Vrzinu kolu, u gradu njihovu, �to ga oni sazda�e, pomo�u vila i zmajevskih nemani, na visokom vrhu, onamo preko mnoge zemlje i mora..."
"... Grad se sjao u plamenu, dok �aci-grabancija�i, svi gospodski i nao�iti, �atijahu, oko okruglog stola, tajnu knjigu. - Zure�i u knjigu, jedan drugog nit gledahu, nit vidjahu. �a�enje �umlja�e vi�e i vi�e sve do glasa i duhanja gromovitog..."
"... Od Vrzina kola varnice vrcahu, �aci plamahu, a grad se tresija�e, kadno �ak jedan odleti, ja�u�i zmaja, sazdana od samog ognja..."
"... nasta onda ti�ina, i pade tama..."
"... Izmoreni su grabancija�i, jedanaest njih �to ostado�e, pa me�u sobom tiho razgovaraju..."

Skladba je �ekala sve do 1970., kada ju je uz pratnju Zagreba�ke filharmonije pod ravnanjem Milana Horvata - 1. listopada u Koncertnoj dvorani Istra u Zagrebu - praizvela Melita Lorkovi�. Kre�imir Kova�evi� u tome povodu u Borbi pi�e: "(Papandopulova skladba) razigrani (je) scherzo blistavih boja, no�en iskonskim temperamentom muzikantske naravi. Neiscrpan u melodijskoj invenciji, Papandopulo pronalazi efektne kontraste... Melita Lorkovi�... unijela je u scherzo mladena�ku svje�inu i za nju tako karakteristi�an �arm da je glazba djelovala ne samo dopadljivo, ve� je poprimila i dimenzije koje nije o�ekivao ni sam autor". "Sjajno inspirirano i instrumentirano djelo, koje pr�ti od �ivotne radosti i humora, ali i faustovske mistike", bilje�i Radovan Lorkovi� uz ve�era�nju izvedbu.

*****

I na kraju spomenimo da je povodom odr�avanja tih koncerata u spomen 100. godi�njice ro�enja ove izvanserijske umjetnice, pijanistice Melite Lorkovi�, izdana i prigodni program,� bro�urica od 12 stranica, koju mo�ete vidjeti ovdje: Melita Lorkovi�.pdf

*****

Za portal pripremio: Zvonimir Mitar

Po�etak