01.04.2009.

U �asopisu Matice hrvatske Vijenac br. 219 od 25. srpnja 2002. pronašli smo vrlo interesantan prilog autorice Marije Barbieri o hrvatskim opernim pjeva�ima od 1945. do te 2002. godine. Nakon prve dvije knjige iste autorice to su prilozi za njenu tre�u knjigu. Priloge objavljujemo u tri dijela – danas 3. dio:

Hrvatski operni pjeva�i 1945-2002.  – 3. dio
Hrvatski operni pjeva�i danas u svijetu

Na ponudama opernih prijenosa i reprodukcija u sklopu Europske radijske unije i Metropolitana izmjenjuje se golem broj pjeva�a sa svih strana svijeta, ali Hrvata nema. Je li presahnuo izvor lijepih glasova? Mnogo je vjerojatnije da je zatajila naobrazba koja se u nas pru�a mladim talentima, pa se oni školovanjem ne oblikuju u cjelovite glazbenoscenske osobnosti svestrano osposobljene za uspješnu opernu budu�nost. Danas sa �aljenjem moramo ustvrditi da u velikim svjetskim opernim ku�ama, pri tome mislimo ponajprije na Scalu, Metropolitan, Be�ku dr�avnu operu i Covent Garden, hrvatskih pjeva�kih zvijezda nema. Povremeno se u njima pojavljuje bas Giorgio Surjan (Rijeka, 21. listopada 1954). Surjan je debitirao 1977. u Rijeci kao Sulejman u Zrinjskom; 1978. bio je finalist natjecanja Voci Verdiane, umjetni�ki se oblikovao u Scali, nastupao u Covent Gardenu, Be�koj dr�avnoj operi, Metropolitanu i ostalim velikim svjetskim opernim ku�ama te na Rossinijevu festivalu u Pesaru. Danas radije sudjeluje u zanimljivim produkcijama u manje va�nim kazalištima. Kontroverzni bas-bariton Boris Martinovi�(Zadar, 27. kolovoza 1955), s dvadeset godina najmla�i �lan zbora njujorškog Metropolitana, uspješno je po�eo karijeru nastupima na festivalu u Spoletu 1977. i u Carnegie Hallu 1978, koji je tako�er nastupao u Be�koj dr�avnoj operi i snimio glavne uloge u nekoliko komercijalnih izdanja, nije postigao onu karijeru što se naslu�ivala iz njegovih po�etaka. Sopranistica Vlatka Oršani�(Zabok, 29. sije�nja 1958), oblikovana na Akademiji za glasbo u Ljubljani, nakon blistava po�etka, za kojim je uslijedila glasovna kriza, oporavila se, i zahvaljuju�i iznimnoj nadarenosti i velikoj umjetni�koj snazi i inteligenciji od 1990. ostvaruje zapa�enu me�unarodnu karijeru. Danas je vrlo tra�ena, poglavito u repertoaru tzv. pjeva�ice-glumice, kao što je Šostakovi�eva Katarina u Lady Macbeth Mcenskog okruga, koju je nedavno s velikim uspjehom tuma�ila u Bremenu. U inozemstvu, od 1994. najviše u Njema�koj, uspješno djeluje i bas Neven Belamari�(Šibenik, 3. lipnja 1949), školovan na zagreba�koj Muzi�koj akademiji, a doškolovan na Visokoj školi za glazbu i dramsku umjetnost u Be�u, sa završenim studijem teorijske fizike na Prirodoslovno-matemati�kom fakultetu u Zagrebu, koji se razvio u respektabilnu pjeva�ko-scensku osobnost, osobito uspješan kao tuma� Wagnerovih uloga i drugih sna�nih bas-baritonskih likova iz talijanskog i slavenskog repertoara kao što su Verdijev Filip u Don Carlosu i Boris Godunov.

Mlade nade

Od mladih umjetnika, a to su po me�unarodnom uzusu oni mla�i od trideset i dvije godine, prema mišljenju i samih kolega, najbolju perspektivu za me�unarodnu karijeru ima tenor Tomislav Mu�ek, ro�en 28. svibnja 1976. u Siegenu, u Njema�koj, koji je prvu naobrazbu stekao na Glazbenoj školi u Vara�dinu i nastavio na Sveu�ilištu za glazbu i dramsku umjetnost u Be�u. Mu�ek je 1999. osvojio prvu nagradu na Me�unarodnome pjeva�kom natjecanju Ferruccio Tagliavini, diplomirao i po�eo solisti�ku karijeru anga�manom za male uloge u Be�koj dr�avnoj operi. Godine 2000. potpisao je dvogodišnji anga�man u Bremenu i tamo pjevao glavne uloge. Upravo je s uspjehom polo�io audiciju pred Zubinom Mehtom, i karijera mu je osigurana. Na svojim rijetkim zagreba�kim nastupima pokazao je uz lijep glas veliku muzikalnost i pjeva�ku kulturu, kao i dr�anje što odaje pjeva�a koji je stajao na velikim scenama. Mu�ek se nastavlja pjeva�ki usavršavati kod glasovitog ju�noameri�kog tenora Ernesta Palacija.

Debutom 23. sije�nja 1999. kao Leonora u Trubaduru diplomirana studentica zagreba�ke Muzi�ke akademije, lirico-spinto-sopran Antonija Boroša, ro�ena u Zagrebu 4. velja�e 1976, skrenula je na sebe pozornost kao na najve�i pjeva�ki potencijal koji se pojavio u toj ustanovi u posljednjih tridesetak godina. Anga�irana je u HNK ve� u svibnju. Pogrešno vo�ena neprikladnim repertoarom nije još uspjela potvrditi prvobitna velika o�ekivanja. Godinu dana provela je na usavršavanju u Italiji pa se na jesen o�ekuju plodovi toga rada.

Bolje je sre�e bila sopranistica Adela Golac-Rilovi�, ro�ena u Zagrebu 28. lipnja 1971, koja je diplomirala 1997, debitirala 1999. na Zagreba�kom ljetnom festivalu kao Kleopatra u Händelovoj operi Julije Cezar u Egiptu i prihvatila ugovorni anga�man u splitskom HNK. Tamo je pjevala Euridiku u Offenbachovu Orfeju u podzemlju. U Zagreba�koj je operi, u kojoj je u anga�manu od sije�nja 2001, prvi put nastupila kao Marie u Donizettijevoj operi K�i pukovnije. Njezin lijep lirski sopran s koloraturama, pravilno tehni�ki vo�en, sigurna muzikalnost, razvijeno umije�e interpretacije i pouzdanost pribavili su joj do sada desetak velikih opernih uloga i brojne koncertne nastupe. Izvrsno glazbeno i scenski ostvarena vrlo zahtjevna uloga Amine na nedavnoj premijeri Bellinijeve Mjese�arke u Osijeku te posebno uspio nastup na Dubrova�kim ljetnim igrama u djelu Carmina burana �ine je ve� sada nositeljicom repertoara.
Najperspektivniji operni mezzosopran je Martina Tom�i�, ro�ena 6. svibnja 1975. u Umagu, diplomantica Visoke glazbene škole u Grazu i 1995. pobjednica Me�unarodnog pjeva�kog natjecanja Ferruccio Tagliavini. Iste je godine debitirala u Grazu kao knez Orlovski u Šišmišu Johanna Straussa. Dobro školovana, s glasom tamne mezzosopranske boje kompletnog opsega do eksponiranih visina, scenski iznimno nadarena, muzikalna, s inozemnim opernim i koncertnim iskustvom, zagreba�koj se publici predstavila 2001. kao Preziosilla u operi Mo� sudbine i ukazala na svoje velike mogu�nosti, što je potvrdila kreacijom Carmen u Osijeku u studenome prošle godine.
Tenorska nada lirico-spinto-tenor Nikša Radovanovi�, ro�en 22. kolovoza 1972. u Dubrovniku, diplomant zagreba�ke Muzi�ke akademije, u anga�manu u HNK od sije�nja 2001. ima iza sebe nekoliko ve�ih opernih i operetnih uloga. Za standardni operni repertoar Verdija i Puccinija Radovanovi� ima najbolju prirodnu predispoziciju, ali bi više temeljite pa�nje trebao posvetiti izgradnji vlastite pjeva�ko-umjetni�ke osobnosti kako bi se taj potencijal potpuno dokazao. Lirski tenor Tvrtko Stipi�, ro�en u Zagrebu 13. studenoga 1970, diplomirao na Sveu�ilištu za glazbu i dramsku umjetnost u Be�u, slobodan umjetnik, s dosta nastupa u ulogama koje ne odgovaraju lirskom karakteru njegova glasa tek je u posljednje vrijeme kao Tamino u Mozartovoj �arobnoj fruli i Elvino u Mjese�arki imao pravu prigodu da poka�e glasovnu ljepotu, visoku muzikalnost i cjelovitost glazbenoscenske interpretacije.

Od trojice baritonskih nada najbolje je startao Armando Puklavec, ro�en 1. sije�nja 1974. u �akovcu, s diplomom Sveu�ilišta za glazbu i dramsku umjetnost u Be�u. Njegov debut u naslovnoj ulozi Evgenija Onjegina 1999. u HNK u Zagrebu predstavio ga je kao dobro školovana cjelovitog glazbenoscenskog umjetnika s najboljom perspektivom. U listopadu 2000. pjevao je Zrinjskog, 2001. Germonta u Traviati i nestao iz vidokruga. Tomislav Beki�, ro�en u Zagrebu 13. o�ujka 1974, s diplomom zagreba�ke Muzi�ke akademije, debitirao je 1998. na Zagreba�kom ljetnom festivalu u naslovnoj ulozi Suppéova Boccaccia. Do sada je ostvario dosta uloga i pokazao se kao vrlo pouzdan pjeva�. Bez diplome Akademije, ali s vrlo lijepim glasom i muzikalnoš�u, plemenitom frazom i finim scenskim dr�anjem sve ve�u pozornost na sebe skre�e Saša Ivaci, ro�en u Zagrebu 13. travnja 1971, još �lan zbora HNK u Zagrebu od 1999. godine. Njegovi Amonasro u Aidi i Michele u Plaštu ukazuju na razvitak prema toliko deficitnom fahu pravoga dramskog baritona.

Bez diplome Muzi�ke akademije, ali sa skorom diplomom Stomatološkog fakulteta, s iskustvom truba�a i s polugodišnjim sta�em u zboru HNK u Zagrebu i Drugim mjestom na Me�unarodnom pjeva�kom natjecanju Ondina Otta u Mariboru 2001, najmla�i me�u njima, bas Luciano Batini�, ro�en u Splitu 16. svibnja 1977, na svojem je debutu 2. o�ujka ove godine u ulozi Pimena u Borisu Godunovu osvojio lijepim glasom, muzikalnoš�u, osje�ajem za frazu i za potpunog po�etnika nevjerojatno uspjelim scenskim nastupom. Polo�io je audiciju za studijsko usavršavanje pri Scali, i pred njim je, ako i dalje krene po dobru, najljepša budu�nost.

Izvor: Vijenac
Marija Barbieri
Prilog uredio Zlatko Vida�kovi�

Vezani �lanci:

Hrvatski operni pjeva�i 1945-2002.  – 1. dio

Hrvatski operni pjeva�i 1945-2002.  – 2. dio

Po�etak