03.06.2009.

Nedavno sam pro�itao knjigu Rolanda Tenscherta „Frauen um Haydn“ (�ene u Haydnovom okru�ju), koju mi je na �itanje dao advocatus musicus Ljudevit pl. Raizner, veliki znalac i ljubitelj glazbe i evo, na Hrvatskom povijesnom portalu naišao na prilog o Haydnu profesorice �anine Bili�, �ije smo vrijedne priloge s podru�ja glazbe ve� objavljivali na našem portalu. Siguran sam da �e mnoge �itatelje portala zanimati i ovaj prilog profesorice Bili�:

Joseph Haydn
Autor: �anina Bili�, prof.

Austrijski skladatelj razdoblja glazbene klasike, ro�en je 1732. godine, a umro 1809. godine. Haydn je velikan ‘be�ke klasike’ – uz Mozarta i Beethovena. Ve�inu svog �ivota proveo je kao dvorski glazbenik obitelji Esterházy, pomalo izoliran od vanjskoga svijeta.

Joseph Haydn

Kao dje�aka nadarenog za glazbu otkrio ga je tadašnji ravnatelj Stephansdoma iz Be�a koji je putuju�i po provinciji tra�io muzikalno nadarene dje�ake za crkveni zbor. Tako je Joseph ve� kao osmogodišnjak preselio u Be� gdje je sljede�ih 9 godina pjevao u zboru i od toga �ivio. Pridru�io mu se i brat. Dobivao je poduku iz klavira, violine i pjevanja. Nakon što se fizi�ki toliko razvio da nije mogao pjevati visoke dje�a�ke dionice u zboru, dobio je otkaz. Navodno je �ak jednu no� preno�io u parku, nakon �ega su ga prijatelji udomili. Po�elo je desetogodišnje razdoblje njegovog �ivotarenja tijekom kojeg je radio raznorazne poslove, bio sluga/pratilac talijanskom skladatelju, davao poduku u zamjenu za hranu.

U dobi od 25 godina dobio je prvu ve�u priliku – pozvan je da bude glazbeni ravnatelj kod grofa Morzina. Imao je na raspolaganju jedan mali orkestar te je za taj orkestar napisao svoje prve simfonije. Nakon što je grof Morzin upao u financijske probleme, Morzin je morao odustati od svojih glazbenih avantura te je Haydn ostao bez posla.

No, uskoro – 1761. godine, ponu�eno mu je sli�no radno mjesto kod tada najbogatije obitelji u regiji – obitelji Esterházy.

Obitelj Esterházy je stara obitelj visokoga ma�arskoga plemstva koja je stolje�ima podupirala umjetnike raznih grana umjetnosti.

Porijeklo obitelji mo�e se pratiti unatrag do 13. stolje�a. Tri su Esterházyja zna�ajno utjecala na Haydnov �ivot - Paul II. Anton Esterházy (1711-1762) i Nikolaus I. Esterházy (1714-1790) kao pokrovitelji i podr�avatelji, te sin Nikolausa I Anton (I.) Esterházy (1738-1794) koji je Haydna otpustio, odnosno morao otpustiti.

Paul II. Anton Esterházy (de Galantha) bio je carski feldmaršal. Podupiru�i Mariju Tereziju lojalno kao i svi pripadnici Esterházy obitelji, te postigavši velike vojne uspjehe, carica ga je odlikovala feldmaršalom-poru�nikom i poslala ga kao carskog izaslanika u Napulj, gdje je radio i �ivio 3 godine, od svoje 39-te godine do 42-ge godine �ivota. 3 godine nakon povratka iz Napulja izbio je ‘Sedmogodišnji rat’ u kojem se Paul borio kao general konjice, ali nakon dvije godine ratovanja, povukao se iz vojne slu�be. Posvetio se humanitarnim i kulturnim interesima, izme�u ostaloga i reorganizaciji dvorskog (njegovog) orkestra i zapošljavanja Josepha Haydna. Paul nije imao djece, pa ga je naslijedio brat Nikolaus (I).

Nikolaus Esterhazy

Nikolaus Esterházy prvenstveno se pamti kao poslodavac Josepha Haydna, �ovjek s razumijevanjem glazbe i velikom �eljom i mogu�nostima da glazbu i druge umjetnosti podupire. I Nikolaus je bio vojni du�nosnik. Istaknuo se posebice u bitci kod Kolina i u Sedmogodišnjem ratu, tijekom kojega je s velikim osobnim zalaganjem i osobnom hrabroš�u odveo konjicu u pobjedu. Nakon te pobjede carica ga je odlikovala poru�nikom feldmaršalom.
1766. godine Nikolaus je odredio po�etak gradnje velike i impresivne pala�e u Ma�arskoj – dvorca Esterhaza (danas u mjestu Fert�d), koju neki nazivaju i ma�arskim Versaillesom. U toj pala�i je Nikolaus više volio boraviti nego na bilo kojem drugom mjestu. Osim Be�a, kojeg nije volio, ponekad je morao boraviti u obiteljskom dvorcu u Eisenstadtu, ali najra�e se vra�ao u dvorac Esterhaza.

Dvorac Esterhaza u Ma�arskoj, u kojem je i Haydn radio

Bio je vrlo dobar voditelj poslova, inzistirao je na to�nosti i redu. Svojim velikim imutkom upravljao je dobro, no imao je i odre�ene troškove zbog velikih umjetni�kih poduhvata i projekata. Dio troškova proizlazio je iz Nikolausovog osje�aja za du�nost i socijalnu i ljudsku odgovornost. Nikolaus je, što nije bilo uobi�ajeno za ono vrijeme, imao vrlo dobro razra�enu socijalnu financijsku potporu unutar svojih imanja – za umirovljene slu�benike, udovice i ostale. Osim toga, financirao je manju bolnicu koja je njegovala sve zaposlenike na imanju.
Nikolaus je bio glazbeno obrazovan i strastveno je volio glazbu. Sam je svirao nekoliko guda�kih instrumenata – violon�elo, violu da gamba i baryton. Premda poznat kao poslodavac Josepha Haydna, Nikolaus je ‘naslijedio’ Haydna od svoga brata Paula. Paul je bio imenovao Haydna zamjenikom kapelmajstora, a Nikolaus, nakon smrti dotadašnjeg kapelmajstora, promovirao je Haydna u kapelmajstora. Nikolaus je bio zahtjevan poslodavac, ali je visoko cijenio Haydna. Za pojedine skladbe ga je nagra�ivao zlatnim dukatima, kao ekstra bonusom, osim stalne pla�e. Nikolaus je financijski pomogao obnovu Haydnove ku�e, koja je dva puta izgorjela u po�aru. Nikolaus je Haydnu išao pod ruku �ak i do te mjere da je u anga�manu zadr�ao talijansku pjeva�icu osrednje kvalitete s kojom je Haydn imao ljubavnu aferu.

Ulaz u dvorac Esterhaza

Moderna kopija guda�kog instrumenta baryton koji danas gotovo i nije u upotrebi.
Baryton je bio omiljeni instrument Nikolausa I.

Obitelji Esterházy Haydn slu�io je na tri lokacije – dvorcu u Eisenstadtu, zimskom dvorcu u Be�u i dvorcu u Ma�arskoj. Njegove obveze bile su skladanje, dirigiranje, svakodnevni rad s orkestrom, izvo�enje komorne glazbe te postavljanje opernih predstava. U dobi od 28 godina te financijski siguran s pozicijom kapelmajstora Haydn se o�enio, no supruga na�alost nije mogla imati djece. To je Haydna navodno jako tištilo. Haydn je ukupno slu�io Esterházijima 30 godina i u tom periodu skladao ve�inu svojih skladbi.

Esterhazy pala�a u Be�u, u Wallnerstrasse, jedno od nekoliko sjedišta obitelji u Be�u.
Zgrada je prošla mnoge preinake, trenutno je u ovoj zgradi restaurant.

Drugo sjedište – pala�a Esterh�zyjevih u Be�u, u Kärtnerstrasse.
Jezgra pala�e smatra se nastala je još tijekom 15. stolje�a spajanjem dviju zgrada.
Kroz stolje�a mnogo se mijenjalo. Sredinom 20. stolje�a veliki po�ar uništio je ve�inu zgrade, no ponovo je renovirana i stavljena u upotrebu.
Trenutno smještaj u zgradi nalazi casino i drugi sadr�aji.

Bila je javna tajna da su Haydn i talijanska operna pjeva�ica Luigia Polzelli u ljubavnoj vezi.

Osebujna Luigia Polzelli bila je operna pjeva�ica osrednje kvalitete, sa jednim brakom i jednim djetetom iza sebe kada je stupila u anga�man za operne predstave na dvorcu Esterhaza.
Štoviše, u dvorcu je istovremeno bio anga�iran i njen suprug, kao �lan orkestra. Luigia je pri stupanju u taj anga�man imala 19 godina. U tre�oj godini rada i boravka u dvorcu, nakon što je vrlo uvi�avno Nikolaus produljio njen ina�e dvogodišnji ugovor uprkos lošoj kvaliteti njenog pjevanja, Luigia je rodila i drugo dijete. Svi su smatrali da je to Haydnovo dijete, jer su oni ve� tada bili u ljubavnoj vezi. Haydn je skrbio za oba djeteta na na�in da ih je glazbeno educirao. Stariji sin Pietro postao je u�itelj klavira, no rano je umro od alkoholizma. Mla�i sin Antonio, za kojeg se smatralo da je Haydnovo dijete, premda Haydn sam to nikada nije priznao, je �ak s godinama i postao �lan orkestra u dvorcu Esterhaza.

1790. godine došlo je do promjena u obitelji Esterházy, stara glava obitelji umrla je, a mladi nasljednik nije imao nikakvog sluha za glazbu niti ga je glazba zanimala pa je otpustio �itav glazbeni stroj i Haydna penzionirao. Haydn je tada imao 58 godina.

Anton (I.) Esterházy bio je sin Nikolausa I. 1790. godine kada je Nikolaus I umro, i kada je nastupila velika promjena u ustroju imanja i aktivnostima na imanju, pa tako i u dvorcu Esterhaza, Anton je imao 52 godine. I Anton je imao vojnu karijeru. Od svoje devetnaeste godine obu�avao se i izvršavao razne vojne du�nosti. U dobi od 35 godina imenovan je general-majorom, a u dobi od 46 godina – 1784. godine poru�nikom-feldmaršalom. Ispostavilo se da su troškovi raskošnog �ivota ostavili pozamašan minus, pa je Antonov zadatak bio da financijsko stanje dovede u ravnote�u. Anton je raspustio orekstar i operni ansambl, ostavivši samo skroman zbor u anga�manu. Obiteljsko sjedište preselio je iz raskošnog dvorca Esterhaza u Eisenstadt. Jedino je Haydnu i koncertmajstoru Tomasiniju dodijelio do�ivotne penzije. Samo dvije godine nakon preuzimanja o�evog imanja, Anton je otišao aktivno sudjelovati u ratu protiv Francuske. Umro je ve� 1794. godine u Be�u, tako da je o�evim imanjem raspolagao samo 4 godine.

Esterh�zy dvorac u Eisenstadtu, danas vrhunska turisti�ka atrakcija.

Haydnsaal – prelijepa koncertna dvorana u kojoj ima 600 sjeda�ih mjesta u publici.
Zimi se ne grije kako bi se o�uvale vrijedne freske na zidovima, pa koncertna sezona traje od travnja do listopada. Redovito se odr�avaju koncerti, a dvorana se mo�e i unajmiti.

Park oko dvorca u Eisenstadtu.

Haydnova desetogodišnja veza sa pjeva�icom Luigiom tako�er se raspala 1791. godine, nakon 10 godina. Svjedoci navode da su oboje pokazivali �elju da se vjen�aju, no budu�i da su oboje još uvijek bili u prethodnim brakovima, takvo vezivanje nije bilo mogu�e.

1790. godine Haydnu se javio njema�ki koncertni agent i predlo�io da Haydn svoje simfonije izvede s velikim orkestrom u Engleskoj. Pokazalo se da je taj potez bio veliki uspjeh. Koncert su bili rasprodani, Haydn je stekao i slavu i novac.

Haydn je po otpravku iz slu�be Esterhàzyjima pošao u Engelsku, no Luigia nije htjela s njim, ve� se vratila u Italiju. Haydn je u Engleskoj vrlo ubrzo zapo�eo novu ljubavnu aferu s udovicom Rebeccom Schroeter.

Luigia se ponovno udala za stanovitog talijanskog pjeva�a, nakon što je neko vrijeme radila u malom kazalištu u Italiji, s njim odselila u Ma�arsku i u Ma�arskoj umrla u siromaštvu 1830. godine. Cijelo vrijeme nakon prekida veze, Haydn je Luigi pisao i povremeno joj slao novac. 

�enska oprava iz polovice 18. stolje�a. Ne postoje meni dostupni portreti ili drugi likovni prikazi Luigie Polzelli, zato mo�emo samo zamišljati kako je izgledala.

Druga �enska oprava iz sredine 18. stolje�a. Ne postoje meni dostupni pouzdani portreti Rebecce Schroeter, druge (poznate) Haydnove ljubavnice, zato mo�emo samo naga�ati kako je izgledala. Zna se da je bila nadarena glazbenica te da je njen pokojni suprug Johann Samuel Schroeter bio pijanist. S Rebeccom je Haydn ostao u kontaktu do svoje smrti. Haydnova zakonita supruga umrla je 1800. godine.

’Vrelo ljubavi’, slika Françoisa Bouchera iz 1748. godine

Nakon nekoliko godina Haydn se vratio u Be�, izgradio ku�u i po�eo intenzivno pisati sakralna djela i druga djela po narud�bi. U dobi od 70 godina po�elo se rušiti Haydnovo zdravlje. Imao je dobru njegu svojih ku�nih slugu, no ipak u dobi od 77 godina umro je. Suvremenici su ga opisivali kao optimisti�nog i simpati�nog �ovjeka. Haydna stru�njaci smatraju zaslu�nima za nastanak klasi�ne simfonije i klasi�noga guda�koga kvarteta. Me�u Haydnovim u�enicima bio je i Beethoven. Kad bi bio samo to – u�itelj Beethovenu, ve� bi bio zadu�io �ovje�anstvo svojim djelovanjem u obrazovanju genija.

Joseph Haydn

Haydn je bio i više od toga – izuzetno sposoban i inteligentan skladatelj, �ija djela �ine osovinu svjetske glazbene baštine. Haydn je skladao više od 750 skladbi i to: simfonije (104 simfonije), uvertire, divertimenta bez klavira i divertimenta sa klavirom, guda�ka trija, guda�ke kvartete (više od 90 kvarteta), dua za razli�ite kombinacije instrumenata, koncerte za razli�ite solo instrumente i orkestar, marševe, plesove, raznorodna djela za baryton – omiljeni guda�ki instrument Nikolausa Esterhàzyja, klavirske sonate, druge razne skladbe za klavir (varijacije i sl.), skladbe za dva klavira ili klavir �etveroru�no, klavirske koncerte, tria za klavir, violinu i flautu (ili violon�elo), oratorije, mise, arije i kantate uz orkestralnu pratnju, višeglasne pjesme, pjesme uz klavirsku pratnju, opere, obrade velških i škotskih narodnih pjesama (više od 300 prera�enih pjesama).

Simfonije stoje u središtu Haydnovog stvaralaštva. Neke od najpopularnijih Haydnovih simfonija imaju i 'nadimke', poput 'Simfonije iznena�enja' – simfonija br. 94, u kojoj su vrlo glasni i iznenadni udarci timpana navodno slu�ili za razbu�ivanje publike ukoliko bi se uljuljala u skladne zvukove i zadrijemala na koncertu. Simfonije od broja 82 do broja 87 nazivaju se 'Pariške simfonije' jer ih je naru�ila pariška izdava�ka ku�a. Simfonija br. 92 naziva se 'Oxford' jer je napisana za Sveu�ilište u Oxfordu. Simfonije od broja 93 do broja 104 nazivaju se 'Londonske simfonije' jer ih je skladao tijekom boravka u Londonu.

Na web stranici amazon.com mo�ete poslušati isje�ke iz raznih skladbi Josepha Haydna i ste�i djelomi�an uvid (usluh) u njegovo stvaralaštvo. (Listen to samples)

Izvor: Hrvatski povijesni portal - povijest.net, Autorica: �anina Bili�, prof.   

O autorici:
 

�anina Bili� je ro�ena 1975. godine u Zagrebu, u radni�koj obitelji gluhih roditelja. Oba roditelja su sada u mirovini, otac je bio precizni mehani�ar, majka radnica u industriji ko�ne obu�e. Oba roditelja imaju prirodni talent za umjetnost - otac je nadareni crta� i kipar u drvu, a majka tehnikom paljenog drva i bojama oslikava drvene ukrasne predmete, ornamenti su apstraktni simetri�ni oblici iz tradicije bugarske narodne umjetnosti. �anina je 'binacionalnog' porijekla - otac je iz Hrvatske, majka iz Bugarske. Od 2004 �anina je u sretnom braku i sa novim prezimenom - Bili�. Prije udaje bila je Cari�.

�anina je glazbenu edukaciju zapo�ela u Bugarskoj, u dobi od 4 godine, tijekom ljetnih praznika. Osnovnu muzi�ku školu upisala je u Zagrebu, kasnije srednju muzi�ku školu tako�er u Zagrebu, a potom i Muzi�ku akademiju Sveu�ilišta u Zagrebu. Zakon o obrazovanju u Republici Hrvatskoj nala�e da se bez obzira na umjetni�ki ili drugi razvoj djeteta 'obi�na' škola mora poha�ati, pa je tako �anina poha�ala dvije osnovne škole i dvije srednje škole - obi�nu i muzi�ku.

Budu�i da je na Muzi�ku Akademiju primljena vrlo rano, sa 16 godina, srednju 'obi�nu' školu završila je paralelno sa drugom godinom studija. Ovo je 'duplanje' kod �anine razvilo jake organizacijske sposobnosti, sposobnosti upravljanja vremenom i vještine multi-taskinga.

�anina je osvojila dvije nagrade na nacionalnim klavirskim natjecanjima - drugu nagradu 1987. godine i prvu nagradu 1992. godine. Tako�er je nagra�ena Dekanovom nagradom Muzi�ke akademije u Zagrebu, 1994. godine, za izvedbu Griegovog Klavirskog koncerta sa Zagreba�kom filharmonijom u KD Vatroslav Lisinski. Dva puta je nagra�ena Rektorovom nagradom Sveu�ilišta u Zagrebu - za koncertne nastupe u Japanu i koncertne nastupe u Hrvatskoj.

Javni nastupi su nedjeljivi dio obrazovanja za pijaniste. �anina je od rane dobi nastupala na koncertima. Kao odrasla nastupala je osim u Hrvatskoj i Bugarskoj, i u Poljskoj, Francuskoj, Japanu, Njema�koj, �eškoj. Diplomiravši sa Muzi�ke akademije u dobi od 20 godina s odli�nim uspjehom, 2 poslije-diplomska studija imala su va�an utjecaj na �aninin daljnji glazbeni razvoj. Oba poslije-diplomska financirana su stipendijama.

Za portal odabrao i pripremio: Zvonimir Mitar