Sadr�aj na ovojesenskom Festivalu zorno je prezentirao osmišljeni spektar glazbenih �anrova s nastupima vrhunski afirmiranih hrvatskih i inozemnih umjetnika i ansambala, ali je uklju�io i mlade neafirmirane glazbenike – laureate Me�unarodnog natjecanja za mlade glazbenike „Ferdo Livadi�“. Osim koncerata, u okrilju Festivala je odr�ano: Me�unarodno natjecanje za mlade glazbenike „Ferdo Livadi�“ – koje se u Samoboru organizira ve� šest godina,  Majstorska radionica za udaraljkaše s voditeljima Ivanom Bili� i Emmanuelom Séjourné (Strasbourg), Majstorska radionica za gitariste s voditeljem Zoranom Duki�em,  i  lijepa izlo�ba fotografija;
„Face“ Romana Grozi�a.

Festivalske koncerte je u Franjeva�koj crkvi otvorio svjetski proslavljen švedski Zbor i instrumentalni ansambl „Romeo i Julija“ iz Stockholma s briljantnim izvedbama renesansnih skladbi (C. Monteverdi, J. Dowland, O. di Lasso, Josquin de Pres, J. del Encina, i dr.) pri izvedbi dvodijelne glazbeno - scenske komedije „Zefiro torna“, koju je osmislio i re�irao Benoit Malmberg.

- Ansambl „Romeo i Julija“ / Stockholm -

U Galeriji „Prica“ nedvojbeni kuriozum Festivala bio je nastup jordansko – palestinske etno - folk skupine < SharQ, world music ansambl > s programom glazbe, koja na osebujan na�in spaja izri�aje Orijenta i Zapada, a koncert Rustema Kudojarova – kazanskog pijanista mla�e generacije iz Moskve, samobor�ani �e pamtiti po sjajnom muziciranju klasi�nih skladbi: W. A. Mozart: Fantazija c-moll KV 475., L. van Beethoven: Sonata f-moll op. 57 – „Appasionata“, F. Liszt: Preludij i fuga na temu B-A-C-H, R. Schumann: Fantazija C-dur op. 17, i Toccata op. 7.

- SharQ, world music ansambl / Jordan - 
- Rustem Kudojarov / Moskva -

Nastupom prošlogodišnjih laureatkinja s Me�unarodnog natjecanja za mlade glazbenike „Ferdo Livadi�“ Dunje Bontek - violina i Jelene Pavi� – glasovir, glazbenice su i ovaj put oduševile publiku u Galeriji Prica, dokazavši kako su nagrade uistinu bile završile u pravim rukama. Kineski violon�elist Trey Lee (Hong Kong) – najatraktivniji mladi umjetnik današnjice, briljantno je muzicirao na dva koncerta: uz glasovir renomiranog zagreba�kog pijaniste Danijela Detonija, i kao umjetni�ki voditelj ansambla Samoborskih guda�a. Brojni auditorij ljubitelja glazbe pamtit �e ga kao zvijezdu klasi�no-glazbenog parnasa.

- Dunja Bontek i Jelena Pavi� - 
 
- Trey Lee / Hong Kong -

Autorska ve�er popularnog francuskog jazz glazbenika i skladatelja Emmanuela Séjournea – vibrafon i marimba (Strasbourg) bila je prvorazredni jazz doga�aj. Na podiju su uz E. Séjournea nastupili: Ivana Bili� – marimba, vibrafon i ksilofon,  Petar Çeku – gitara,i Ansambl udaraljki: Katja Farszky, Josip Konfic, Anita Primorac, Nicolas Sinkovi� i Boris �uvela. Dupke pun auditorij ljubitelja jazza nagradio je burnim aplauzima izvo�a�e. Koncert sjajnog �embalista Pavao Maši�aotkrio je slušateljstvu da na �embalu - osim baroknog repertoara, sjajno zvu�e i ostvarenja XX. st. Uz vrhunske izvedbe djela G. F. Händela i J. S. Bacha, umjetnik Maši� izveo je i atraktivnu skladbu “Continuum” suvremenog ma�arskog skladatelja György Ligetija pobravši freneti�ne aplauze slušateljstva. 

- Emmanuel Séjourne / Strasbourg-    
                                       - Pavao Maši� / Zagreb -

Na Festivalu su se odvijala i dva sve�ana koncerta - prvi uz 50. obljetnicu umjetni�kog rada Pavice Gvozdi� – pijanistice i pedagoginje, i drugi uz 25. obljetnicu Zagreba�kog gitarskog tria Darko Petrinjak, István Römer, Goran Listeš.
Pavica Gvozdi� - dama klaviristi�kog umije�a, umjetnica je i pedagoginja svjetskog renomea s brojnim nagradama i priznanjima. Na koncertu je u I. dijelu izvela djela R. Schumanna: Ciklus „Kinderszenen“ op. 15, i F. Schuberta: �etiri impromptya: Ges-dur, op. 90 br. 3 / Es-dur, op. 90 br. 2 / B-dur, op. 142 br. 3 / f-moll, op. 142. br. 4 / , a u II. dijelu  koncerta Ciklus 24 preludija op. 28. legendarnog F. Chopina,i tri dodatka na „bis“. Samoborci su umjetnicu nagradili ovacijama i buketima cvije�a.

- Pavica Gvozdi� -

Na sve�anom koncertu Zagreba�kog gitarskog tria gostovali su: udaraljkaš Igor Lešnik i oboist Branko Mihanovi�. Iz opse�nog repertoara, Trio je publici przentirao osobit odabir skladbi:violinsku Sonatu „La  Follia”  - A. Vivaldia(arr. I. Römer), Hommage á Sorko�evi� - N. Njiri�a, Recuerdos de las Baleares za udaraljke tri gitare i obou – H. Tomasia, Evocación – I. Albéniza (arr. D. Petrinjak), The river of  Time – M. B. Watkinsa, Pavane pour une Infante défunte – M. Ravela (arr. D. Petrinjak), i Tri slovenska plesa – A. Dvoráka (arr. D. Petrinjak). Trijumf glazbe najviših dometa kroz produhovljeni virtuozitet umjetnika bio je praznik za dušu, a na ovom je koncertu zapalio auditorij slušateljstva emotivnim vatrometom i burnim ovacijama.

- Igor Lešnik -	- Zagreba�ki gitarski trio -

- Branko Mihanovi� -

Briljantni Max Emanuel Cen�i� – kontratenor (Be�), svjetski je renomiran umjetnik s najljepšim kontratenorskim pijevom našeg vremena. U Samoboru je koncertirao je s briljantnim ansamblom: Yvon Reperant – �embalo, Francesco Galligioni – violon�elo, Hubert Hoffmann – kitarone i Luis Beduschi – flauta. Na programu su bile skladbe: G. F. Händel - Arija „L' alma mia“ / “Moja duša“ iz opere „Il Floridante“, A Corelli – Sonata op. 5 br. 1,  G. F. Händel - Kantata „Mi palpita il cor“ / „Moje uzbu�enje“, D. Scarlatti – Kantata „Fille, già più non parlo“ / „Više ne bih pri�ao“, Anonimus – „Deset varijacija na temu menueta“, i D. Scarlatti – Kantata „Qual pensier, quale ardire“ / „Koja misao, kakva strepnja“. Slušateljstvo je dupke ispunilo Franjeva�ku crkvu, u kojoj je svjetlosni štimung do�aravao davninsko ozra�je barokne epohe. Bio je to senzacionalni koncert prekrasne barokne glazbe, koja se izvodila na vladarskim dvorovima europskog Zapada. Ova glazba je poput dijamantne ogrlice bljesnula kroz muziciranje umjetnika Cen�i�a i njegovog ansambla.  Cen�i�ev an�eoski pijev, briljantna vokalna tehnika, savršena dikcija, te profinjen talent za muzikalno kreiranje interpretacije, inaugurirao je sje�anje na legendarnog baroknog kontratenora Farinellia. Cen�i� jetrijumfalnim izvedbama koloraturnih bravura - od kojih ljudima zastaje dah, uz virtuozno muziciranje baroknog ansambla, pobirao ovacije slušateljstva, a umjetnici su za laku no� na „bis“ izveli i dvije barokne arije. Bio je to doista trijumfalni povratak umjetnika Cen�i�a, nakon du�eg izbivanja s koncertnih podija u Hrvatskoj.

- Max Emanuel Cen�i� -

Festival su obogatile istan�ane koncertne izvedbe umjetnika: Zorana Duki�a – senzacionalnog gitarista svjetskog renomea – s naslovom najboljeg interpreta španjolskih skladbi za gitaru, s programom skladbi: J. S. Bacha, S. L. Weissa, G. Ph. Telemanna, M. Ponce-a, A. Barriosa, i A. Piazzolle; te renomirani mladi zagreba�ki umjetnici Danijel Detoni – pijanist, i Guda�ki kvartet „Porin“ / violinisti Ivan Novinc i Tamara Petir, violistica Lucija Brnadi� i violon�elistica Neva Begovi� / s programom komornih skladbi: D. Šostakovi�a i A. Dvoráka.

- Zoran Duki� -	- Danijel Detoni -

- GUDA�KI KVARTET „PORIN“ -

Navedimo i hvale vrijedne koncerte Dubrova�kog gitarskog tria / Ante Skaramuca, Frano Matuši� i Maroje Br�i� / koji su sjajno izvodili skladbe: A. Vivaldia, G. F. Händela, L. Sorko�evi�a, F. Mendelssohna Bartholdy-a, G. Fauréa i E. Granadosa; te atraktivnog dua Petrit Çeku – gitara i Luka Šuli� – violon�elo s programom skladbi: E. Granadosa, S. Dedi�a, G. Gershwina, B. Papandopula, A. Corellia i W. A. Mozarta; i ansambla Samoborskih guda�a - kojima se pridru�io i violon�elist Trey Lee, a izveli su skladbe: F. Mendelssohna Bartholdy-a, J. Haydna, J. J. Raffa i Li Ping Wanga (arr. Trey Lee).

Festival 34. Samoborska glazvena jesen zatvoren je s maestralnim koncertom cijenjenog španjolskog Ansambla za ranu glazbu „Le Tendre Amour“ iz Barcelone, koji je slušateljstvu otkrio raskošne �ari glazbenih bisera iz doba presti�nog francuskog kralja Louisa XIV. „Le Grand“. Bio je to doista nezaboravni koncert za pam�enje.

    
 - DUBROVA�KI GITARSKI TRIO - 
- Petrit Çeku i Luka Šuli� -

 
- SAMOBORSKI GUDA�I-

- LE TENDRE AMOUR / BARCELONA -

Današnji Samobor mo�e se podi�iti razinom europskog i svjetskog opsega, i dosega zbivanja, koja se odvijaju tijekom cijele godine na planu kulture, glazbe i ostalih umjetnosti, koje kruni Festival Samoborska glazbena jesen. Ovako sjajni rezultati na planu kulture i umjetnosti, nedvojbeno su se iznjedrili iz bogate tradicije u Samoboru.  Sjetimo se austro-ugarske davnine, kada je samoborski dvorac Ferda pl. Wiesnera Livadi�a (Celje 1799. – Samobor 1879.) - današnji Gradski muzej, bio �arištem brojnih glazbeno-poetskih sijela hrvatskih i stranih umjetnika – pjesnika, glazbenika, i mnogih uglednika.  

- DVORAC F. pl. Wiesnera Livadi�a -	- Ferdo pl. Wiesner Livadi� -(Celje 1799. – Samobor 1879.)

Na sijelima su uz doma�ina pl. Wiesnera Livadi�a – skladatelja, muzicirali: dirigent, skladatelj, glazbeni pedagog, i orguljaš Juraj Wiesner von Morgenstern (Arad 1783. – Zagreb 1855.); primadona Sidonija pl. Rubido Erdödy (Zagreb 1819. – Gornja Rijeka / Kri�evci 1884.); legendarni pijanist Franz Liszt (Doborján 1811. – Bayreuth 1886.); hrvatski skladatelj Vatroslav Lisinski, i dr.

- Franz Liszt -	- Sidonija pl. Rubido Erdödy -

- Vatroslav Lisinski -

U Samoboru su djelovali i brojni uglednici: Ljudevit Farkaš Vukotinovi� (Zagreb 1813. – 1893.) hrvatski knji�evnik i politi�ar – koji se bavio botanikom, mineralogijom, i bio je istaknuti istra�iva� na podru�ju prirodoslovlja; dr. Ljudevit Gaj (Krapina 1809. – Zagreb 1872.) hrvatski politi�ar, jezikoslovac, ideolog, novinar i knji�evnik – središnja osoba Hrvatskoga narodnog pokreta; Petar Preradovi� (Grabovica / �ur�evac 1818. – Be� 1872.) austrijski general, i ilirski pisac; Mihalj Šilobod Bolši� (Sv. Martin pod Oki�em 1724. – Sv. Nedjelja 1787.) sve�enik, autor prve aritmetike – „Aritmetika horvatska“ (iz 1758. god.), i teoretskih uputa u koralno pjevanje „Fundamentum cantus gregoriani seu choralis“ (iz 1760. god.); Josip Herovi� (Zagreb 1780. – Samobor 1871.) u�itelj i ravnatelj samoborske pu�ke škole, koji je 1807. god. osnovao orkestar samoborske glazbe – koji se danas smatra najstarijom glazbom; Ljudevit Šmidhen (1822.-1898.) na�elnik Samobora od 1861.- 1868. god., i  od 1882.- 1886. god., osobito zaslu�an za komunalno ure�enje Samobora - na svom posjedu uredio je sumporno kupalište, danas poznato kao „Šmidhenovo kupalište“; i dr.

- dr. Ljudevit Gaj -	- Mihalj Šilobod Bolši� -

- Josip Herovi�-	- Ljudevit Šmidhen -

Odbljesci re�ene tradicije potakli su hvale vrijedan mar samoborskih djelatnika, na ostvarenja spektralne kvalitete, i izvrsnost suvremenih zbivanja na planu kulture i umjetnosti, koje je prepoznalo je i Ministarstvo kulture R. Hrvatske – pokrovitelj Festivala Samoborske glazbene jeseni, a za osobitost vrhunskih doga�aja na Festivalu zaslu�ni su i samoborski lideri Krešo Beljak, prof. - gradona�elnik Grada Samobora, i Goran Mer�ep, prof. – umjetni�ki ravnatelj Samoborske glazbene jeseni.

 

Miloš Laloševi�, prof.

Zagreb, listopad 2009. god.