26.11.2009.

Maestro Prof. Radovan Vlatkovi�
�AROBNJAK HORNA

U Francuzkoj crkvi (Französische Kirche) u Bernu odr�an je 20. studenog 2009. koncert simfonijskog orkestra Berner Musikkollegium uz kojega je kao solist nastupio Radovan Vlatkovi�, jedan od najboljih hornista na svijetu. Ovaj orkestar je u Bernu osnovan prije upravo 100 godina i djeluje kao veliki simfonijski orkestar muzi�kih amatera. Samo koncertmajsterica je muzi�ki profesionalac, dok svi ostali �lanovi orkestra razli�itih zanimanja i zahvaljuju�i visokoj muzi�koj izobrazbi djeluju u ovom orkestru kao amateri, uklju�uju�i i dirigenta Davida Schwarba, koji je zaposlen kao muzi�ki urednik.

Radovan Vlatkovi�, hornist, je Zagreb�an i kao student je još i u cijeloj ondašnjoj dr�avi, tako�er i u inozemstvu na takmi�enjima muzi�kih studenata osvajao prete�no prve nagrade. Nakon muzi�ke akademije u Zagrebu maestro Vlatkovi� je na raznim akademijama u svijetu postigao razne specializacije i danas je poznat kao jedan od najboljih hornista na svijetu. Djeluje ve� du�e vremena kao profesor na Mozarteumu u Salzburgu, a tako�er ve� nekoliko godina i na Umjetni�koj akademiji u Zürichu, a po svojim brojnim redovitim solisti�kim nastupima sa prvorazrednim orkestrima na svijetu poznat je kao jedan od najboljih hornista na svijetu.

Maestro David Schwarb, dirigent orkestra Berner Musikkollegium

Koncert je zapo�eo Valcerom iz baleta Trnoru�ica P. I. �ajkovskog. Ovo djelo je toliko popularno da ga se izvoditi usu�uju samo prvorazredni orkestri. Ve� u ovom djelu se orkestar predstavio u punom sjaju a dirigent je izabrao najelegantniju interpretaciju koju je mogao: otmjenu i nenapadnu suzdr�anost, pa je zanosna sanjarska poezija ovog djela tako došla do najiskrenijeg izra�aja. Orkestar se ve� u ovom prvom djelu odlikovao punim i jasnim zvukom Wagnerijanskom odn. Humperdinckovskom sna�nom instrumentacijom sa puno jasnih i ugodnih limenih puhala – 4 horna, 4 trube, tri baspozaune i velikom tubom sa kojima je uravnote�eno muzicirao veliki guda�ki korpus i drveni puha�i.

Ime Reinholda Glière-a postalo je tek ubrzo nakon rata poznato, i to mladim u�enicima glasovira, jer je u to doba na podru�ju ondašnje dr�ave izklju�ivi izporu�ilac muzi�kih notnih izdanja bio MuzGiz iz SSSR-a i u tim notama su pianisti-po�etnici dobivali mnoge kompozicije tog skladatelja. Kasnije se za to ime opet nije mnogo �ulo. Reinhold Glière (1875. – 1956.) je kao dijete belgijskih roditelja koji su se u drugoj polovici 19. st. doselili u Rusiju studirao violinu i postao profesor na muzi�koj akademiji u Kiewu, a za vrijeme SSSR-a se morao prilagoditi politi�koj situaciji. On je komponirao i jedan koncert za horn solo i veliki orkestar. Taj koncert je poznat kao jedan od najve�ih, najobimnijih koncerata za horn, a tako�er i jedan od tehni�ki najte�ih. Muzi�ki je to lijepo veliko obimno djelo, koncert suvremenog tipa gdje solo-instrument nema samo privilegiju izvoditi dopadljive i atraktivne vratolomije dok se orkestar kao pasivna „pratnja“ zadr�ava diskretno u pozadini, to je ve� koncert novog tipa u kojemu orkestar iznosi tako�er sadr�aje a solist tako�er komunicira i sa orkestrom kao partnerom. I Glière je, prema uzorima svog vremena (Wagner, Richard Strauss odn. Humperdinck) i za solisti�ki koncert uzeo veliki i zvu�ni orkestar. U tom djelu se prepoznaje da je Glière violinu studirao kod Otakara Šev�ika – tvorca do danas nesumnjivo kako najte�e ali i najdjelotvornije i najbolje violinske škole za virtuoze, pa je i u svom koncertu za horn solista obvezao na izvo�enje vrtoglavih paganinijevskih pasa�a u maniri te�ke violinske virtuozne tehnike. S druge strane koncert sadr�i i umiljatih mjesta gdje uz kantilenu horna flauta i klarinet umiljato cvrku�u pa tako tvore lijepi i interesantni trio. U tre�em stavku ovog koncerta se �uje i kako se skladatelj malo nadahnuo i ruskom narodnom muzikom.

Maestro Prof. Radovan Vlatkovi� na koncertu u Bernu,
dne 20.XI. 2009.

S jedne strane ljepota i sadr�ajnost ovog koncerta za horn i veliki orkestar Reinholda Glière-a a s druge strane definitivno visoka tehnika sviranja uz visoku i plemenitu muzikalnost maestra Vlatkovi�a omogu�ili su muzi�koj publici u Bernu da upozna ovo vrlo slabo poznato i rijedko izvo�eno djelo i u�ivaju u njemu. Solist se ovdje pokazao sa svojih najboljih strana izvodivši sve tehni�ki najte�e pasa�e sa najve�om lako�om i jednostavnosti, nedosti�no lijepa je bila ljepota tona kojega je on izvodio na svom instrumentu, a posebno je za iztaknuti njegov pianissimo u kojemu se još uvijek sve dobro �ulo i razumilo, time da je intonacija uvijek bila definitivno �ista i sigurna, a sve to u svim facettama izra�aja ujedno i najplemenitijom muzikalnosti. Orkestar je svoju ulogu pod vodstvom dirigenta Davida Schwarba izveo bezprijekorno i skrajnje muzikalno.

Maestro Vlatkovi� je svojim nastupom oduševio muzi�ku publiku u Bernu

Nakon stanke orkestar je izveo Simfonijske plesove Edwarda Griega. To je djelo ve�eg simfonijskog karaktera, zapravo simfonija po sadr�aju, ali ne i po obliku - simfonija sa plesovima i nema puno zajedni�koga. Orkestar se i ovdje izkazao svojim impozantnim zvukom i preciznosti izvedbe.

Za portal: Ljudevit pl. Raizner