24.03.2010.

Advocatus musicus:
Koncert pianista Ivana Horvati�a

U petak 19. o�ujka 2010. je koncertna dvorana Ville Boveri u Badenu u Švicarskoj na nekoliko sati opet postala hrvatski exterrirotorium time da je u njoj mladi  hrvatski pianist maestro Ivan Horvati� odr�ao solisti�ki koncert. Stalna hrvatska i švicarska muzi�ka publika ove poznate ugledne kulturne ku�e do�ivila je vrhunski umjetni�ki do�ivljaj u izvedbama nekoliko zna�ajnih djela glasovirske literature.

Muzika „tate“ Bacha to j. Johanna Sebastiana se ve� jedno vrijeme ne smatra više geometrijski izra�unatim konstrukcijama, jer je u toj muzici odkriveno ( i ) mnogo sentimentalnosti i filozofije. Jedan primjer za to je i prvo izvedeno djelo Preludij i fuga u es-molu BWV 853. U tom djelu je maestro ve� na po�etku koncerta jasno pokazao ne samo svoju absolutnu definitivnu tehniku glasoviranja nego što je još puno vrijednije tako�er i vrhunsku muzikalnost. Samo djelo je muzi�kim jezikom puno filozofije, razmišljanja i odgovorenih i neodgovorenih pitanja, sve to u plemenitom uzvišenom jeziku starog „tate“ Bacha. Odmah na po�etku je za iztaknuti vrhunska vještina maestra Horvati�a u na�inu udara/pritiska tipke klavira. Njemu je uspjelo, a što nije baš stvar svakog koncertnog pianista, razli�itim finim udarima/dodirima tipke posti�i razli�ite – rekli bismo – boje tona glasovira. Tako su se sasvim jasno mogle pratiti razli�ite dionice u strukturi skladbe, rekli bismo “pitanja“ i „odgovori“, pogotovo jer je on vrhunskim osje�ajem odre�ivao jasno�u razumijevanja i manjim ili ve�im razlikama u glasno�i odn. tišini sviranja. Ovo ne toliko dopadljivo koliko ali vrhunski muzikom i filozofijom sadr�ajno djelo zahtijeva i vrhunsku tehniku sviranja, a što je maestro odmah dokazao da le�erno razpola�e vrhunskom tehnikom glasoviranja i time svime publici jasno ovo djelo sviranjem prikazao i protuma�io.

Balada u F.duru „pjesnika klavira“ Frédérica Chopina poznato je romanti�no i reprezentativno djelo. Za iztaknuti je u izvedbi duboku emotivnu pro�ivljenost ovog djela, a kao izra�ajno sredstvo u duhu Chopinonove muzike i klavirske izvedbe kao još i u Chopinovo vrijeme, maestro je mjestimi�no neznatno ubrzavao ili zadr�avao tempo i time poja�avao izra�ajnost muzike pojedinih fraza. I ovdje, a kao uostalom i u svim izvedenim djelima, maestro je pokazao le�ernu vrhunsku tehniku sviranja.

Kod Maurice-a Ravela je izvedba po�ela ve� u samom imenu djela: Oiseaux tristes (tu�ne ptice) i Alborada del gracioso su dva stavka iz suite „Miroirs“ (Ogledala). To djelo je uz slijede�e izvedenu suitu B. Berse, centralno djelo ovog koncerta. Po svom sadr�aju je to obširno djelo dubokih misli i stavlja ne samo tehnikom nego i tuma�enjem dubokih sadr�aja ove�e zahtjeve na izvodioca. Ovdje je opet za iztaknuti vrhunsku briljantnu tehniku sviranja, a pogotovo interpretaciju ovog djela, koje je na svakog slušaoca moralo ostaviti duboki muzi�ki do�ivljaj.

Nakon pauze koncert je nastavljen klavirskom suitom od tri stavka „Po na�inu starih“ hrvatskog skladatelja Blagoja Berse. To je uz predhodno djelo tako�er bilo te�ište ovog koncerta. To je tako�er djelo puno dubokih muzi�kih misli a uz bezprijekornu tehni�ku izvedbu ovog tako�er i tehni�ki zahtjevnog djela publika je do�ivila tako�er duboki i obširni muzi�ki do�ivljaj.

Raffaele d'Alessandro je švicarski skladatelj prve polovice XX. stolje�a. Tehni�ki zahtjevna tri preludija iz zbirke od 24 preludija op. 30 su inspirirana Bachovim klavirskim djelima i, iako ne originalno, djeluju na slušaoce osvje�uju�e. I za ova djela trebalo je vladati bezprijekornosti sviranja visokog stupnja, a što se kod maestra Horvati�a uob�e nije primijetilo, on je uvijek i najte�a mjesta u svim skladbama odsvirao lahko�om.

Koncert je završio sa �ak 6 etida op. 10 Frédérica Chopina. Te su bile odsvirane jedna ljepše i tehni�ki savršenije od druge, a kao posljednja je bila br. 12 u c-molu , dopadljiva i poznata pod nadimkom „revolucionarna“. Tim izvedbama bi sigurno i Franz Liszt i sam Chopin, da su mogli biti prisutni na koncertu, bili oduševljeni.

Nakon freneti�nog aplauza maestro Horvati� nas je obradovao s virtuozno odsvirana dva dodatka; prvo s dva poznata rumunjska plesa Béle Bartóka i na kraju Chopinovom etidom u f-molu, op.10 br. 9.  

Nije potrebno ni naglasiti da je stalna publika opet bila oduševljena koncertom, naviknuta ve� na visoki niveau koncerata koje Hrvatski humanitarni forum u zajednici sa Hrvatskim kulturnim klubom i Hrvatskim in�enjerskim dru�tvom u Švicarskoj redovito organizira.

Nakon koncerta se opet izkazao duh ve� prastare organizacije „Hrvatska �ena“  time, da su „Hrvatske �ene“ Badena opet priredile domjenak za sve prisutne pa se publika po�astila izabranim delicijama hrvatske hladne kuhinje.

Za portal: Ljudevit pl. Raizner