14.08.2010.

Oti�ao najljep�i glas na svijetu

Preminula istaknuta hrvatska sopranistica Dragica Carla Martinis (1922. - 2010.), koja je bila jedna od najve�ih hrvatskih opernih umjetnica, a nastupala je i pod vodstvom Wilhelma Furtwänglera i Herberta von Karajana

Bilo da pjeva u koncertnim dvoranama ili da stoji na pozornici, iz nje izbija neopisiv šarm, zadivljuje nepogrešivost njezine pjeva�ke tehnike i svje�, srda�an na�in njezina predanja. Dragica Martinis ima, osim fascinantnoga glasa, još beskrajno mnogo dragocjenijih darova - ona zna na�i najbli�i, najjednostavniji i najizravniji put k umjetnosti u glazbenom, tehni�kom, stilskom i duhovnom smislu. Otuda izrasta njezin veliki umjetni�ki svijet.

Tako je glazbena kritika pisala o hrvatskoj primadoni Dragici Martinis, u svijetu poznatoj po imenu Carla, nakon premijere Verdijeve opere »Mo� sudbine« 1952. godine u Be�koj dr�avnoj operi. Dragica Martinis preminula je ovih dana u osamdeset devetoj godini u Be�u, gradu koji je prihvatila kao svoj i koji je nju neizmjerno mnogo cijenio, ostavši jedna od najve�ih hrvatskih sopranistica i opernih umjetnica uop�e.

Ro�ena 19. sije�nja 1922. godine u Sošicama pokraj Jastrebarskoga, Dragica Martinis pjevanje je u�ila na zagreba�koj Muzi�koj akademiji u klasi Marije Kostren�i�. Debitirala je 1942. godine u Zagreba�koj operi, u ulozi Puccinijeve Mimi, no kako Zagreb nije pokazao zanimanje za nju, otišla je u Njema�ku i odabrala ponu�en joj anga�man u Stuttgartu. Zbog ratnih zbivanja ubrzo se vratila u Hrvatsku i u rujnu 1943. godine postala �lanica Zagreba�ke opere.

»U Be�ku dr�avnu operu ušla je na velika vrata nakon dviju izvanredno otpjevanih predstava 'Turandot' i 'Tosce' u prosincu 1950. godine, kad je kritika jezgrovito ustvrdila: došla je, otpjevala i pobijedila«, isti�e u jednome svom napisu Marija Barbieri, naša najpodrobnija poznavateljica operne umjetnosti.

Anga�man u Operi u Zagrebu po�ela je 1943. godine ulogom Cio Cio San u obnovljenoj izvedbi »Madame Butterfly«, a 1946. godine pjevala je ulogu Lize u »Pikovoj dami«, svojoj prvoj premijeri. Godine 1950. kratko je boravila u New Yorku na anga�manu u tamošnjoj gradskoj opernoj ku�i, pjevaju�i uloge Tosce, Aide i Turandot.

A upravo dok je boravila tamo, njezinom je ameri�kom agentu stigao brzojav od Herberta von Karajana, koji je tra�io »najljepši glas na svijetu«. Bila je to Dragica Martinis, koja je potom uz Karajanovo vodstvo pjevala Aidu na koncertnoj izvedbi u Be�u u povodu pedesete obljetnice Verdijeve smrti.

»Dragica Martinis bila je oli�enje umjetnice koja svoj veliki prirodni talent i emotivno bogatstvo pru�a bez zadrške, a to je najizravniji put do slušatelja«, piše Marija Barbieri, isti�u�i anegdotu: »ljupkost i jednostavnost podcrtavali su tragediju Desdemone tako sna�no da poslovi�no strog Wilhelm Furtwängler nije mogao zatomiti suze kad je dirigirao �etvrti �in Otella na Salzburškim sve�anim igrama 1951. godine«.

Dragica Martinis bila je istinska operna zvijezda, u vrijeme kada je taj pojam podrazumijevao doista vrhunsku kvalitetu ukupne operne li�nosti. Njezin dragocjeni trag nikada ne�e biti izbrisan iz hrvatske glazbene povijesti.

�etrnaest otpjevanih uloga
Be�koj dr�avnoj operi Dragica Martinis posvetila je �itavu svoju karijeru, koja nije bila vremenski opse�na, s obzirom na to da je 1962. godine nakon obiteljske tragedije (sinove smrti) prestala aktivno nastupati, ali je zato bila iznimno bogata i jezgrovita. U be�koj je operi otpjevala �etrnaest uloga i ostvarila 275 nastupa te od strane austrijskih vlasti primila dva iznimno vrijedna odli�ja, Austrijski po�asni kri� za znanost i umjetnost te Zlatni orden grada Be�a. »I danas se sje�aju Leonore u operi 'Mo� sudbine' pod ravnanjem Karla Böhma na njezinoj prvoj premijeri u Be�koj dr�avnoj operi u sije�nju 1952. U listopadu 1953. pjevala je Ameliju na premijeri 'Krabuljnog plesa' i opet na obnovi opere u sije�nju 1956. pod ravnanjem Berislava Klobu�ara, s Josipom Gosti�em. Troje hrvatskih umjetnika na be�koj opernoj premijeri – neponovljiv zvjezdani trenutak hrvatskog opernog umije�a«, piše Marija Barbieri.

Mirta Špoljari�
mirta.spoljaric@vjesnik.hr