11.11.2010.

U OZRA�JU JUBILEJA ZAGREBA�KOG GUDA�KOG KVARTETA CADENZA

U jesenskom ciklusu 2010. god. �ivot glazbe u Zagrebu i Hrvatskoj oboga�en je nizom koncertnih nastupa zagreba�kog Guda�kog kvarteta Cadenza, povodom jubilarne 15. obljetnice marne djelatnosti ovog respektabilnog ansambla. Guda�ki kvartet je osnovao gospodin Kre�imir Marmili�, violinist i �lan Hrvatskog dru�tva glazbenih umjetnika. Nakon senzacionalnog koncerta - koji je odr�an 24. listopada u maloj dvorani zagreba�ke K.D."Vatroslav Lisinski", gospodin Marmili� je darovao ovaj interview:

- Guda�ki kvartet "Cadenza" na koncertu u Eufrazijevoj bazilici u Pore�u 2009. god. -
/ s lijeva na desno: Kre�imir Marmili� - violina, Gorjana Jurilj - violina,
Mirko Boch - viola, Vinko Grube�i� - violon�elo /

* Gospodine Marmili�, otkrijte �itateljstvu kako je nastao zagreba�ki Guda�ki kvartet Cadenza?
- Nakon mog povratka iz SAD 1995. godine - gdje sam bio �lan Guda�kog kvarteta Brauninger, u Zagrebu sam animirao svog prijatelja gospodina Matka �tajcera, violon�elistu - koji je djelovao u zagreba�kom HNK. Okupili smo glazbenike, i prvi koncert ostvarili 22. 09. 1995. god. u Ludbregu. Kako grad Ludbreg slovi i kao "Centar svijeta", eto - prvi koncert Guda�kog kvarteta "Cadenza" dogodio se u "Centru svijeta", i ve� na prvom koncertu pobrao burne aplauze slu�ateljstva. Za 15. godina djelovanja kroz Kvartet je pro�lo dosta ljudi, a ja sam evo ostao jedini iz prvog postava glazbenika. Sa svim glazbenicima - biv�im �lanovima Kvarteta, i danas prijateljujem i sura�ujem.

* U svijetu i kod nas osnivaju se komorni ansambli, koji zabljesnu na koncertnom podiju, traju kra�e vrijeme i nestaju. Kako ste postigli kontinuirano djelovanje Kvarteta "Cadenza", koji stalno nastupa na brojnim koncertima?
- U �ivotu komornih ansambala doista nije lako kontinuirano djelovati deceniju i pol i ostvariti brojne koncertne nastupe. Ali - ako su ovi nastupi kvalitetni, i tijekom djelovanja ansambla se pove�ava kvaliteta u izvedbama - ansambl stalno dobiva nove termine za nastupe. Moj kvartet iz godine u godinu ostvaruje kontinuirane uspjehe, prezentira publici �iroki dijapazon originalno osmi�ljenih skladbi, nastupa na brojnim koncertima i festivalima, i danas djeluje - unato� svekolikim te�ko�ama i borbama za pre�ivljavanje u Lijepoj Na�oj. Dodao bih da je va�an faktor za uspjeh i kolegijalna, i prijateljska suradnja.

* Nabrojte najzna�ajnije nastupe Kvarteta "Cadenza"?
- Rekao bih da nam je najzna�ajniji svaki koncertni nastup. Me�u brojnim nastupima naveo bih koncert ostvaren pro�le godine u Pore�u, koji se dogodio u Eufrazijevoj bazilici. Dodao bih i nastupe: na Ljetnim igrama u Hvaru i Rovinjskom ljetu, te osebujan nastup na Brijunima s presti�nim rock pjeva�em, glazbenikom, skladateljem i tekstopiscem Adolfom "Dadom" Topi�em.

- Adolf "Dado" Topi� -

* Zagreba�ka muzikologinja dr. Snje�ana Miklau�i�-�eran je o Guda�kom kvartetu Cadenza napisala:
"Od svog osnutka "Cadenza" uspje�no nastupa na mnogim hrvatskim pozornicama kao guda�ki kvartet, trio i duo, prate�i ideju osnutka - ansambl za komornu glazbu "Cadenza". Sura�uju�i s institucijama kojima je uloga i edukativna te nastupaju�i na mnogobrojnim koncertnim pozornicama i ljetnim festivalima (Hvar, Rovinj, Pore�, Vrsar, Novigrad, Bol, Dubrovnik, Biograd, Mala dvorana Lisinski .), "Cadenza" je stasala u respektabilni kvartet s interesantnim i kvalitetnim programima. Sura�uje s istaknutim, kao i mladim nadarenim glazbenicima, te pjeva�kim zborovima.
Okosnicu repertoara Guda�koga kvarteta "Cadenza" �ine djela europskih klasika komorne glazbe - Luigija Boccherinija, Josepha Haydna, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Antonina Dvo�aka, Johannesa Brahmsa, Petra Ilji�a �ajkovskog, ali u programe koncerata uvr�tene su i skladbe hrvatskih skladatelja razli�itih razdoblja - Stjepana Spadine, Antuna Dobroni�a, Josipa �tolcera - Slavenskog, Jure Tkal�i�a, Miroslava Mileti�a, Daria Bassanesea, i dr. Tijekom nekoliko sezona kvartet je izvodio djela iz manje poznatoga komornog repertoara u nas poput djela ameri�koga skladatelja Philipa Glassa, �panjolskoga skladatelja J. C. de Arriage, ruskoga skladatelja Aleksandra Glazunova, i dr.

  
- Aleksandar Glazunov -              - Philip Glass -               - J. C. de Arriage -

Guda�ki kvartet "Cadenza" promi�e klasi�nu glazbu iz doma�e i svjetske glazbene ba�tine. Tako je godine 2006. kvartet ostvario suradnju s Austrijskim kulturnim forumom u Zagrebu u okviru izvo�enja koncertnih programa s djelima austrijskih i hrvatskih skladatelja. Od po�etka godine 2007. Guda�ki kvartet "Cadenza" prire�uje u Maloj dvorani Koncertne dvorane "Vatroslava Lisinskog" u Zagrebu godi�nje ciklus od �etiri koncerta u suorganizaciji s Uredom za kulturu Grada Zagreba."

Gospodine Marmili�, Vi ste jedan od rijetkih glazbenika, koji na koncertima izvodi skladbe slavnog hrvatskog violinskog virtuoza Franje Kre�me (Osijek 1862. - Frankfurt / M. 1881.) i objavljuje njegova djela. Kako ste to ostvarili?
- Igrom slu�aja otkrio sam manuskripte skladbi Franje Kre�me. Od godine 1993. / 94. zapo�eo sam se intenzivno baviti Kre�minim manuskriptima, pa sam uz potporu Hrvatskog Ministarstva Kulture i Ureda za kulturu Grada Zagreba objavio Zbirku �est njegovih skladbi za violinu i klavir. Uskoro �u objaviti i njegovu zadnju skladbu "Reverie" / "No�ni �ar", a u planu je i objava tonskih zapisa.

- Franjo Kre�ma -

* Nastupali ste du�e vrijeme u inozemstvu - na europskom Zapadu (�panjolska, Njema�ka, �vicarska i dr.), i u zemljama SAD. Recite Va�e impresije?
- Nakon diplome na Guda�kom odjelu zagreba�ke Muzi�ke akademije u klasi prof. Kristijana Petrovi�a i prof. Tatjane Smirnove po�ao sam 1986. godine u inozemstvo, a u Zagreb sam se vratio 1991. Za boravka u inozemstvu bilo je raznih impresija i iskustava. Tamo sam nau�io kako treba raditi koncerte, i sve ostale varijante javnih priredbi koje su popra�ene glazbom. Spoznao sam psihologiju slu�ateljstva u raznim zemljama gdje sam nastupao na raznim prigodama - prezentacijama, domjencima, koncertima . i stekao iskustva kad je rije� o odabiru glazbe koja �e biti "pun pogodak", i polu�iti burne aplauze publike. Upoznao sam ljude - od najbogatijih do onih srednjeg stale�a. Sve re�eno puno mi je pomoglo da se oslobodim treme, koja svakog glazbenika prati na javnim nastupima.
Godine 1993. oti�ao sam u �panjolsku na poziv Simfonijskog orkestra u La Coruna (Galicia), a potom sam oti�ao u SAD. U tom periodu sam spoznao i surovu stranu �ivota koja bi se mogla formulirati: ". danas radi�, a sutra te nema - jer te ne trebaju .". Tamo vlada kultura rada, ali je i odnos djelatnika prema poslu posve razli�an od odnosa prema radu u Lijepoj Na�oj. Uvjeti za tvorbu karijere postoje, ali se ostvaruju isklju�ivo kvalitetom - primjerice: ako �elite biti pobjednik na auto-trkama, morate imati odli�an auto. U to je vrijeme na Zapadu ve� bilo pravilo iz davnine koje glasi: Mo�ete studirati, ako imate za to osigurana financijska sredstva - bilo vlastita, ili od zaklade. Glede re�enog, i ja sam tada morao rije�iti "Gordijev �vor" kako nabaviti dobru violinu?

 
- La Coruna: Katedrala -                                                - La Coruna: Tvr�a -

Pru�ila mi se i prilika da na Indiana University (Bloomington / Indiana / SAD) - elitnom ameri�kom sveu�ili�tu (osnovanom 1820. god.), budem na postdiplomskom studiju kod poljskog violiniste Henryka Kowalskog.

 
- Indiana University (Bloomington / Indiana / SAD) -
/ moto Sveu�ili�ta: "Lux et Veritas" / "Svjetlost i istina" /

- Henryk Kowalski -

* I, . jeste li iskoristili ovu priliku?
- Bio sam ve� upisan na studij, ali - kako sam imao ve� 33. godine, nakon du�e dvojbe odustao sam, jer sam tada smatrao da ne bih trebao mijenjati iskustva, koja sam stekao u sviranju violine. Odlu�io sam se vratiti u Zagreb.

* �to se doga�alo kad ste se vratili u Zagreb?
- Du�e vrijeme bio sam nesretan, jer se tijekom godina pora�a kultura u Lijepoj Na�oj stubokom promijenila. Spoznao sam da sva iskustva - koja sam vani stekao na planu glazbe, ovdje u Zagrebu nisam mogao primjenjivati.
Ali danas bih rekao da me�u dana�njom internet-generacijom ima vi�e na�ih mladih glazbenika, koji studiraju u inozemstvu i stje�u nove spoznaje, a tamo me�u glazbenicima stje�u i prijatelje. Kad se vrate doma, primjenjivat �e ste�ena iskustva, i sura�ivat �e s prijateljima - inozemnim glazbenicima. S ovakvom djelatno��u ostvarit �e se boljitak �ivota glazbe u Lijepoj Na�oj.

* Vratimo se Jubileju 15. obljetnice djelovanja Guda�kog kvarteta Cadenza, koji je okrunjen senzacionalnim koncertom odr�anim 24. listopada 2010. u Zagrebu u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog. Suorganizator koncerta bio je Gradski ured za obrazovanje, kulturu i �port, a zahvaljuju�i materijalnoj potpori Ministarstva kulture Republike Hrvatske na ovom koncertu gostovao je renomirani Dubrova�ki guda�ki kvartet, i svjetski glasovita flautistica �ive Franetovi� Ku�elj.

- Dubrova�ki guda�ki kvartet -
/ s lijeva na desno: Slobodan Begi� - violina, Mara �urovi� - violina,
Lidija Martinovi� - viola, Vanda Cobenzl �ani� - violon�elo /

- �ive Franetovi� Ku�elj -

Nazo�ni auditorij slu�ateljstva burnim je aplauzima nagradio izvedbe komornih skladbi - ali i briljantno osmi�ljen program s djelima: W. A. Mozarta, D. �ostakovi�a, A. Glazunova, R. Matza, F. Kre�me, i J. Sibelijusa. Osobit zvukovni spektakl bile su skladbe koje su u II. dijelu koncerta izvodili zdru�eni komorni ansambli - Dubrova�ki guda�ki kvartet i zagreba�ki Guda�ki kvartet Cadenza, a spektakl je okrunila flautistica �ive Franetovi� Ku�elj.

- Dubrova�ki guda�ki kvartet, Guda�ki kvartet Cadenza i flautistica �ive Franetovi� Ku�elj
na koncertu u Maloj dvorani KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu -

Otkrijte nam tajnu kako se sastavlja briljantan koncertni program?
- Koncertni program radim temeljem zna�ajki: za koga i gdje �e se koncert odr�ati. Sastav publike je tako�e bitan faktor pri odabiru skladbi. Danas se rje�e doga�aju festivalske izvedbe koncertnih programa s isklju�ivo ozbiljnim skladbama, �ije izvedbe redovito traju du�e.
Odabir skladbi svakog programa treba biti doziran - kako vremenskim trajanjem, tako i razli�nim zvukovnim impresijama. Ja uvijek osmislim program sa skladbama koje su melodiozne, i koje imaju interesantan ritam. Pri sastavljanju programa uzimam i skladbe folklorne sadr�ine - naj�e��e iz ruskog i �panjolskog folklora. Efektne su i skladbe kra�e glazbene forme, koje su slu�ateljstvu zabavne.

* �to bi poru�ili �itateljstvu Portala?
- Koncerti su prigode za ugodna dru�enja s glazbom i prijateljima glazbe. Glazba ima mo� da o�isti du�u i ljude u�ini boljima. To mo�e �initi samo glazba velikih majstora - prvenstveno klasi�na glazba, ali i odabir glazbe iz ostalih �anrova.

Milo� Lalo�evi�
Zagreb, listopad 2010. god.