25.02.2011.

Za�to hrvatska glazba treba "Noinu arku"?

Noa, prema Starom zavjetu, nije bio tek "deseti i zadnji od pretpotopnih Praotaca Izraela i prorok (prema rije�ima Kurana)". Prema Biblijskoj pripovijesti, "kad je Noa imao �esto godina, Bog se, vidjev�i ljudsku pokvarenost koja se ra�irila po zemlji, rastu�io i odlu�io poslati veliki potop da uni�ti neposlu�an ljudski rod. Ali vidio je da je Noa pravedan �ovjek i uputio ga da sagradi arku i okupi sebe i svoju obitelj sa svakom vrstom �ivotinja, po jednu mu�ku i �ensku. I tako je poplava do�la i sav �ivot je uni�ten, osim za one koji su bili s Noom. I vode su se ra�irile zemljom 150 dana, dok se arka nije smirila na planinama Ararata".

Knjiga Postanka nam govori i kako je on bio prvi �ovjek koji je nakon velikog potopa orao zemlju. Prvi je posadio vinograde, prvi je pio vino, i opio se: tako je u�ao u povijest i kao svojevrsni "izumitelj vina". No bez obzira na njegovu starozavjetnu "poro�nost" (njegova "pravednost" je bila dugo tema diskusija me�u rabinima), Noa i njegova arka su danas u svijetu metafora za o�uvanje, spa�avanje i pre�ivljavanje; bez Noe ne bi znali koliko je divan svijet faune, koliko su fascinante boje i �are leptirovih krila i kako gipko i savr�eno je tijelo geparda. Na kraju, ne bi postojao nitko tko bi do kraja spoznao tu ljepotu jer je, prema Starom zavjetu, Noa spasio i ljude.

No da bismo shvatili o kakvom gigantskom podvigu je rije�, treba shvatiti koliko speciesa, koliko vrsti �ivotinjskog svijeta, je Noa morao prikupiti na svojoj arci. Bilo je to djelo ravno �uvenim kreposnim Heraklovim podvizima! I da napokon do�emo i do glazbe, da nije bilo Noe, ne bi dakako bilo niti glazbe. Na� projekt "glazbena Noina arka" ima zada�u o�uvanja hrvatske glazbene ba�tine. Pobrojiti sve notne zapise hrvatske glazbe, prona�i sve arhive, ni�e, tavane i podrume privatnih ku�a i stanova u kojem se oni jo� uvijek nalaze, prikupiti ih, izvesti i snimiti, gotovo da je ravno podvigu biblijskog Noe!

Kako bi odmah shvatili kako je va�na zada�a MIC-ovog projekta "Noina arka", treba re�i da vi�e od 85 % hrvatske glazbene ba�tine jo� uvijek egzistira isklju�ivo kao autograf, jedan jedini primjerak koji nikada nije �ak niti kopiran. Mo�da 5 % (ili �ak manje) od na�e sveukupne glazbene ba�tine je do sada tiskano i izdano kao notna edicija, a da pri tome nije rije� isklju�ivo o antologijskim skladbama. Vrlo �esto one su imale sre�u biti izdane zahvaljuju�i politi�koj utjecajnosti ili polo�aju njihovih autora koji im je to omogu�avao. Vrlo �esto je kriterij za njihovo izdavanje bio i "podobnost" ili jo� �e��e "nepodobnost", raspolo�enje ljudi na vlasti, a najmanje njihova umjetni�ka vrijednost, va�nost ili uloga i zna�aj kao va�nih djela povijesti glazbe.

Ono �to je poprili�no tragi�no je da se rukopisi nekih od najljep�ih skladbi hrvatske glazbe jo� uvijek nalaze u privatnom posjedu, da su one te�ko dostupne interpretima, a za mnoga od njih jo� uvijek se ne zna gdje se uistinu nalaze. U glazbenim arhivima �irom Hrvatske (pa �ak i onim najve�im i najva�nijim!), ali i inozemstva, jo� uvijek ne postoje egzaktni popisi djela koja se tamo �uvaju, �to onemogu�ava bilo kakav pregled "�to sve imamo", a dakako nije mogu�e utvrditi niti o koliko kvalitetnoj glazbi je rije�.

U svim ud�benicima, povijestima glazbe, leksikonima i enciklopedijama hrvatske povijesti glazbe nisu niti izbliza u potpunosti obuhva�ena sva antologijska djela niti su dovoljno istaknuti skladatelji, njihovi stvaratelji. Potreba provedbe revalorizacije hrvatske povijesti glazbe jedan je od najve�ih zadataka svakog vremena, a pogotovo ovog na�eg sada�njeg; ponovno preispitivanje, preslu�avanje, oslu�kivanje same glazbe, pogled iz nove perspektive i vremena, sveti je zadatak svakog muzikologa koji se ozbiljno �eli baviti hrvatskom glazbom. A sve to zato jer je ona uistinu bogata, vrijedna i puna prelijepih skladbi.

Jedan od najve�ih problema s kojim se suo�ava svatko tko se bavi hrvatskom glazbom je osnovni nedostatak i nemogu�nost pribavljanja zvu�nih zapisa. Tek jedan si�u�an dio (ba� kao �to je to slu�aj s notnim izdanjima) dostupan je na nosa�ima zvuka koji se mogu nabaviti u trgovinama. Najve�i dio briljantnih djela Papandopula, Baranovi�a, Kunca, Lisinskog, D. Peja�evi�, Zajca, da spomenem tek njih nekoliko, kao tonski zapis nisu dostupna obi�nim smrtnicima.

�to onda zna�i da Vam pi�emo o ljepoti glazbe koju ne mo�ete sami poslu�ati?

MIC KDZ �eli se uhvatiti u ko�tac sa svakim od gore navedenih problema, predlo�iti na�ine njihova rje�avanja i utjecati na to da ve� u novoj 2011. godini dobijete na raspolaganje neke od najboljih skladbi hrvatske klasi�ne glazbe - kao izdanja, ali i u obliku snimaka.

MIC KDZ ove je, 2010. godine objavio �ak 19 notnih izdanja, zbirki antologijskih djela hrvatskih skladatelja, o �emu �emo Vas obavijestiti po�etkom sljede�e godine: o svemu onom �to smo ove godine u�inili za boljitak hrvatske glazbe, izvjestiti �emo Vas u sljede�oj kolumni.

U ime tima MIC-a KDZ sretnu i uspje�nu Novu godinu �elimo svim ljubiteljima hrvatske glazbe, da parafraziramo na�eg kolegu Siri��evi�a, svim ljubiteljima hrvatske glazbe, pa i onima koji �e to tek postati!

(fotografije: fragment skice notnog zapisa filmske glazbe Vladimira Rajteri�a Krausa
prona�en u dijelu njegove ostav�tine u Oborovu)

Izvor: Muzi�ki Informativni Centar
Autor: Davor Merka�, objavljeno: 2010-12-30