Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
    Klasi�na, narodna, moderna
 
 

 


  RADOVAN LORKOVI�

Glazbenik

Blizina u�enjaka, politi�ara, tehni�ara i glazbenika u obitelji Radovana Lorkovi�a, ro�enog u Zagrebu 1932. g., poticala ga je, spajati razna podru�ja spoznaje, ali nakon ratnih i poratnih iskustava, posvetio se ipak najprije studiju violine u Zagrebu, Londonu i Bernu, gdje je bio asistent glasovitog Maxa Rostala. Pozvan 1966. godine u Basel na Glazbenu akademiju, gdje do danas djeluje, uz pedago�ki rad, bavi se i glazbenom znano��u kao i socijologijom glazbenog �ivota, pise eseje i knjige (Das Violinkonzert von Alban Berg, Amadeus Verlag, Winterthur, 1992.), dr�i predavanja i te�ajeve o violinskoj tehnici kao i o interpretaciji djela J. S. Bacha, Mozarta, Beethovena, Schumanna, Brahmsa, Berga i drugih, vodi guda�ke ensemble i nastoji prije svega o�ivjeti pravi duh glazbenih djela pro�losti kao i shvatiti duh dana�njih. Rekonstruirao je dva Bachova koncerta za violinu, g-mol i d-mol, koji su poznati samo u verziji za �embalo. Schumannovu sonatu a-mol, op. posth. prvi je izveo u �vicarskoj i u Zagrebu. Trenuta�no prou�ava Mendelssohnova djela i priprema alternativnu verziju Beethovenova violinskog koncerta.

Njegova redovita koncertna djelatnost posve�ena je vrlo �esto izvedbama manje poznatih majstorskih djela svjetskih kao i hrvatskih skladatelja, osobito zadnjih godina u suradnji sa zagreba�kim pianistom Fredom Doekom, s kojim je snimio i jedan CD sa violinskim djelima zagreba�kih skladatelja. Godine 1993. utemeljio je Glazbenu �kolu na Hvaru.

Politi�ki �ovjek

Ratne nevolje prisilile su ga na razmi�ljanje o njihovim uzrocima i na primjenu analiti�ke psihologije, koja vodi do op�enito u politici i medijima Hrvatske i svijeta zanemarenih spoznaja, o kojima je zapo�eo sve vi�e pisati (O psihologiji odnosa me�u etni�kim identitetima, Rukopis iz 1997. na njema�kom i hrvatskom). U svojoj kritici sada�njosti, polazi od tisu�ljetne nejednakosti utjecaja �ena i mu�karaca u dru�tvu i duhu Europe i svijeta, usprkos biolo�kom o�evidu njihove podjednake udaljenosti od istine i time dokazane potrebe njihovog izjedna�enog sudjelovanja u odlukama, koje se ti�u zajednice. Prete�no mu�ki utjecaj u primjeni pojmova narodnosti, vjere, politi�kih stranaka, ideologija i ekonomskih sustava, reducira ih na status poluistina, iz �ega proizlazi nu�nost njihovog potpunog odijeljivanja od dr�avnog aparata. Primjena tog principa pokazuje jasnu prednost imenovanja sviju dr�ava geografskim a ne nacionalnim imenom - kao USA, �vicarska, Nizozemska, Austrija, Kanada, Australija, za razliku od Francuske, Njema�ke i Engleske, �iji skriveni nacionalizam stoji iza dana�njeg o�ivljavanja prastarih napetosti na Balkanu, nastalih iz europske a ne iz srpsko-hrvatske problematike. Plan federacije Hrvatske i Bosne pru�a priliku provesti taj princip u stvarnosti i time ostaviti po strani pitanja manjina i ve�ina.

Kritika Radovana Lorkovi�a te�i prije svega neovisnosti duha od krilatica i opsanih apstrakcija, koje nazive ljudi pretpostavljaju njihovom pre�ivljavanju. Unutarnja sloboda kao cilj razvoja je najva�nija pretpostavka politi�ke slobode, koja je bila osnovna motivacija osamostaljenja republika na Balkanu prije negoli im je bila nametnuta srpsko-francuska nacionalisti�ka dinamika. Kao �to je Beethoven poznavao uzvi�enost ljudske dobrote, tako je mogu�e svakog �ovjeka suditi po njegovim djelima, a ne po oznakama i pridjevima, koje si ili on sam pod utjecajem okolice pridaje ili mu oni bez njegove odluke bivaju pripisani. �tovi�e: �ovjek se mo�e smatrati prirodnom pojavom u stalnoj promjeni, koja pokazuje one osobine, koje izaziva okolica. Ima naroda, koji ne samo me�u svojim pojedincima njeguju onaj na�in opho�enja, koji s vremenom dovodi do grubih sukoba, ve� i svoju djecu odgajaju u duhu prezira i nepovjerenja, kojima je taj narod bio izlo�en sa strane drugih kroz stolje�a. Shvatiti izvore takvih iskrivljenih odnosa i temelja odgoja, pedago�ka je zada�a, koja u ratovima nu�no propada u svakom pogledu. S druge strane mo�e neovisnost duha pru�iti neslu�ena rje�enja onih pitanja, koja se misli mo�i rije�iti samo ratom.

Radovan Lorkovi� vidi u generalnoj zabrani posjeda oru�ja jedini put prema ograni�enju nasilja kao nepodnosivog izraza mu�kih frustracija, protiv kojeg se jedno dru�tvo mo�e braniti protutezom �enske vlasti, psihologijom i globalnim osiguranjem mira. (tn)
(Preuzeto iz "Dru�tvene obavijesti", br. 67, 1994.)

Po�etak



Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:



 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.