PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
C Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
MODERNA
PJESNI�TVO
Vladimir �erina (1891 - 1932)
antologijske pjesme: Samo�a i vino, Ardenza, Tuga nomada, Orcagna
Ro�en je u Splitu. Rano se po�eo baviti knji�evnim i politi�kim radom pa nikad nije uspio maturirati. 1911. u Zagrebu ure�uje omladinski list Val, kojeg policija nakon nekoliko brojeva zabranjuje. Od tada sudjeluje u omladinskom pokretu koji se bori za ru�enje Austro-Ugarske i ujedinjenje Ju�nih Slavena. 1912. umije�an je� i na poku�aj atentata na bana Cuvaja. Nakon povratka iz Italije 1913. priprema studiju o Kamovu i �asopis Vihor koji izlazi sve do po�etka rata. Zatim opet odlazi u Italiju i tamo nastavlja politi�ki rad. Na Krfu u Srpskim novinama objavljuje nekoliko eseja, ali du�evna bolest uzima sve vi�e maha, pravi ispade zbog kojih ga talijanska policija protjeruje pa se zati�e u Parizu s Ujevi�em, nakon �ega se 1919. iscrpljen vra�a u domovinu. Zbog simptoma paranoje, 1922. je smje�ten u �ibensku bolnicu za du�evne bolesti. Tamo je i umro deset godina kasnije.
U knji�evnom i javnom �ivotu javio se 1910. kada je objavio prve radove o �ipiku, Livadi�u i Kosti�u te je do po�etka Prvog svjetskog rata slovio kao jedan od najtalentiranijih mladih pisaca. U Splitu je izdao pjesme Ivana Kozarca, kritike o Mato�evim Na�im ljudima i krajevima, o Disovim Utopljenim du�ama itd. U to vrijeme situacija je u Hrvatskoj politi�ki bila veoma slo�ena jer su to bile posljednje godine Austro-Ugarske monarhije i razdoblje sve ve�ih politi�kih previranja.
Od svih pjesnika, Nazor ga je najvi�e odu�evljavao te ga je nazivao "pjesnikom nas sutra�njih". Pisao je o njemu u vi�e navrata, najprije 1913. o Hrvatskim kraljevima, a zatim o Novim pjesmama sa tri� eseja u Savremeniku i Vihoru u kojima je poku�ao propagirati i termin nazorizam, a 1914. napisao je i nekrologe Mato�u i Skerli�u. Ipak, njegovo najpoznatije kriti�arsko djelo je opse�na studija o Janku Poli�u Kamovu. U osnovi je to impresionisti�ka studija, iako je poznato da impresionizam sam po sebi �erina nije mnogo cijenio. Zapravo je poku�ao ujediniti nekoliko kriti�kih metoda i tako impresionisti�ku metodu upotpuniti drugim komponentama. �erinina nesre�a bila je u tome �to je bio podvojen i rastrgan izme�u sna i krute stvarnosti, izme�u slobode umjetnosti i njezine prakti�ne primjene, iako se sav predavao literaturi.
Nakon po�etka rata, za vrijeme boravka u Italiji, duboko razo�aran, pi�e esej La�i u umjetnosti u koji zbija svu gor�inu i jad �ovjeka koji pomalo gubi tlo pod nogama. Nakon tog eseja, �erina u izrazu djeluje mirnije, promi�ljeno i prora�unato. Me�utim, uskoro se pojavila bolest, koja je sasvim omela njegove knji�evne planove te je do smrti (1922) napisao vrlo malo.
Usporedo sa �lancima i kritikama, 1911. je po�eo objavljivati i stihove, a ve� 1912. izdao je zbirku Raspe�e, sa 28 pjesama. Polovinom 1913. objavljuje jo� nekoliko boljih pjesama koje su 1914. uvr�tene u Hrvatsku mladu liriku. U pjesmama izra�ava osje�aje samo�e i izgubljenosti, nezadovoljstvo i �e�nju za daljinama. Po pravilnom stihu i rimi, bli�i je starijoj generaciji pjesnika moderne. No najve�i pjesni�ki domet posti�e u desetak pjesama koje je napisao za vrijeme svojih lutanja po Italiji, od kojih su najbolje Muka tamnice, Poslije mu�enja, Ardenza i Ti�ina.� U pjesmama poslije 1921. gubi se smisao za kompoziciju i na mahove postaje mutan, nervozan i drzak. Tome je sigurno pridonijela i bolest, ali isto tako i neke nove teoretske spoznaje. Postaje vizionarniji i prodorniji (Tuga nomada, Samo�a i vino, Orcagna).
I �erina ide u red onih hrvatskih "ukletih" pjesnika koji su vi�e htjeli i mogli nego �to su zapravo dali. Bio je dru�tveni pobunjenik, ali isto tako i knji�evni; protivnik svih sistema, kao i Kamov i �imi�.
(Nikola Mili�evi�, PSHK 83, Zagreb, 1968.)
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a �
za portal pripremio Zvonimir Mitar �
*****
Sutra na portalu:
Janko Leskovar (1861 - 1949)
