PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
C Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

MODERNA

PROZA 

Janko Leskovar (1861 - 1949)

U vrijeme zna�ajnijeg zamaha hrvatske moderne kao pokreta (1897), Leskovar ve� ima iza sebe ve�i i zna�ajniji dio knji�evnog opusa. I Leskovar i Mato� zapravo su inauguratori hrvatske moderne u knji�evnom smislu jer njihove prve novele uklju�uju neke strukturne elemente koje �e kasnije razli�iti stilovi moderne potpuno afirmirati.

Ro�en je 1861. u Valentinovu kod Krapine. Tijekom �ivota radio je kao u�itelj od Slavonije do Pregrade, Krapine i Karlovca, da bi 1906. do�ao u Zagreb, a od 1914. do smrti 1949, �ivi uglavnom u Valentinovu. Sva zna�ajnija djela napisao je u prvoj polovici �ivota (ve� 1905. prakti�ki je knji�evno mrtav), a proveo je literarno nezanimljiv �ivot u�itelja.

Va�na je Leskovareva ljubav prema kazali�tu koja je utjecala na razvoj njegovih estetskih kriterija, a u vezi s tim je i njegov platonski odnos prema poznatoj opernoj divi Milki Trnini.

Svojom prvom novelom, Misao na vje�nost, javlja se u Vijencu 1891, a cijelo knji�evno stvaranje mo�emo podijeliti na dvije velike faze: 1891 -� 1897 (novele: Katastrofa, Poslije nesre�e, Jesenski cvietci te romani: Propali dvori, Sjene ljubavi, kao i putopisna crtica U Bi��u). Druga faza obuhva�a razdoblje 1900 - 1905 (Pri�a o ljubavi, Patnik, Bez doma, Izgubljeni sin, Kita cvije�a, Kraljica zemlje).

Leskovar u�i od doma�e tradicije (Gjalski), ruske knji�evnosti (Turgenjev) i njema�ke filozofije (Schopenhauer ). Njegovi antijunaci su tragi�ne figure, koje sve imaju predispozicije da �ive relativno podnosivu egzistenciju, pate od misli na pro�lost, a ona ih progoni u sada�njost i sprje�ava njihovu budu�nost. Novelu Misao na vje�nost, kao i �itavu tu fazu odlikuje struktura iscrpljenosti, sumornost, pesimizam, bezna�e, misticizam i snovi.

Katastrofa je atmosferom jo� sumornija jer su bijeda i siroma�tvo socijalno i klasno uvjetovani. I ona se odlikuje reduciranom fabulom, a si�ejna struktura prati posljednji dan �ivota u�itelja Frane Ljubi�a. I tu je djetinjstvo simbol egzistencijalne sre�e, a selo se kao arhetip �ivota suprotstavlja Ljubi�evu bijednom sada�njem �ivotu. Dru�tveni status pretvara se u osobnu katastrofu i �ivotnu dramu koja zavr�ava Ljubi�evom smr�u.

I novela Poslije nesre�e je sli�ne tematike: zbog grijeha �ene koju je mu� jednom zatekao s drugim, izme�u njih nastaje jaz �to ga ne uspijeva izgladiti ni mrtvo dijete. Leskovar nas upoznaje i s lektirom glavnog lika (Ivanovi�): Schopenhauer, Lassal, Hartmann. Ovdje erotski problem bra�ne �isto�e ra�a eti�ke konzekvencije, a ne obrnuto.

Tim novelama Leskovar stvara jednu poeti�ku mikrocjelinu, koja u sredi�te pozornosti stavlja individuum. Njemu nije do realisti�ke paradigme niti , ve� do modernisti�kih antijunaka.

Za njegov roman Propali dvori, ve� je onodobna kritika primijetila poseban na�in obradbe. Roman je zanimljiv po svojoj kompoziciji i stilskoj strukturi. Likovi su individualisti s morom vlastite autoanalize. Leskovar se ne identificira sa sudbinom likova, nego se, instancijom pripovjeda�a, distancira od sudbine likova do te mjere da ih ponekad i ironizira. Tako on destruira i dekanonizira hrvatski realizam, prekidaju�i s dru�tvenom analizom i� usredoto�ivanjem na du�evne do�ivljaje likova. U sredi�tu je pozornosti dekadenta li�nost, nemo�ni pojedinac, pozitivizam se zamjenjuje idealizmom, optimizam pesimizmom i nihilizmom.

Mo�e se tvrditi da je Leskovar svojevrsni nastavlja� Gjalskoga i Kozarca, odnosno njihove psiholo�ke proze, i kao takav, razbija� realisti�kog kanona, i da s Mato�em otvara razdoblje hrvatske moderne.
(Cvjetko Milanja, SHK, Zagreb, 1997.)

 

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a �
za portal pripremio Zvonimir Mitar �

 

*****

Sutra na portalu:

Ivan Kozarac (1885 - 1910)
[pseudonimi: Ivan K. Kerepov, Vanja Kosan, I. K. Olgin]

 

 

Po�etak