Portal objavljuje u nastavcima bilje�ke o knji�evnicima i njihovim djelima koje je pripremio Ante Ba�i�. Bilje�ke su objavljene u skripti nastaloj kao rezultat Ba�i�evog prou�avanja literature predvi�ene za polaganje ispita iz Novije hrvatske knji�evnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
S obzirom da je prvotno bila predvi�ena tek za osobnu upotrebu, kao pomo� i orijentacija u snala�enju me�u veoma iscrpnom i opse�nom literaturom, u skripti primijenjena metodologija ne dr�i se uvijek znanstvenih kriterija, nego izbor obra�enih autora i djela podre�uje zahtjevima propisane ispitne literature iz spomenutog kolegija. Sa�etci pojedina�nih djela nisu interpretativnog karaktera, nego ukratko prezentiraju sadr�aj.

 

PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
C Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

MODERNA

PROZA

 

Janko Poli� Kamov (1886 - 1910)

 

antologijske pjesme: Pjesma nad pjesmama, Ledeni blud, Kad izmi�e ljeto, Post scriptum

�����������
Ro�en je u Pe�inama pokraj Su�aka 1886. Gimnaziju je poha�ao najprije u Rijeci i Senju, a zatim u Zagrebu, budu�i da je iz prija�njih bio izba�en zbog neposluha. 1903. nekoliko je mjeseci proveo u zatvoru kao sudionik proture�imskog pokreta. S gluma�kom dru�inom putovao je kasnije po Dalmaciji i Crnoj Gori, a bavio se i razli�itim trgova�kim poslovima. 1906, nakon upale plu�a, zdravlje mu je ozbiljno naru�eno. 1909. odlazi u �panjolsku, gdje, u Barceloni, umire godinu dana kasnije.

Najprije se javio u Pokretu, dopisima iz Italije, a 1907. u vlastitoj nakladi objavio je �etiri knjige: zbirke pjesama Psovka i I�tipana hartija te drame Tragedija mozgova i Na ro�enoj grudi. Posmrtno su iza�la �askanja (1914) te Novele i eseji. Sabrana djela pojavljuju se tek 1950, kada je u javnosti prvi put predstavljen� i njegov roman Isu�ena kalju�a. Od dramskih djela, Kamov nakon Samostanskih drama (Orgije monaha i Djevica, 1907.) 1908. pi�e jo� �ovje�anstvo, a 1901. svoju posljednju dramu Mamino srce. U posljednjim godinama stvara i svoje zrele novele, od kojih su sa�uvane �alost, Bitanga i Sloboda.

U sudbinu ovog upisuju se i skandali i zabrane vezani uz objavljivanje ili izvo�enje djela. Kamov je i prkosan osporavatelj zate�enih dru�tvenih i poeti�kih vrijednosti koji je u poeziji birao bizarne motive i rugao se simbolima i tekstovima katoli�ke kulture.

Njegovi dramski tekstovi nastali su na tragu avangardisti�kog rastakanja naturalisti�ke dramske paradigme. Koriste�i tradicionalni pjesni�ki instrumentarij u klasi�noj formi, Kamov avangardisti�kom gestom upisuje provokativan i kontroverzan sadr�aj u inovativnu formu slobodnog stiha. On napu�ta kanon sklada i ljepote te namjerno koristi jezi�ne i leksi�ke provokacije, a i u poeziji i u prozi doti�e se tabu tema poput spolnosti, bolesti, ludila, zlo�ina, smrti te literarnog ukusa. Erotizam uzvisuje kao vitalisti�ku, pokreta�ku silu koja podriva dru�tveno licemjerje, srodnu stvarala�koj energiji. Evocirao je mrak i patologiju, tjeskobu, bezizlaznost, o�aj, ekstremna du�evna i tjelesna stanja. Apsurd, anarhija i groteska izbijaju u njegovim dramskim tekstovima koji vrve neo�ekivano paradoksalnim obratima gdje se mije�aju satira i apsurdne situacije, ali i digresivni esejisti�ki odlomci. Posljednja faza njegova rada pro�eta je predosje�ajem i morbidnom tematizacijom smrti.���������

ISU�ENA KALJU�A
Prvi dio romana, NA DNU, pripovijeda o Arsenu Toplaku, mladome intelektualcu koji saznaje da boluje od tuberkuloze. On svoju bolest dr�i predno��u, iskustvom neobi�nim doma�im ljudima, kroz koje �e Kamov oblikovati jedno od op�ih mjesta svojega vremena: bole�ivost svojstvenu modernom gradskom �ovjeku. Pripovijedanje koje te�e u 3. licu obuhva�a obiteljske prilike Toplaka, njegova prijateljska dru�enja, ljubavne veze, pijan�evanja i probleme socijalne neuklopljenosti. Druga dva dijela, U �IR i U VIS, pisana su u 1. licu jednine i u njima prepoznajemo Toplaka kao glavnog junaka koji istu pri�u pripovijeda iz osobne perspektive.

Radi se� o� svojevrsnom autorovom dnevniku, podijeljenom na tri dijela: Na dnu, U �ir, U vis. Kritika ga smatra intimnom kronikom koja sa�ima klju�ne osobine Kamovljeve novelistike: avangardisti�ko prevratni�tvo u odnosu na tradiciju. Njezin utjecaj je tolik, da kriti�ari opravdano postavljaju pitanje kako bi hrvatska knji�evnost danas izgledala da se Isu�ena kalju�a pojavila odmah nakon �to je napisana (izme�u 1906. i 1909.), a ne tek 1950.

Sredi�nji motivi (bolest, strast, neostvarena ljubav, siroma�tvo, intelektualni bunt, Toplakova �elja da postane pisac) u sva tri dijela ostaju isti. Drugi i tre�i dio zapravo su Toplakove introspekcijske analize koje se hrane vanjskim svijetom, srazom instinkta i civilizacije. Takva tro�lana konstrukcija navodi nas na pomisao da drugi i tre�i dio treba �itati kao roman koji je napisao Arsen Toplak, lik iz prvog dijela romana, ali posljednja re�enica rukopisa: "Jer ja - nisam ja!" podcrtava Kamovljevu opsesiju problemom identiteta svojega junaka. Kamovljeva poetika pripovijedanja, insistira, dakle, na fragmentarnosti tekstova, mije�anju diskursa i jezi�nim igrama. Kompozicijsko suprotstavljanje dvaju tipova pripovijedanja pokazuje u Kamovljevu djelu prisutno na�elo monta�e: dijelovi Toplakovih knji�evnih opisa umotani su u Kamovljev roman te posredno tuma�e tehniku Kamovljeva pripovijedanja (G. Slabinac).

�injenica da se glavni lik prikazuje kao potencijalni i stvarni pisac u velikoj mjeri odre�uje i tematiku romana: mnogi dijelovi posve�eni su razmi�ljanjima o problemu pisanja, a Arsenovo samoprepoznavanje kao pisca ne�e zavr�iti umjetni�kom ekstazom ve� ironizacijom samog sebe pa se �itav roman pokazuje i kao svojevrsna parodija tradicionalnog pripovjednog �anra odgojnog romana, posebice romana "umjetnika u nastajanju".

Tro�lana strukturna shema (dno - visina - �irina) evocira parodi�an odnos prema tradicionalnoj trostrukoj shemi onozemaljskog svijeta, prema danteovskim etapama pro�i��enja i spasa ljudske du�e. Kod Kamova sve biblijske teme (pad, grijeh, gubitak svetosti) dobivaju po na�elu inverzije opre�ne smislove te odri�e mogu�nost kona�nog spasa. Toplakova bolest predstavlja jedno od temeljnih slika kojima europska kultura u cjelini ozna�ava proces pro�i��enja i ljudske metamorfoze u vi�a stanja. Elementi duhovne spoznaje kod Kamova se pretvaraju u stanja bolesti, alkoholizma, incesta, sadizma, destruktivnosti, anarhije te se tako u potpunosti uru�avaju temeljne vrijednosti zapadne civilizacije na kojima je po�ivalo dru�tvo Kamovljeva doba.

Kamovljev roman tipi�an je primjer rane avangardisti�ke poeti�ke usmjerenosti i literarnog napredovanja prema novim na�inima izra�avanja u jo� dominiraju�em konceptu knji�evnog modernizma pa Isu�enu kalju�u treba promatrati kroz spektar i modernisti�ke o avangardisiti�ke poetike. Suprostavljaju�i se onda�njim na�elima knji�evnog stvaranja, Kamov se slu�i na�elima �oka, subverzivnosti, prevrednovanja� i negiranja, �to �e postati temeljnim odrednicama literature u sljede�im desetlje�ima pa ne �udi da je Isu�ena kalju�a u povijesti hrvatske knji�evnosti nazvana i "anti-romanom".

�� (LEKTIRA NA DLANU, Sys Print, Zagreb, 2002.)����

Kamov stoji kao originalna i samosvojna osporavateljska osobnost unutar hrvatske moderne pa bi se moglo re�i da on predstavlja tre�i model hrvatske knji�evne prakse toga razdoblja, koji mo�emo nazvati orgijasti�kim (tu mo�emo ubrojiti i ranog Nazora i Begovi�a). Kao jednu od najkontroverznijih li�nosti u NHK, Kamova prije svega treba promatrati u dihotomiji: priroda-kultura. On prirodu poima kao vra�anje instinktivnoj, gotovo starobiblijskoj koncepciji �ivota, dok je u kulturno-znanstvenom tipu zagovornik modernog znanstvenog modela. U poeziji progovara vi�e iz prirode, instinkta, a manje iz kulture; zbirka Psovka povezana je svim pjesmama u jednu cjelinu, a vrhunac zbirke predstavlja sredi�nja pjesma koja tematizira solarni mit. Iza toga slijedi silazna putanja pa tako posljednje �etiri pjesme tematiziraju tjelesni raspad, ali i smirenje lirskog subjekta. Takvu strukturu potvr�uju i pojedini naslovi pjesama (Preludij, Intermezzo, Finale). U drugoj zbirci, I�tipana hartija, Kamov se vra�a ure�enijim i pravilnijim formativnim oblicima; prevladava forma soneta, a teme (sutonsko-nokturalni motivi) i ugo�aj bli�i su onodobnoj hrvatskoj lirici (npr. simbolizmu).

Ipak, u cjelini gledano, Kamov ostaje za nas pjesnikom bodlerijanske "estetike ru�nog", sirovih nagona i anarhisti�kog prosvjeda. On preferira individualno, tjelesno, osobno iskustvo.

U Kamovljevoj novelistici, napose onoj koju je imenovao lakrdijama, pronalazimo i elemente feljtonizma i analiti�kog komentara. Kod Kamova je naglasak na sitnim materijalnim faktima, koji su kao psiholo�ka �injenica veliki (Ecce homo, Bitanga). Sloboda otvara slo�en kompleks odnosa oca i sina, mladosti i umiranja, smrti i simboli�ne smrti erotskim �inom. Ali na kraju se mr�nja ipak pretvara u ljubav, a kraj novele doima se kao uvod u Bitangu �iji junak ide od shizofrenije i cinizma do ludila ili "totalne slobode".

O tim novelama i lakrdijama Kamov govori kao o psiholo�kim karikaturama, odnosno �anru , a sve �to je u njegovim novelama bilo tek najavljeno, sintetizirala je Isu�ena kalju�a. Glavni junak Kalju�e, Arsen Toplak, poku�ava svojim odnosima prema tradiciji osporiti njezine vrijednosti. Kao posljedica toga stava proiza�i �e i spasonosna formula individualizma: anarhija. Sav je njegov knji�evni opus zapravo po�etak hrvatske avangarde koja je onodobno izazvala artisti�ki skandal u Galovi�a i Mato�a.

Najotvorenije je progovorio u dramama, i to u tradiciji radikalnog europskog individualizma (Nietzsche, Ibsen, Stirner, Lombroso). Drama mu je bila najpogodnija za tzv. psiholo�ki mimetizam. U sredi�tu njegove dramske strukture je pobunjeni pojedinac, koji stoji nasuprot konvencionalnom dru�tvenom ustroju eti�kih, obiteljskih, moralnih i vjerskih normi. U drami je on uspio sa�uvati jungovski arhetip ljudskog pona�anja op�enito: opoziciju instinkt-kultura. Sna�an motiv njegovih drama je potisnuta seksualnost, a obitelj je dana kao metonimija Hrvatske: sve je smradno i uru�avaju�e; u ku�i se pije, lo�e, razbija, pljuje, odvijaju se incestuozne i homoseksualne �elje i sve se� u obliku pisanog feljtona �eli podastrijeti javnosti kako bi se demitizirale pojedine osobe. Stoga je sve ono �to Mato� naziva Kamovu svjesni koncept knji�evnosti.

MAMINO SRCE (1910.)
Tragedija u 5 dijelova
����������� Prvi i drugi �in doga�aju u kasnu jesen, u osiroma�enoj obitelji Bo�kovi�a; Andro i Linda, mu� i �ena, igraju domino. Imaju k�er Olgu i tri sina: Bruna, Romana i Du�ana. Tu je i slu�kinja Johana. Linda neprestano prigovara mu�u �to joj ne da novaca, a on njoj kako ih je upravo �enska rasipnost upropastila. Dolazi najstariji sin Bruno i na o�evu molbu, daje mu ne�to novaca, koje Linda, �in Bruno ode, izmuze od njega. Kasnije ta novac od Linde tra�i najmla�i sin Du�an koji zavodi Johanu. Dolazi Buji� koji udvara Olgi, a prije je udvarao njezinoj pokojnoj sestri Mili. Ali sada i Olga po�inje bacati krv. Linda prigovara Andri da je zbog svojeg �krtarenja kriv i za k�erinu smrt.

Tri posljednja dijela doga�aju se godinu dana kasnije. Andro i Olga su umrli. U ku�i je bijeda, a Badnjak je. I dalje se sva�aju, svaljuju�i krivicu za sve jedni na druge. Linda je bolesna, u prepirki sa sinovima, preuzima krivnju na sebe. Linda i Bruno razgovaraju. On joj pri�a o pronevjeri novca, o bijegu, o svom nemoralnom pona�anju. Sve iluzije se ru�e.

Dolazi lije�nik i saop�ava da je Linda umrla od sr�ane kapi. U sobi je samo Buji�; razgovara s lije�nikom koji ga, zbog njegova govora, progla�ava za mistika. Iz sobe se �uje ridanje troje ljudi.

Dramu Mamino srce neki uspore�uju s Poeovom novelom Propast ku�e Usher. Kamov je svojevremeno doista pisao o Poeu te ga je zadivljivala njegova logika apsurda i verizma. Sedam glavnih lica u drami sedam je modaliteta kojima se razotkriva samoobmana i iluzija emocija, izrasla iz dileme prava na �ivot ili martirij, tj. du�nost, �rtvovanje. To je drama o �ivotnom apsurdnu u kojoj se tematizira degeneracija obitelji, dugovi, bolesti te postaje paradigmom paradoksa i neuspjeha ideje sentimentalnog odgoja srca i du�nosti. A gotovo sveop�om smr�u (umire sestra, otac, majka), potvr�uje se �injenica da vi�e nema integracijske jezgre. Time se nije raspala samo porodica nego� cjelina svijeta i �ivota: na sceni je pusto�, praznina i sigurna propast.

Kamov se zasigurno koristio Ibsenovim i Strindbergovim iskustvima, ali i Pirandellovim, �to je kasnije i definirano kao kazali�te groteske. Zbog svoje idejne i koncepcijske revolucionarnosti, hibridne i stilske ne�isto�i te nekih versifikacijskih inovacija,� s Kamovom u punom smislu po�inje hrvatska avangarda.

(Cvjetko Milanja: predgovor u POBUNJENI PJESNIK, Zagreb, 1997.)

*****
   
Prof. Ante Ba�i� je ro�en u Senju 1981. godine, gdje je zavr�io osnovnu i srednju �kolu. 1999. godine upisao je studij Kroatistike i Ju�ne slavistike na Filozofskom fakultetu Sveu�ili�ta u Zagrebu. Diplomirao je 2006. s diplomskim radom o Andri�u (Andri�evo svjetlo iznad puta - poetika proze Ive Andri�a kroz prizmu Jungove analiti�ke psihologije, s posebnim osvrtom na pripovijetku Jelena, �ena koje nema i ostale pojavne manifestacije Jelenine).

Trenutno radi kao profesor hrvatskoga jezika i knji�evnosti u jednoj osnovnoj �koli. Paralelno, kao doktorand na Poslijediplomskom doktorskom studiju kroatistike, priprema temu za svoj doktorski rad.
�

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a �
za portal pripremio Zvonimir Mitar �

 

*****

Sutra na portalu:

Milutin Cihlar Nehajev (1880 - 1931)
[pseudonimi: Milutin, M. Bori�ev, -�ev, Hajev, H-v, M.H-v, Alpha, Sincerus, Nehajev (i skra�eno Nv)]

 

 

 

Po�etak