PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
C Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

MODERNA

PROZA

Dinko �imunovi� (1873 - 1933)

�����������
Prvo desetlje�e 20. stolje�a ispunjeno je o�trim obra�unima tradicionalista i modernih pisaca koji su te�ili druk�ijim temama i stilski novim postupcima. Impresionizam se name�e kao jedan od vladaju�ih stilova (Mato�, Vidri�, Domjani�), a lirski i psiholo�ki zahvati vidljivi su i kod novelista (Mato�, �imunovi�). Ipak, u tom razdoblju ravnopravno postoje i tragovi realizma (Novak), a vizionarske teme i novi pjesni�ki oblici (Kamov) pokazuju da je na vidiku novo knji�evno razdoblje ekspresionizma (koji je 1916. potvrdio �asopis Kokot, a time ozna�io i kraj moderne).

�imunovi� je krenuo posebnim putem: na temeljima regionalne i folklorne obradbe razradio je slo�ene psiholo�ke sadr�aje i zahvatio totalitet pojedinca, ali i ponudio neke odgovore na probleme zbilje.

Mladost i znatan dio �ivota proveo je u Dalamtinskoj zagori (kao u�itelj radio je u Kraju (Dicmo)) pa se tematski zadr�ao na svijetu, navikama i mislima lokalnog stanovni�tva. Duh moderne realisti�ke poetika spajao je s narodnom tradicijom, povezuju�i staro i novo - vjeru u pro�lost i nevjeru u budu�nost. Varira i teme nepremostivog jaza izme�u sela i grada, a uz pomo� mita oblikuje dru�tvenu strukturu svijeta o kojemu pripovijeda (mit je prisutan kao pri�a, npr. u Dugi i Alkaru ili kao mitska anegdota u Pojilu i Gjerdanu). Budu�i da se nije mogao odlu�iti izme�u opona�ateljskog i osporavateljskog odnosa prema mitskim sadr�ajima, odlu�io se za njihovo ravnopravno supostojanje pa zato u njegovoj novelistici ravnopravno sudjeluju pravi mitski nacionalni junaci (Ra�ica) te mitske �rtve (Salko, Muljika), a mitski se odnosi katkad ironiziraju i karnevaliziraju (npr. Salkova groteskna simulacija alke). Pripovjedno vrijeme �esto je podre�eno liku i zato subjektivizirano, a izuzetnu va�nost �imunovi� posve�uje opisima.

Kao "honorarni knji�evnik" napisao je oko sedamdesetak kra�ih proza, a za �ivota je objavio tri njihova izbora: Mrkodol (1909), Gjerdan (1914) i Sa Krke i sa Cetine (1930), a poslije smrti objavljene su Posmrtne novele (1936) i Ispod Dinare (1946). Autor je i dviju ve�ih proza: psiholo�kog romana o modernom antijunaku Tu�inac (1911) te romaneskne kronike o odumiranju plemenite obitelji, Porodica Vin�i� (1923). Napisao je i dvije knjige autobiografskih zapisa, Mladi dani (1919) i Mladost (1921), a autor je i triju umjetni�ki nezanimljivih drama (�udo, Romildo, Stojana i Momak-djevojka).

�ive�i u pokrajinskoj izolaciji, gotovo bez dodira s knji�evnim sredi�tima i suvremenim strujanjima, nije sudjelovao u sukobu sporova dvaju knji�evnih nara�taja (tradicionalista i zagovornika novih putova), ve� se vje�to koristio onim �to se s obje strane pokazalo najboljim: naslije�ene tradicijske teme, ali uz njihovu modernisti�ku stilsku obradu te se tako uvrstio me�u najosobnije hrvatske pripovjeda�e prvih desetlje�a 20. stolje�a.

Si�e "nedovr�ene kratke pripovijesti" Mrkodol posve je jednostavan i uskla�en sa �anrovskom otvoreno��u djela. Rije� je o grotesknoj slici otu�ena kraja i njegovih stanovnika sklonih duhovnoj i eti�koj umrtvljenosti. Nema klasi�ne fabule jer se opisuju stanja i ozra�ja, a tek u tre�em dijelu pripovijesti po�inje pri�ati zgodu o seoskom zvonaru Nikoli, koji pretvoren u dijete sanja strogu fra Antinu propovijed kojom se zagovara kruta dogma i potpuna neprosvije�enost. Motiv sna postao je zamjena za radnju koje u klasi�nom smislu i nema, a elementi retardacije (opisnost, fantastika) va�niji su od onih koji pridonose progresivnom pripovijedanju. Naivnost djetinjeg razmi�ljanja tzv. naivno pripovijedanje postignulo je izuzetnu stilisti�ku mo�. Tom prozom �imunovi� je pokazao humanisti�ku brigu za temeljne ljudske vrijednosti.

MULJIKA (Savremenik, 1906)
����������� U Drazi su �ivjeli, u �itavom kraju poznati namastir�ani, ljudi jedri i krepki, �ije su se djevojke udavale ve� od 14 godina. Jedino je mlinareva k�i Boja bila druga�ija, vitka i blijeda - zbog �ega su namastir�ani dr�ali da je bolesna te su je, zbog takvog izgleda prozvali Muljikom. Zato su svi mislili da se nikad ne�e udati, ali u nju se ipak zaljubio kr�marev sin Ilijica, koji se upravo vratio iz vojske te je imao druga�ije estetske kriterije o ljepoti od ostalih namastir�ana. Naposljetku je Ilijica, unato� otporu roditelja ipak o�enio Muljiku, ali ona naskoro umire.

����������� Muljika je tipi�na modernisti�ka pripovijest lika i ugo�aja, vrlo sa�etog si�ea. Krhka djevojka Boja (prozvana Muljika po mekom i beskorisnom kamenu) svojom nje�nom pojavom odudara od jedrih suseljana. Pripovijest prati kroniku njezine izop�enosti iz kolektiva, patnju, a zatim i tihu smrt. Zbog tu�instva, Muljika se priklanja prirodi i zato je ona tipi�an primjer modernisti�ke bjegunice iz �ivota koja se priklanja sudbini. Kao jedna od najdotjeranijih lirskih pripovijesti hrvatske moderne, Muljika sjedinjuje najbolje osobine �imunovi�eva pripovijedanja.

DUGA (Savremenik, 1907)
Za vrijeme ljetne popodnevne �ege u �ardacima, djevoj�ica Brunhilda koju su zvali Srna �eznutljivo promatra igru dje�aka kojoj se, budu�i da� je djevoj�ica - ne smije pridru�iti. Krajem ljeta, Srna s roditeljima (Serdarovi) odlazi u vinograd te tamo susre�u kljastu djevojku Savu koja pripovijeda svoju nesretnu sudbinu, ali i bajku o dugi u kojoj se ka�e da �e se djevoj�ica, ako uspije pro�i ispod duge, pretvoriti u� dje�aka. Srni je to bila najve�a �elja, a budu�i da se na nebu upravo pokazala predivna duga, djevoj�ica je ushi�ena potr�ala preko polja ne bi li ispunila svoju �elju. Tr�e�i upada u mo�varu i tamo se ugu�i.

Nakon Srnine smrti, nastupila je stra�na olujna jesen bez sunca, a njezini roditelji preselili su se iz �ardaka u staru napu�tenu tvr�avu te jedne olujne no�i prona�li smrt skokom u ponor.

U Dugi se tematizira narodna predaja o simbolici duge koja se uklapa u pri�u o djevoj�ici Srni (Brunhildi), �rtvi patrijarhalnog odgoja pogospo�enih roditelja, odnosno izvje��uje o njezinom tragi�nom poku�aju da ostvari bajku te, protr�av�i ispod duge, postane dje�ak. Druga prisutna tema je o kljastoj vezilji Savi i njezinoj nesretnoj sudbini, vezanoj uz odnos sela i grada. Obje teme sadr�e sustav socijalnih motivacija (�enske neravnopravnosti, seoske pogospo�enosti, pogubni utjecaj grada na neiskvareno seosko bi�e). Ono �to obje teme povezuje je bajkovitost, tj. sfera fantastike: motiv duge napreduje od zbiljskog prema metafizi�kom, a teme se sjedinjuju u tragi�nom sudaru bajke sa zbiljom.

 

ALKAR (Savremenik, 1908)
U Sinjskom polju tradicionalno se odr�ava juna�ka igra alka, u spomen na davnu pobjedu nad Turcima. Lijep i kr�an, ali jo� golobrad momak Salko zaljubljen je u lijepu Martu, za koju pri�aju da joj je mati Stana vje�tica te zato sumnjaju da �e se ikada udati. Salko i Marta potajno se sastaju, ali u Martu se zaljubi i Salkov otac Ra�ica, udovac, u �itavom kraju poznat kao veliki haramba�a i junak. Bli�i se vrijeme alke i Salko tako�er �eli nastupiti, ali mu Ra�ica to ne dopu�ta, budu�i da i on to isto �eli pa se Salko mora zadovoljiti tek ulogom Ra�i�ina momka. Nakon Ra�i�ine veli�anstvene pobjede, Marta se, o�arana njegovom mu�evno��u i juna�tvom sasvim prikloni Ra�ici te se oni uskoro vjen�aju, a Salko nestaje. Kru�e pri�e da je poludio ili se povukodla�io. U vrijeme odr�avanja sljede�e alke Ra�ica ne nastupa, ali se odjednom pojavljuje ludi Salko, nakin�uren svakakvim perjem i uspje�no poga�a alku te se tako napokon dokazuje. U selo se gotovo vi�e ne svra�a, nego luta po okolici i pripovijeda kako �e vjen�ati svoju ma�ehu kad mu umre otac i kad dobije alku, zbog �ega su ga prozvali "Salko alkar".

����������� Alkar je utemeljen na ljubavnoj pri�i pro�etoj juna�kom tradicijom cetinskog kraja. Pisac upoznaje �itatelja s povije��u alkarske igre i legendama vezanih uz nju, a budu�i da je utemeljen na vje�tom preplitanju lirskog i epskog diskursa, autor nastupa� i kao ozbiljni lirski komentator vlastite epske pri�e. Pobjedni�ki par, Ra�ica� i Marta, potvr�uju �imunovi�evu pobjedu o neizbje�noj pobjedi kolektivizma te tragi�noj sudbini otu�enih.

RUDICA (1909)
����������� Nakon nekog vremena, pripovjeda� opet dolazi u selo Lipice i prisje�a se Rudice, lijepe �obanice kovr�ave kose u koju se neko� bio zaljubio. Raspituje se u kr�mi za nju i saznaje da ju je o�enio siroma�an, ali kr�an momak Sabljar, s nadimkom Pri�alo s kojim Rudica ima mnogo djece i te�ko �ivi u siroma�tvu. U kr�mu dolazi s�m Pri�alo koji saznaje da mu je �ena rodila jo� jednog sina pa �asti sve prisutne. Pripovjeda� odlazi iz Lipica znaju�i da se nikada vi�e u njih ne�e vratiti.

Sve su �imunovi�eve proze prete�ito novelisti�ki strukturirane. Vezane uz praoblik usmenog pripovijedanja i naj�e��e ih odlikuje modernisti�ka odsutnost linearnog pripovijedanja, zaokupljenost pojedina�nim sudbinama, oblikovanje pri�e na razini lika te simbioza magijskog s profanim. Nadnacionalna uloga mitske imaginacije zna�ila je pi��ev iskorak prema spoznajnoj funkciji mita, na�in prepoznavanja vje�nih istina i zakona. Time se �imunovi� pribli�io suvremenom simbolizmu koji se oslonio na ideju o op�oj umjetnini koja govori o� obnavljanju i tuma�enju cjelokupne svijesti i povijesti.

Te�e�i savr�enstvu neke apsolutne umjetnine, �imunovi� je pokazao veliko povjerenje u umjetni�ki posao jer mu se on �inio jedinim na�inom prevladavanja tragi�nog rascjepa pojedinca i zbilje, umjetnika i svijeta, kao svojevrsno obe�anje spasa.

(Dunja Detoni-Dujmi�, SHK, Zagreb, 1996.)

 

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a ��
za portal pripremio Zvonimir Mitar

 

*****

Sutra na portalu:

Marija Juri� Zagorka (1873 - 1957)

 

 

 

Po�etak