PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
C Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

MODERNA

PROZA

Marija Juri� Zagorka (1873 - 1957)
[pseudonimi: Zagorka ; Z; Petrica Kerempuh ]

 

Ro�ena je u Negovcu kod Vrbovca, nedaleko od Kri�evaca. Kao godine njezina ro�enja naj�e��e su spominjane tri godine: 1873, 1876. i 1879, ali pretpostavlja se da je to�na godina 1873. Iako ro�ena u imu�noj obitelji, Zagorka je imala veoma nesretno djetinjstvo, prepuno trauma zbog lo�ih odnosa njezinih roditelja, kompleksa ru�no�e koji joj je nabijala majka te osje�aja manje vrijednosti. Zato je ve� zarana shvatila da je jedini na�in da se othrva propasti i domogne slobode samo u znanju i radu. Iz tog razloga neumorno je u�ila i radila, svladavaju�i pritom velike� (za ono vrijeme gotovo nepremostive prepreke) koje je imala kao �ena. Unato� svim te�ko�ama, postala je prva �ena novinar u Hrvatskoj, rade�i godinama u uredni�tvu Obzora (1896 - 1910) te izvje�tavaju�i i sa inozemnih politi�kih zbivanja . Uz to je pisala i romane po kojima je danas najpoznatija (Gri�ka vje�tica, Revolucionarci, K�i Lotr��aka, Tajna krvavog mosta, Zagreba�ka kneginja i dr.), iako je velik dio tada�nje kritike i ljudi koji je nisu simpatizirali njezinu literaturu nazivao �und literaturom za kravarice . Jedan od onih koji su o njoj negativno pisali bio je i Mato� (iako je kasnije promijenio mi�ljenje), no �ini se da je njegov otpor prije svega bio uzrokovan netolerancijom prema prisutnosti �ena u javnom �ivotu i uvjerenjem u mu�ku superiornost, �to je bila karakteristika i ostalih Zagorkinih nesimpatizera. Tek u novije doba, prodorom fleksibilnijih teorijskih shva�anja, Zagorkino djelo privla�i pozornost i stje�e priznanja znanstvene kritike.

Dragocjene podatke za rekonstrukciju biografije dala je Zagorka u svojim djelima, osobito u romanu Kamen na cesti. Zbog zalaganja za prava �ena i protivljenja germanizaciji i ma�arizaciji (nekoliko puta organizirala je javne demonstracije tra�e�i �enska prava, zbog �ega je bila �ak i zatvarana te okarakterizirana kao odurni Manweib ) Zagorku prati i naslov prve hrvatske feministice.
(Stanko Lasi�: KNJI�EVNI PO�ECI MARIJE JURI� ZAGORKE, Znanje, Zareb, 1986.)

K�I LOTR��AKA
Gri�ka djevojka Mandu�a biva javno osramo�ena javnim priznanjem sve�enika da je nezakonito dijete starog Plemen��aka, zbog �ega su propale i njene, ve� objavljene zaruke s mladim pti�arom Boltekom. Na Gri�u se treba izvr�iti javno smaknu�e mladog Divljana, ali� u posljednji tren, Mandu�a (ionako ve� javno osramo�ena) izjavljuje da �e ga uzeti za mu�a, a prema tada�njem zakonu, u tom slu�aju osu�enika moraju pustiti. Mandu�a i Divljan kojega svi zovu antikristom se vjen�aju i ona odlazi s njim, a da ga zapravo uop�e ne poznaje. Divljan je vo�a dru�ine rakara, nekolicine momaka koji su za gri�ku gospodu lovili rakove, a kada je rakova ponestalo, Gri�ani su to osudili kao neposluh i oduzeli im sva prava, zbog �ega� su se oni odmetnuli. Sada po Turopolju vr�e pravdu, otimaju�i od bogata�a i dijele�i kmetovima, zbog �ega je i Divljanova glava ucijenjena.

Mandu�a se te�ko snalazi u takvom �ivotu te moli Divljana da joj ostavi njeno djevi�anstvo, iako ga je uzela za mu�a, na �to on pristaje te je tretira kao sestru. Nakon poku�aja bijega i skorog utapljanja u mo�vari, Divljan je spa�ava i ona se oporavlja u dvorcu starog plemenita�a Pogledi�a kojemu je bahati Brandenburg oteo k�er Dodolu pa ju Divljan, izbavlja iz Lukova�kog dvorca u kojemu gospodari zla Rosanda, zvana "lukova�ka veparica",� nakon �ega se on i Pogledi�ev sin �ivko, iz zahvalnosti pobrate. Naposljetku Mandu�u ipak uspijeva ugrabiti kanonik �imun koji je zaljubljen u nju, ali kad shvati da ona voli samo Divljana, �ivu je zazida u kuli na osamljenom rje�nom oto�i�u. Tu bi Mandu�a umrla od gladi i �e�i da je nije svaki dan kroz rupu u zidu hranila i pojila luda Marta, koja je mislila da udovoljava duhu� i tako okajava svoje grijehe. Nakon dva mjeseca bezuspje�ne potrage za Mandu�om, Divljan je pronalazi na rubu smrti, pretvorenu u �ivi kostur i izgubljena razuma. Nakon podulje njege, Mandu�a se ipak oporavi i oboje se vrate na Gri� otkuda je neko� bila protjerana.

Tek na kraju, razrje�uje se klupko sudbinskih koincidencija: Mandu�ina majka je zapravo luda Marta (kojoj je �imun poslije poroda rekao da je rodila �udovi�te, nakon �ega se obitelj nesretne djevojke odrekla te je ona ostatak �ivota provela kao pustinjakinja u �umi, �ele�i okajati svoju tobo�nju pokoru), a kanonik �imun je Divljanov otac koji je njegovu majku (ne priznav�i je za �enu) predao Turcima koji su je obe��astili, a ona je prije smrti proklela �imuna u�asnim prokletstvom po kojemu �e ga vlastiti sin zadaviti. Zavjet, da �e to i izvr�iti, zadao je Divljan majci nad njenim grobom. Zato je �imun �itavo vrijeme progonio Duvljana kao tobo�enjeg antikrista, htiju�i sprije�iti izvr�enje prokletstva. Ono se ipak obistinilo: ljubomoran na Mandu�inu i Divljanovu sre�u, on no�u potpali Gri�, ali, Divljan ga ugleda kako bje�i te ga uhvati htiju�i ga zadr�ati da ne pobjegne. Od straha i groze, �imun je izdahnuo u Divljanovim rukama. Tako se izvr�ilo prokletstvo,� Divljan je nakon prisege svjedoka da nije namjerno zadavio �imuna pu�ten na slobodu i on i Mandu�a �ivjeli su sretno.

 

KAMEN NA CESTI
����������� Roman prati �ivot izgledom neugledne i mu�kobanjaste, ali vrlo intelignetne Mirjane, koju upravo zbog takvih odlika, konzervativna okolina, prepuna predrasuda, cijeli �ivot osu�uje. Mirjana od najranijeg djetinjstva, �ezne za roditeljskom toplinom i mirom, kojega u njezinoj obitelji nije bilo odkad zna za sebe. Majka i otac neprestano su se sva�ali i tukli; majka je oca optu�ivala za bra�nu nevjeru, a on je njoj govorio da je luda pa je svatko natezao Mirjanu na svoju stranu, hote�i i u djetetu prona�i saveznika za sebe. Tako rastrgana izme�u dvije strane, Mirjana je i odrasla, jednim djelom na seoskom imanju, gdje su �ivjeli i gdje je najvi�e u�ivala u igri sa seoskom djecom, dijelom kod maj�ine kume, a djelomice i u samostanu, kamo ju je otpravila majka sa svojim bolesnim optu�bama da je "pokvarena" kao otac, iako je Mirjana bila jo� dijete. Nakon �to ju je izvadila iz samostana, majka ju je odlu�ila udati, iako se ona tome �estoko protivila jer joj je najve�a �elja bila postati profesoricom. Majka i kuma na�le su djevojci 20-ak godina starijeg mu�a, Mad�ara Na�a, koji je �ivio sa svojom bolesno �krtom majkom, �tede�i i zakidaju�i gdje je god to mogao. Ne mogav�i vi�e trpjeti glad, zato�eni�tvo i poni�enje kojima su je svekrva i suprug mu�ili, Mirjana bje�i natrag u Hrvatsku, �ele�i zara�ivati vlastiti kruh i pisati poeziju, �to joj je bila jedina utjeha. Me�utim, stereotipima optere�ena sredina ne dopu�ta Mirjani nikakav probitak, �tovi�e, kao �enu bez mu�ke pratnje svi je optu�uju za bavljenje nepo�tenim stvarima. Ipak, zahvaljuju�i rijetkim prijateljima, Mirjana pronalzi stan i posao, brinu�i se usput i za sestru Doricu, koju, dok su obje bile u lje�ili�u, zaprosi mladi lije�nik Brki�. I kada ve� izgleda da �e se sve sretno okon�ati, Dorica se opet naglo razboli i padne u krevet te uskoro umre od tuberkuloze. Dori�inom smr�u Mirjana gubi svaku vezu sa svojom obitelji, jer za svoje roditelje vi�e ne �eli �uti. Te�ko pogo�ena, jedva se oporavlja, ali uskoro joj novi udarac zadaju bra�a koji se iznenada pojavljuju u Zagrebu, tra�e�i od nje da im pomogne. Zakrartko, izgleda da se opet sve smirilo, ali Mirjanu opet suo�e sa stra�nom isitnom: bra�a su pobjegla pronevjeriv�i silan novac na njezino ime koji �e Mirjana morati godinama otpla�ivati kako bi vratila dug. Mirjana sada zapada u krajnju bijedu, jedva pre�ivljavaju�i. Poma�e joj nekada�nja kolegica iz samostana, Ru�ica, ali Mirjana i od nje odlazi, znaju�i da je tamo na teret. Zatim ostaje i bez posla. Njezine "mu�kara�ke" ideje i radovi nikome nisu potrebni, sama je i bespotrebna "kao kamen na cesti". Ona spaljuje sve svoje radove, vlakom odlazi do morske obale i tamo okon�ava svoj nesretni �ivot skokom u more.

 

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a �
za portal pripremio Zvonimir Mitar �

 

*****

Sutra na portalu:

Branimir Livadi� (1871 - 1949)

 

 

 

Po�etak