PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
C Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

MODERNA

DRAMA

Ivo Vojnovi� (1857 - 1929)
[pseudonim: Sergij P. (Pustjerna ]

 

antologijske pjesme: Na Mihajlu, Utjeha

Ro�en je 1857. u Dubrovniku, a maturirao i diplomirao pravo� u Zagrebu. Do 1911. radi kao dramaturg u HNK, a zatim zapo�inje karijeru profesionalnog knji�evnika. Putuje po Europi; Prvi svjetski rat zati�e ga u Dubrovniku, a zatim je interniran u Bolnicu sestara milosrdnica. Poratnih godina boravi u Nici, a krajem �ivota odlazi u Beograd, gdje i umire 1929.

U knji�evnost ulazi pripovijetkom Geranium (Vijenac, 1880) u kojoj ve� nagla�ava psiholo�ke i simbolisti�ke elemente, potiskuju�i realisti�ku fabulu teksta. Svoj knji�evni izraz profilirao je u drami, koja mu je i donijela najve�i ugled.

Tro�inska komedija Psyche (1889), njegov je dramski prvijenac, a 1895. nagra�en je za dramu Ekvinocijo koja je ozna�ila po�etak moderne u na�em dramskog izri�aju te je praizvedena 1895. u novoizgra�enom HNK. Tematski su bliske Dubrova�ka trilogija (1902) i Ma�karate ispod kuplja - povezuje ih tema propasti Dubrova�ke republike, kao� i Prolog nenapisane drame (1929). Dubrova�ka trilogija sastavljena je od dijelova: Allons, enfants , Suton i Na taraci u kojima je obuhva�en period od pada Republike do Vojnovi�eva vremena. Vojnovi�ev doprinos je u tome i �to je raskrstio s petrificiranjem i mitologiziranjem pro�losti te demitizirao mit o vje�noj slobodi Dubrova�ke republike u suvremenim povijesnim gibanjima. Kod njega pro�lost pokazuje nadmo� nad suvremeno��u pa postaje sredstvo njezine kritike.

Slabije su vrednovane njegove drame Imperatrix, Smrt majke Jugovi�a i Lazarevo vaskrsenje.

EKVINOCIJO (1895)
Pisana dijalektom, na scenu donosi svijet siroma�nih gru�kih ribara, pomoraca i brodara, koji su, u potrazi za sre�om, osu�eni na odlazak iz zavi�aja i prekomorska putovanja. Mladi� Ivo Ledini� �eli o�eniti djevojku Anicu, ali Ani�in otac, kapetan Frano Dra�i�, iz financijske koristi ne �eli k�erku dati Ivu ve� je �eli udati za bogatog, ali starog povratnika iz Amerike, Nika Martinovi�a. Dodatni zaplet predstavlja otkri�e �injenice da je mladi� Ivo zapravo izvanbra�ni Nikin sin. No uz pomo� Ivine majke Jele, mladi par uspijeva izigrati Ani�ina oca i nesu�enog drugog mlado�enju. Ona u Niki prepoznaje svoju biv�u ljubav te �eli da ih on napokon prizna kao obitelj, ali njezine nade se ugase kada sretne nabusitog i bahatog starog povratnika pa se Jele, odustav�i od realizacije svojih davna�njih �elja, transformira u uzvi�enu �enu, gotovo sveticu, koja je spremna �rtvovati se u potpunosti za svoje bli�nje.

U Ekvinociju se spajaju verizam i simbolizam, odnosno verizam i artizam, �to hrvatsku dramu otvara modernisti�kim tokovima. To je osobito vidljivo u oblikovanju sredi�njeg� motiva , stvaranjem paralelizma izme�u oluje i prirodi i one u ljudskoj du�i, tj. u svojim likovima. Od uobi�ajenog veristi�kog postupka (tematiziranje ribarskog puka i obi�nih ljudi) razlikuje ga �to od ribarskog puka ne stvara pu�ku komediju, ve� likovima daje vi�i estetski registar, pravo na dramu, gotovo �ak na tragediju, dramu majke, sagra�enu gotovo po zakonima anti�ke tragedije u kojoj se �itav niz likova javlja u ulozi kora koji predvode Vlaho Slijepi i Parok (Paljetak).

(LEKTIRA NA DLANU, Sys Print, Zagreb, 2002.)

 

IVO VOJNOVI� - PJESNIK U NO�I SMRZNUTOG CVIJE�A
Lapadskim sonetima, Vojnovi� je donio i uobli�io sve bitne sadr�aje u �ijem �e se obzorju kretati lirika hrvatske moderne sve do pojave Hrvatske mlade lirike, pa i kasnije. On pjeva svojevrsni lament starom Dubrovniku u nestajanju, izjedna�uju�i Ljepotu i Slobodu (), nestanak Ljepote vidi kao smrt Slobode.

DUBROVA�KA TRILOGIJA (1902)
Allons enfants! .
Doga�a se poslijepodne, 27. svibnja 1806. godine. U dvor gospara Orsata Velikoga sti�e vijest da Francuzi ulaze u Grad, �to sabla�njava staru gospo�u Ane i ostalu vlastelu kojoj ponos ne dopu�ta da budu izjedna�eni s dubrova�kim kmetstvom. Me�utim, i djeca, i ostali koji ulaze u ku�u samo potvr�uju iste vijesti. Stari Orsat je na kraju slomljen; On i Anina unuka De�a razgovaraju, suton je, sunce zalazi, a �ini mu se - s njime i ona slavna dubrova�ka sloboda.

Suton
Doga�a se u Bene�inoj ku�i (na Pustijerni) u Gradu, 1832. Stara vladika dubrova�ka, Mara Nik�ina Bene�a promatra suton iz svoje siroma�ne sobe. Gotovo ni�ta vi�e nije ostalo od nekada�njeg bogatstva: sve je moralo biti rasprodano da se pre�ivi. Dolaze njene tri k�erke: Made, Ore i Pavle; sve su obu�ene u staru, nemodernu odje�u. Najmla�a, Pavle, ostaje sama s Marom i jada joj se zbog ovakvog �ivota u kojem se ve� godinama zbog ponosa glumi privid la�nog sjaja. Staru Mare sve to jako boli, ali radije je i gladna nego da se ponizi (kao i ve�ina od te stare generacije nekada�nje vlastele, kao npr. stari Sabo). Dolazi pomorac Lujo i moli Pavlu da ode s njim, ali ni njoj to ponos ne dopu�ta (jer je on sin kmeta) iako ga neizmjerno voli. Zbog toga se Pavle odlu�uje na vlastitu �rtvu: pred majkom re�e svoju dugu kosu i saop�ava joj da �e, zbog svoje zabranjene ljubavi oti�i u samostan.

Na taraci
Doga�a se 1900, na taraci (terasi) u vili gospara Luk�e u Gru�u koji razgovara s parokom Dum Marinom. Vlastela je sad u punom moralnom propadanju, a tragika Trilogije produbljena je sada i spoznajom vlastite odgovornosti koja tereti vlastelu, kako uvi�a gospar Luk�a, a njegova sestra Mare, �ezne za vje�nim po�inkom na lapadskom groblju, gdje �e napokon biti izme�u , dok mlada, siroma�na Ida postaje u�iteljicom da se posveti odgoju dubrova�ke djece. Ali sredi�nji lik ipak je sama taraca jer Trilogija, upravo preko tarace same utjelovljuje viziju ljudskog egzistiranja u posve�enom prostoru Grada (Sloboda jest Ljepota!).

Dubrova�ka trilogija u cjelini scenski utjelovljuje viziju ljudske egzistencije (koje uklju�uje i �ivot ljudi i �ivot stvari) u posve�enoj i po prirodi pjesni�ke vizije gotovo nestvarnom prostoru Grada zasnovanog na vojnovi�evskoj predod�bi da Sloboda jest Ljepota koja je i uvjetuje, opravdava i transmitira.

Kolektivni mit gosparskog i slobodarskog Grada ispreple�e se s Vojnovi�evom osobnom �e�njom za erotskom sre�om i slobodom koja fabularno ustupa pred zahtjevima propale kolektivne slobode stvaraju�i onaj kreativni sukob iz �ije �estine ni�e �itava Vojnovi�eva stvarala�ka energija i poriv. Njegove vlastite homoerotske frustracije s odricanjem od �ene poklapaju se s povijesnom situacijom dubrova�kog plemstva s odricanjem od potomstva, u znak nemo�nog protesta i misti�ne iskupiteljske �rtve.

Usudnu no� koja nastaje nakon mitskog Pada Vojnovi� metafori�ki izjedna�uje s onom jednako tako kobnom no�i u kojoj se (Januar) pa se stoga �itavo njegovo relevantno djelo mo�e razmotriti kroz tu sudbonosnu "no� smrznutog cvije�a", vidjev�i je i kao no� propasti Republike.

(Luko Paljetak: NO� SMRZNUTOG CVIJE�A, Zagreb, 1994.)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a �
za portal pripremio Zvonimir Mitar �

*****

Sutra na portalu:

Andrija Mil�inovi� (1877 - 1937) &
Milan Ogrizovi� (1877 - 1923)

 

 

 

Po�etak