PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
C Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
MODERNA
DRAMA
Josip Kosor (1876 - 1961)
Ro�en u Trbounju kod Drni�a, ali se ve� kao dijete seli s roditeljima u Slavoniju. U Zagrebu radi u odvjetni�koj kancelariji, a 1905, ve� kao poznati pisac odlazi u Be�, M�nchen i Berlin gdje �ivi boemskim �ivotom do izbijanja I. svjetskog rata, nakon �ega bje�i u �vicarsku i Englesku. Potom putuje Skandinavijom i Rusijom te opet boravi u Londonu i Parizu. Nakon rata uglavnom �ivi u Dubrovniku, gdje se i o�enio. Zahvaljuju�i brojnim poznanstvima koja je stekao putovanjima po europskim kulturnim sredi�tima, djela su mu bila prevo�ena i izvo�ena na vi�e europskih pozornica.
Svoj knji�evni rad zapo�eo je realisti�kim pripovjetkama o �ivotu seljaka, radnika i malih �inovnika - lica s "dna �ivota", �to mu je donijelo glas hrvatskog Maksima Gorkog. Mu�no i nesigurno tra�enje osobnog puta i izraza primjetno je u Kosorovim romanima Rasap (1906), Radnici (1906), Cupalo (1907) i Razvrat (1923). Pisao je i poeziju, ali vrhunac svog knji�evnog stvaranja dosegao je u drami.
PO�AR STRASTI (1911)
Drama u �etiri �ina
Radnja se doga�a u jednom slavonskom selu. Seljak Ilarija �ali� tu�io je sudu svoga susjeda Gu�u Rigalina da mu je oteo dio zemlje. Na njivu dolaze sudac i mjernici koji utvr�uju da je Gu�a doista nezakonito u�ao u �ali�ev posjed pa se Gu�a, u nastupu bijesa zakune na osvetu.
Gu�in sin Ada, tako�er zlikovac ("koji se umetnuo na oca"), �eka povratak u tamnicu, gdje odslu�uje kaznu jer je u borbi za djevojku no�em ub� �ali�eva sina Ilju. Gu�a dolazi s vije��u da je sud presudio protiv njega, a on iz osvete potpalio vatru na �ali�evom posjedu. �andar koji ih obojicu hapsi, dok Gu�ina �ena, a Adina majka, nesretna bogomoljka Stana zapoma�e, mole�i se bo�jem smilovanju.
Nakon godinu dana, �ali� �eni sina Ilju. Pripremaju se veliki svatovi, ali Ilju mu�i je li njegova budu�a �ena Ru�a okaljana od Adine strane (kad je Ada zbog nje poku�ao ubiti Ilju i odvukao Ru�u). Ilarija odlu�uje da Gri�i sve oprosti pa ga poziva i na svadbu te �ak i poklanja sporan dio zemlje, na �to se svi ostali zgra�aju. �tovi�e, na o�ev nagovor, Ilja uzima Adu za svog djevera!
Na dan svadbe, u dvori�tu �uli�evih vr�e se velike pripreme. Pojavljuje i Gri�a sa svojim sinom te pred svima po�ne vrije�ati Ilariju. Dolazi do sva�e i borbe u kojoj� i Gu�a i Ada pogibaju. Gu�inu nesretnu �enu Stanu Ilijina �ena Mara poziva da ostane �ivjeti kod njih.
Po�ar strasti (1911) prva je i najzna�ajnija Kosorova drama. Temelji se na sukobu dobra i zla, �ime se Kosor pribli�uje Tolstoju , ali se svojim zaklju�kom (zlo se mo�e svladati jedino silom, odnosno zlom!) i udaljuje od njega.
U Pomirenju� (1914) Kosor nastavlja svoj stvarala�ki dijalog s Tolstojem, ali i uspostavlja novi s Wyspianskim i Dostojevskim, pa i Biblijom kao misaonom i vjerskom konstantom. Tu su jo� i drame �ena (1913), Nepobjediva la�a (1920), U "Cafe du Dome" (1922), Rotonda (1925) i jo� neke druge.
(Branko He�imovi�: ANTOLOGIJA HRVATSKE DRAME, Drugi svezak, Znanje, Zagreb, 1988.)
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a �
za portal pripremio Zvonimir Mitar �
*****
Sutra na portalu:
KNJI�EVNA KRITIKA
Svojom dramom Vlast tmine Tolstoj mu je bio izravni uzor!
