Portal objavljuje u nastavcima bilje�ke o knji�evnicima i njihovim djelima koje je pripremio Ante Ba�i�. Bilje�ke su objavljene u skripti nastaloj kao rezultat Ba�i�evog prou�avanja literature predvi�ene za polaganje ispita iz Novije hrvatske knji�evnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
S obzirom da je prvotno bila predvi�ena tek za osobnu upotrebu, kao pomo� i orijentacija u snala�enju me�u veoma iscrpnom i opse�nom literaturom, u skripti primijenjena metodologija ne dr�i se uvijek znanstvenih kriterija, nego izbor obra�enih autora i djela podre�uje zahtjevima propisane ispitne literature iz spomenutog kolegija. Sa�etci pojedina�nih djela nisu interpretativnog karaktera, nego ukratko prezentiraju sadr�aj.
PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
C Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost 1914 - 1952
PJESNI�TVO
Antun Branko �imi� (1898 - 1925)
[pseudonimi: Slav�e, Antun �imi�, Ante �imi�, Antun B. �imi�, A.B. �imi�, Hercegovac, Branko Zvonkovi�, Drinovci]
antologijske pjesme: Pjesnici, Ljubav, Opomena, Povratak, Jedanput, Mjese�ar, Zavodnik, Veliki ubija�, �ene, mladi�i, ljeto, Rastanak sa sobom, Konac, Ru�ak siromaha, Tijelo i mi, Svira� ili preobra�enje glasova, Smrt, Pjesma jednom brijegu
�����������
�imi� predstavlja sredi�nju li�nost hrvatskog ekspresionizma. Ro�en 1898. u Drinovcima u Hercegovini u relativno imu�noj obitelji. Prva tri razreda franjeva�ke klasi�ne gimnazije poha�ao je na �irokom Brijegu. 1913, kao u�enik tre�eg razreda u Lu�i objavljuje svoju prvu pjesmu (Zimska pjesma). U �etvrtom razredu samovoljno je istupio iz sjemeni�ta te pre�ao u mostarsku gimnaziju, gdje se odmah uklju�io u rad katoli�ke mlade�i. Uskoro se seli u Vinkovce te tamo pola�e prijemni ispit i kona�no zavr�ava gimnaziju.
1914. napisao je svoj prvi feljton - Slike sa sela te ga objavio u zagreba�kim Novinama, a sve se �e��e javlja pjesmama u zagreba�koj periodici (Lu�, Pobratim, Knji�evne novosti) pod razli�itim pseudonimima. 1915. prelazi u Zagreb te nastavlja �kolovanje na gornjogradskoj gimnaziji. U me�uvremenu ulazi u krug zagreba�ke boeme, objavljuje u Hrvatskoj prosvjeti Lj. Markovi�a te postaje suradnik Savremenika, glasila DHK. Pro�iruje zatim suradnju i na ugledni Obzor u kojemu se samouvjereno javlja s o�trim knji�evnim i likovnim kritikama. 1. prosinca 1917. iznenada se javlja prvi broj njegova lista "za umetnost i kulturu" Vijavica kojega je �imi� i ure�ivao i ispunjavao uglavnom svojim prilozima. Zbog Vijavice morao je napustiti gimnaziju, a time je izgubio i o�evu potporu te zapo�eo mukotrpno razdoblje svoga �ivota, mu�eno oskudicom i bole��u.
Posljednji, 4. broj Vijavice, iza�ao je po�etkom 1919. Zajedno s Gustavom Krklecom i Nikom Mili�evi�em pokre�e Juri� (prema njema�kom ekspresionisti�kom �asopisu Der Sturm), koji je tako�er obustavljen ve� nakon tri broja. Istodobno se �imi� pojavljuje i kao suradnik Krle�ina Plamena. Upoznaje se s Tatjanom Marini�, kojoj �e posvetiti svoju prvu i jedinu zbirku Preobra�enja (1920) i s kojom �e provesti ostatak svojeg kratkog �ivota. Preobra�enja su tiskana u svega 500 primjeraka, ali se zbirka slabo prodavala, �to je jo� vi�e ote�alo ionako te�ke �imi�eve prilike. Iste godine uvr�ten je u francuski izbor modernih pjesnika, s pet pjesama.
Po�etkom 90-ih sve vi�e se bavi likovnom kritikom; 1922. u Kritici objavljuje poznati ciklus Siromasi. 1923. Milan Begovi� poziva ga u redakciju Savremenika, ali ga �imi� napu�ta ve� nakon 9 brojeva. U Savremeniku je objavio svoj esej Tehnika pjesme te esej o Donadiniju.
Nakon vi�e godina izbivanja, opet se vra�a ku�i u Drinovce te miri s ocem, a povratkom u Zagreb, pokre�e svoj tre�i �asopis, Knji�evnik, od kojeg su tako�er iza�la samo �etiri broja. Sve vi�e ozbiljno pobolijeva, boravi u dubrova�koj bolnici i sanatoriju na Cavtatu te gotovo sasvim prekida suradnju s �asopisima, �ive�i od pozajmice. 1925. vra�a se k Tatjani u Bosanski Brod, a odatle zajedno odlaze u Zagreb. No tuberkuloza ubrzo sasvim preuzima maha i �imi� u svibnju 1925. umire u 27. godini �ivota. Posljednje pjesme bile su mu Smrtno sunce i Vra�anje suncu.
Iako je bio i esejist, kriti�ar i urednik, A. B. �imi� prije svega je bio pjesnik koji je iza sebe ostavio nevelik, ali vrlo vrijedan knji�evni opus. Kompleksne i vrlo senzibilne naravi, �ivot su mu obilje�ili siroma�tvo, bolest i nemir. Do pojave Vijavice, �imi� je, slijede�i poetiku "Gri�ana" (Mato�evih u�enika), bio impresionisti�ki orijentiran, da bi se potom meteorski uzvisio kao najve�i ekspresionisti�ki pjesnik, zagovaraju�i tzv. "apstraktni, metafizi�ki ekspresionizam". U svojim �lancima o�tro se oborio na tradicionalizam, zastupaju�i umjetnost koja je "ekspresija umjetnikovih osje�aja", koja se "otkriva u ekspresivnosti, ne u ljepoti."� Umjesto idili�nog impresionizma, mladi �imi� zagovara krik kao novi, nesputani izraz. Jezik za �imi�a nije vi�e odraz stvarnosti, ve� on tu stvarnost preobra�ava, postaju�i i estetski autonoman. Zato je krik tu idealan, jer poni�tava sve tragove formalne jezi�ne organizacije, osim toga, u kriku je maksimalno sadr�an sam pjesnik.
U Preobra�enjima (1920), koja sadr�e 48 pjesama, izi�lima u vlastitoj nakladi, �imi� je pjesnik - pobunjenik, antiteti�ki razapet izme�u �ivota i smrti, prolaznosti i vje�nosti, u kojima potvr�uje vlastiti sud kako novo vrijeme, istraumatizirano ratom, bijedom i nepravdom, tra�i i neke nove forme.
Ali i �imi�eva poetika naslanja se na nacionalnu tradiciju i europsku avangardu, ali i na govor rodnoga kraja, pa ne mo�emo govoriti o radikalnom osporavanju tradicije. Me�u opsesivnim �imi�evim temama (vje�nost, ljudska prolaznost i slaba�nost), ciklus o siromasima, spada me�u najbolja djela hrvatske tzv. socijalne lirike.
Iako uvijek eti�an i analiti�an, �imi� kao kriti�ar uglavnom je negativno ocijenio gotovo sve svoje suvremenika: Vidri�a, Nazora, ranog Andri�a i ranog Krle�u. Op�e je mi�ljenje i da je �imi� unio presudnu novinu u kontekstu hrvatskog pjesni�tva na formalnoj organizaciji pjesme, jer je slobodni stih tek nakon Preobra�enja postao ravnopravnim takmacem tradicionalnoj versifikaciji i uskoro �e ga kao konstantu prihvatiti brojnu drugi hrvatski pjesnici.
A. B. �imi� predstavlja jedno od najzna�ajnijih imena hrvatskog ekspresionizma i jednog od tvoraca hrvatskog knji�evnog moderniteta.
(Vinko Bre�i�: predgovor u A.B. �imi�: OPOMENA, Zagreb, 1995.)
*****
Prof. Ante Ba�i� je ro�en u Senju 1981. godine, gdje je zavr�io osnovnu i srednju �kolu. 1999. godine upisao je studij Kroatistike i Ju�ne slavistike na Filozofskom fakultetu Sveu�ili�ta u Zagrebu. Diplomirao je 2006. s diplomskim radom o Andri�u (Andri�evo svjetlo iznad puta - poetika proze Ive Andri�a kroz prizmu Jungove analiti�ke psihologije, s posebnim osvrtom na pripovijetku Jelena, �ena koje nema i ostale pojavne manifestacije Jelenine).
Trenutno radi kao profesor hrvatskoga jezika i knji�evnosti u jednoj osnovnoj �koli. Paralelno, kao doktorand na Poslijediplomskom doktorskom studiju kroatistike, priprema temu za svoj doktorski rad.
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Tin Ujevi� (1891 - 1954)
