PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
C Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost 1914 - 1952
PJESNI�TVO
Tin Ujevi� (1891 - 1954)
antologijske pjesme: Opro�taj, Svakida�nja jadikovka, Molitva iz tamnice, Notturno, Bla�eno jutro, Uhap�en u svojoj magli, Zelenu granu s tugom �uta vo�a, Nostalgija svjetlosti, Visoki jablani, �in sputanih ruku, Tra�enja na miljokazu, Svetkovina ru�a, Vasionac, Cvrkutanje srcca u pokrajini sanja, Pobratimstvo lica� u svemiru, Pogledi u praskozorju, Produ�eni svijet, Svrati�te sub Iove Divo, Ganutljive opaske, Fisharmonika
Ro�en je u Vrgorcu, a pu�ku �kolu zavr�io u Imotskom i Makarskoj, nakon �ega odlazi u Split, gdje �ivi u sjemeni�tu i poha�a klasi�nu gimnaziju. Odustao je od zare�enja i maturirao 1907, a 1909. u Zagrebu upisuje studij hrvatskoga jezika, klasi�nu filologiju i filozofiju. Ulazi u knji�evni krug okupljen oko A. G. Mato�a, ali 1911. njih dvojica postaju knji�evni protivnici te vode �este polemike sve do Mato�eve smrti. U to vrijeme Ujevi� po�inje zastupati ideju o potrebi jugoslavenskog integralizma, zbog �ega je nekoliko puta dospio u zatvor. Lirika prvog, "mato�evskog" razdoblja objavljena mu je 1914. (zajedno s Andri�em, Galovi�em, Kamovom, Wiesnerom i drugima) u Hrvatskoj mladoj lirici.
1913-1919 boravi u Parizu, gdje nastavlja politi�ku aktivnost oko ujedinjenja Hrvata i Srba, ali se 1917. povla�i. U Parizu se upoznaje i s novim knji�evnim strujanjima, osobito s Baudelaireovim pjesni�tvom, koje �e biti presudno u nastavku njegova knji�evnog rada. Nakon Pariza, boravi najprije u Zagrebu, a zatim cijelo desetlje�e u Beogradu (1920-1929), gdje je objavio i svoje prve zbirke: Lelek sebra (1920) i Kolajna (1926), a nakon toga seli u Sarajevo (1930-1937), gdje mu izlaze Auto na korzu (1932) i Oja�eno zvono (1933). Od 1937. do 1940. boravi u Splitu, a od 1940. do smrti, 1954. u Zagrebu. 1950. objavio je zbirku izabranih pjesama Rukovet i posljednju lirsku zbirku �edan kamen na studencu. �itav �ivot �ivio je neurednim boemskim �ivotom, kao profesionalni knji�evnik. Sabrana djela tiskana su mu u sedamnaest svezaka.
Ujevi�ev bogati lirski opus �ine i mnoge pjesme neuvr�tene u navedene zbirke, kao i Pjesni�ke proze raspore�ene u cikluse Modrice, Mamurne jamatve, Badnjaci, Ognjeni usovi te pedesetak tekstova okupljenih pod naslovom Crte�i s kavanskog mramora. Prisutan je �irok raspon tema i motiva: od snovitih opisa, preko do�ivljaja kulturnih fenomena, do propitivanja razli�itih pojava vlastitog doba, ali ve�ina proza ispunjena je autoanalizom lirskoga subjekta. Ujevi� je u takvoj hibridnoj prozi najvi�e slijedio Rimbaudova djela Sezona u paklu i Iluminacije.
Osim kao pjesnik, profilirao se i kao jedan od najplodnijih esejista, a napisao je i golem broj feljtona i novinskih �lanaka. Eseji su okupljeni u knjigama Skalpel kaosa (1938) i Ljudi za vratima gostionice (1938). U njima je zahvatio pojave �irokog povijesnog raspona, presezao u druge kulture (pisao je o budizmu i kineskoj kulturi), te se, uz Krle�u, smatra posljednjim hrvatskim enciklopedistom.
Za vrijeme cijele svoje karijere, osobito od 1945. do 1950, kada mu je bila zabranjena javna djelatnost, Ujevi� je ustrajno prevodio Baudelairea, Poea. Whitmana, Rimbauda, Gidea, Prousta i druge, kao i klasi�nu kinesku liriku pa ga njegova �irina interesa i kvaliteta anga�mana svrstavaju u sam vrh svjetske knji�evnosti 20. stolje�a, dok ga njegova poezija �ini najplodnijim i najkompleksnijim predstavnikom na�eg pjesni�kog modernizma.
Od soneta Za novim vidicima (Mlada Hrvatska, 1909) do posljednje zbirke iz 1954, Ujevi�eva poezija se znatno mijenjala. Njegovo pjesni�tvo dijeli se na dvije velike glavne faze: prvu: od Hrvatske mlade lirike (1914) do oko 1930. koja bi obuhva�ala i Lelek sebra i Kolajnu, dok bi druga faza ozna�avala stvarala�tvo triju kasnijih zbirki.
U pjesmama iz Hrvatske mlade lirike prevladava impersonalnost i inzistiranje na slikovnom elementu (veza s parnasovcima), dok su u samostalnim zbirkama najo�itiji simbolisti�ki utjecaji. I Lelek sebra i Kolajna obilje�ene su velikim dijelom strogom sonetnom formom sa dosljednom primjenom akcenatsko-silabi�kog stiha. Dominantna tema su �ena i ljubav, a �ena se pojavljuje i kao mitska oznaka u vidu Bogomajke, Eve, Vivijane, Majke itd. Tu su i pjesme s pitanjima vjere (Duhovna klepsidra), ljudske sudbine (Svakida�nja jadikovka), nostalgije za domovinom (Slabo�a) i obnavljanja mita o budu�oj misiji slavenstva (Rusija Rusiji), ali zbirka Kolajna, organizirana kao neopetrarkisti�ki kanconijer u 48 pjesama, gotovo je u potpunosti posve�ena idealizaciji �ene. U posljednjoj pjesmi Kolajne lirski subjekt se �ak identificira sa starim trubadurom, ali i raskriva svoju kasnu povijesnu pojavu te arhaizmima poziva staru hrvatsku pjesni�ku tradiciju. Platonisti�ki idealizirana �ena kod Ujevi�a nije samo posrednica ka apsolutu, nego i uzrok propasti, vodi� ka baudelairevskom "ponoru".
Od 1930-ih i zbirke Auto na korzu, vidljiv je stanovit zaokret u Ujevi�evoj poetici. Uz navedene postoje�e karakteristike, sada ipak prete�u sastavi duljega opsega, a tematika se pomi�e u pravcu misaonosti, retori�nosti i filozofi�nosti iskaza. Ujevi� se ve�e uz nove pjesni�ke pravce: njema�ki ekspresionizam, talijanski futurizam i francuski nadrealizam. Heterogenost modernog subjekta, na sli�an na�in iznio je i u svojoj pjesni�koj prozi.
U zbirkama Oja�eno zvono i �edan kamen na studencu uo�avamo dva temeljna smjera u kojima se kre�e kompozicija teksta: panoramski (rijeka slika �to u bujici izlazi iz nekog okvira/izvora) i neprestano kru�enje (slike kao elementi opisa usredi�tuju se oko neke �vrsto izabrane to�ke: slike, osobina ili simbola (Stama�)). Ova faza predstavlja Ujevi�ev prijelaz na onaj tip pjesni�tva koji je proiza�ao iz Vlati trave Walta Whitmana i poezije �mila Verhaerena. To se o�ituje prije svega u pristajanju na slobodni stih, koji zna biti osobito dug. Na taj se na�in poetskom jeziku daje ekstati�ni ton, a ulozi pjesnika/lirskog subjekta karakter modernog vizionara. Ali Ujevi� se i dalje slu�i i rimovanim stihom razli�ite duljine. Sva ta sredstva i izrazito bogat leksik uposleni su s namjerom da u pjesmi predo�i dinami�ki aspekt zbilje, a literarne korijene takvih postupaka svakako valja tra�iti u manifestima talijanskih futurista.
Ujevi� je nastojao biti vizionar, ali njegova vizija svijeta nikad nije bila naivno optimisti�ka, premda je on suosje�ao sa socijalnom nepravdom i �elio svijet s vi�e solidarnosti. No, za razliku od Krle�e, Ujevi�u nije pristajalo vezivanje uz bilo kakve kolektivne projekte i utopije: on je odgovor na klju�na pitanja tra�io u unutarnjem prostoru, pa je i njegovo "pobratimstvo lica u svemiru" ostalo apstraktnom, ali poetski iskazanom vizijom:
Stojimo �ovjek protiv �ovjeka, u znanju
Da svi smo bolji, me�usobni, svi skupa tmu�a,
A na�a krv, i poraz svih, u klanju,
Opet je samo jedna historija du�a.
(LEKTIRA NA DLANU, Sys Print, Zagreb, 2002.)
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Ljubo Wiesner (1885 - 1951)
