PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
C Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1914 - 1952

PJESNI�TVO

Dobri�a Cesari� (1902 - 1980)
[pravo ime: Dobroslav]

antologijske pjesme: Kad budem trava, Mrtva luka, Mrtva�nica najbjednijih, Oblak, U suton, Povratak, Pukotina ima svaki �ivot, Pjesma gorka, Poludjela ptica, Slap, Vo�ka poslije ki�e, Balada iz predgra�a, Tiho, o tiho govori mi jesen, Pjesma mrtvog pjesnika, Moje jutro u Maksimiru

Ro�en je u Po�egi, ali djetinjstvo proveo u Osijeku. Od 1916. �ivi u Zagrebu, gdje zavr�ava gimnaziju i upisuje najprije pravo, a zatim filozofiju.

1923. upoznaje Krle�u i od tada po�inje njihova suradnja; najvi�e svojih pjesama objavio je u Krle�inoj Knji�evnoj republici. Osim toga, Krle�a je bio jamac pri objavljivanju prve Cesari�eve knjige (Lirika, 1931). Druguje i s A. B. �imi�em, Cesarcem i Majerom, s kojim 1931. pokre�e reviju Ozon (iza�ao samo jedan broj). Svoju prvu pjesmu, I ja ljubim... objavio je u Pobratimu 1916, pod svojim pravim imenom Dobroslav.

Bio je zaposlen u HNK i Nakladnom zavodu Hrvatske, gdje je bio urednikom nekoliko biblioteka. 1949. o�enio se Elzom �ohaj s kojom je �ivio do njezine smrti. 1951. izabran je za �lana JAZU, a bio je i predsjednik DHK (1962-1963). Autor je zbirki pjesama Lirika (1931), Spasena svjetla, Izabrani stihovi (1942) te jo� niza naslova u kojima su sakupljene njegove pjesme. Za svoj rad dobio je mnoge knji�evne nagrade, a pjesme su mu prevedene na vi�e od dvadeset jezika. Umro je u Zagrebu 1980. godine.

Malo koji pjesnik je jo� za �ivota do�ivio toliko pohvala i ozbiljnih kriti�kih primjedaba te toliku recepciju svoje poezije u �itala�koj publici kao �to je to bio slu�aj sa Cesari�em. Kada se prvi put javlja, u hrvatskoj poeziji jo� uvijek su najve�a imena Kranj�evi�, Vidri�, Mato� i Nazor. Cesari� se ne priklanja ni jednoj strani . Samo u formalnom pogledu (vezani stih) mo�emo ga smatrati nastavlja�em Mato�eve i Vidri�eve linije. �

Cesari� nije bio aktivist u smislu bilo kakvog radikalizma, polit�kog ii literarnog (poput npr. Krle�e ili Cesarca), ali s obzirom da su njegovi najpoznatiji pjesni�ki zapisi iz predgra�a: o vagona�ima, zidarima, prosjacima, pijancima, praljama, bludnicama, skitnicama, zatvorima itd. nastali upravo tridesetih godina, treba ga promatrati u paradigmi socijalne literature tih godina. S ekspresionizmom ga povezuje inzistiranje na ritmi�kom stihu, kao i neke teme (Oblak, Pjesnik, Krik), dok na planu unutra�nje kompzicije radi o�iti odmak od pjesnika moderne. Treba napomenuti i odsustnost slikovnosti te uvo�enje leksema iz razgovornog jezika kao i na sklonost poetici romantizma (Flaker) .

Prvu svoju zbirku Cesari� je objavio tek u 29. godini; njoj, me�utim, prethodi petnaestogodi�nji rad najplodnijeg stvaranja, publiciranog po knji�evnim �asopisima i novinama. Za �ivota je objavio 150 pjesama, od toga, do pojave Lirike, prve njegove zbirke, njih 68, dakle gotovo polovicu. Iz toga zaklju�ujemo da je Cesari� 1931. ve� imao izgra�en svoj umjetni�ki profil, pa je prvijenac odmah bio pohvalno ocijenjen i dobio knji�evnu naradu JAZU 1932.

Cesari� je jedan od rijetkih pjesnika, ako ne i jedini, u �ijem slu�aju ne mo�emo govoriti o jazu izme�u "moderne umjetnosti i �itala�ke publike" : njegovu poeziju �itaju svi, a tome je razlog Cesari�eva modernost - "moderan je prije svega jer je �iv kao pjesnik." No kada je rije� o njegovom stvaranju, zanimljivo je spomenuti �injenicu da je Cesari� stvarao prili�no sporo te bio vrlo kriti�an prema vlastitom umjetni�kom radu.

Me�u brojnim kriti�arima koji su pisali o Cesari�evoj poeziji treba istaknuti Branislava Zeljkovi�a koji je intepretacijom pjesme Oblak dao prvu serioznu interperetaciju jedne Cesari�eve pjesme.

Jedna od klju�nih tema Cesari�eve lirike jest misao o vje�nom povratku (Povratak, Kad budem trava, Srce, Pjesma mrtvog pjesnika), na koju se nadovezuje i motiv kruga kao �ivotnog principa (Povratak). Klju�ni princip u komponiranju veoma su �esto ponavljanja (prvi stih/strofa ponavlja se na kraju pjesme), odnosno paralelizam. Kada govorimo o kompozicijskoj strukturi, treba naglasiti da u mnogim njegovim pjesmama nalazimo kompozicijske elemente drame: ekspozicija, kulminacija, rasplet, koju mo�emo stupnjevati �ak i u najkra�im njegovim pjesmama, poput Tiho, o tiho govori mi jesen (Sabljak).

(Vinko Bre�i�: DOBRI�A CESARI�, Zagreb, 1984.)

 

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

 

*****

Sutra na portalu:

Dragutin Tadijanovi� (1905 - 2007)

 

 

Po�etak