PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost 1914 - 1952
PROZA
August Cesarec (1893 - 1941)
NACRT ZA JEDNU MONOGRAFIJU
Svojim najranijim radom, ve� kao srednjo�kolac,
Cesarec je odredio svoj umjetni�ki i politi�ki profil. Ve� njegova
proza u �a�kom Pobratimu i socijaldemokratskoj Slobodnoj rije�i
1908-1910, pokazuje zanimanje za "svijet potla�enih";
kasnije sudjeluje u jugoslavenski orijentiranom Valu te �a�kom
�trajku i atentatu na bana Cuvaja 1912. te publicisti�ki istupa
polemi�kom bro�urom �a�ki pokret zbog �ega je dospio u tamnicu.
Ro�en 1893. u Zagrebu. Gimnaziju prekida zbog spomenute
bro�ure te je osu�en na tri godine tamnice iz koje izlazi 1914.
Nakon povratka iz vojske 1918. posve�uje se literarno-publicisti�kom
radu. S Krle�om osniva i djelomice ispunjava Plamen (1919.), pristupa
komunistima te objavljuje prvu knjigu Stihovi (1919), a krajem
iste godine bje�i iz zemlje te boravi u Pragu. Na povratku ulazi
u redakciju novog partijskog glasila Novi svijet. 1922. ilegalno
prelazi granicu i odlazi u Moskvu te sudjeluje na IV. kongresu
Kominterne. Po povratku je uhi�en i osu�en na �est mjeseci zatvora.
Zapu�taju�i ekspresionisti�ku, sve se vi�e priklanja
realisti�koj tehnici pisanja te ulazi u svoje najplodnije razdoblje.
Suradnjom u Krle�inoj Knji�evnoj republici na�oj knji�evnosti
diktira lijevi smjer. Radi i u Knji�evniku, pi�e priloge o psihoanalizi
i te prevodi Ha�eka, Zolu, Hugoa, a sura�uje i na prire�ivanju
za tisak prijevoda Marxova Kapitala. Uo�i drugog svjetskog rata
sudjeluje u Novoj rije�i i Izrazu, a nakon kapitulacije monarhisti�ke
Jugoslavije, uhi�en je i strijeljan, vjerojatno po�etkom kolovoza
1941. u Maksimirskoj �umi.
Cesar�eva literarna djelatnost odvijala se u vremenu
izme�u dva rata, �to je utjecalo na smisao i zna�enje njegova
djela. Njegova prva i jedina zbirka pjesama Stihovi, izlazi 1919.
a obilje�ila su je tri zna�ajna elementa njegova dotada�njeg �ivota:
�kolovanje, zatvor i vojska. Prevladava socijalno-politi�ka nota
kojom on �ini svojevrstan uvod u socijalnu literaturu, a svoj
pjesni�ki govor iskazuje prema bitnim svojstvima ekspresionizma
(nagla�eno zvu�no i slikovito, pateti�no i �esto parola�ki deklarativno)
te uz Krle�u �ini "jedno od dva najve�a imena hrvatske revolucionarne
avangarde" (Flaker).
Nakon poezije, prelazi na kratku prozu koju �ini
sedamdesetak pripovjedaka i novela nastalih u razdoblju 1910-1940.
U stilu svoje sklonosti prema analizi dru�tva i njegovih negativnih
pojava, u svojoj ekspresionisti�koj fazi (1919-1924) daje novelisti�ki
pripovjedni ciklus u �ijem je sredi�tu autobiografski lik Ilije
Korena. Stalno je okrenut prema moralno i politi�ki nezreloj zajednici
u �ijem je sredi�tu integralan �ovjek. Unato� srodstvu s Dostojevskim,
od njega se razilazi upravo u stavu da ozdravljenju dru�tva nije
put u kr��anskoj filozofiji ve� u socijalnoj revoluciji. Time
Cesarec otvara novo poglavlje u novijoj hrvatskoj knji�evnosti
i vezuje se uz revolucionarnu europsku avangardu.
Od 1925, dr�e�i se etike kao temeljne stvarala�ke
motivacije, sve se vi�e priklanja realisti�koj koncepciji knji�evnosti,
a zbog �estosije�anjske diktature pribjegava alegorijskom obliku
pisanja (ciklus legendi) tj. samo prividnom bijegu u pro�lost.
Prihvativ�i Adlerov individualizam, Cesarec sudbine malih junaka
iz malogra�anske sredine podvrgava sociopsiholo�koj analizi. Me�u
novelama iz tog razdoblja, Tonkina jedina ljubav (1931) spada
me�u najuspjelija njegova djela i predstavlja zaokret u tematiku
o malim ljudima, karakteristi�nu za tridesete godine.
Svoj roman prvijenac Bijeli lutalac zapo�inje u
vojni�kim danima. Roman predstavlja alegorijsko-metafori�ku pri�u
o idealnom revolucionaru s romanti�nom vizijom revolucije (D.
Cvitan). Sli�no je i u drugom romanu, Krist i Juda, koji, uz nagla�enu
autobiografi�nost nastavlja sredi�nju Cesar�evu novelisti�ku preokupaciju:
o smislu, na�inima i oblicima revolucionarnog djelovanja.
Manje su poznate i �anrovski te�ko odredive jo� dvije njegove
proze: �uk u njenome duplju (Vijenac, 1926) i Majka bo�ja bistri�ka
(objavljen tek 1955.), ali najpoznatiji je po romanima: Careva
kraljevna, Zlatni mladi� i Bjegunci.
Autor je i triju drama: Otkri�e, Kr�ma "�iroko
grlo" i Sin domovine. Po redu nastajanja, raste i njihova
vrijednost; dok je Otkri�e tek po�etni�ko ostvarenje, Sin domovine
predstavlja djelo zreloga pisca i ide u red boljih povijesnih
drama u hrvatskoj knji�evnosti.
Cesar�ev putopisni opus zaprema dvije knjige: Dana�nja
Rusija (1937) i �panjolski susreti (1938), tri bro�ure ciklusa
Putovanje po Sovjetskom savezu (1940) i nekoliko impresija s putovanja
po SSSR-u i Italiji iz 1939. objavljenih u �asopisima. Putopisi
u SSSR-u zapravo su "reporeterska proza" (I. Jeli�)
koja je trebala popularizirati prvu zemlju socijalizma, bez osobitih
knji�evno-umjetni�kih pretenzija. U �panjolskim susretima potresno
je progovorio o do�ivljajima gra�anskog rata.
Njegova publicisti�ka aktivnost traje od �a�kih
dana (�a�ki pokret 1912.) i traje, s kra�im prekidima, sve do
smrti. Sura�uje u Plamenu, Borbi, Knji�evnoj republici, Novoj
rije�i i Izrazu. Kao zasebne knjige objavio je 1925. Stjepan Radi�
i Republika te Psihoanaliza i individualna psihologija 1932. U
prvim prilozima prevladavaju rasprave i polemike usmjerene na
sagledavanje nacionalnih, socijalnih i kulturnih problema Jugoslavije
u kojima, zajedno s Krle�om, "crnoj realnosti na�oj"
suprotstavlja vlastitu viziju, a pi�e i o oktobarskoj revoluciji,
kongresu Kominterne, Lenjinu itd. Pi�e bez uljep�avanja, perom
knji�evnika i o�trog promatra�a. Jedan je od prvih europskih knji�evnika
koji je posjetio SSSR i pisao o njegovom dru�tvenom i politi�kom
�ivotu, a tako�er je prvi u nas pisao i o Adlerovoj individualnoj
psihologiji.
Cesarec je bio vizionar koji je svoju revolucionarnu
svijest neprestano isku�avao i provjeravao revolucionarnom praksom
i tako oboga�ivao vlastitu imaginaciju i stvarnost. Zapravo je
zagovarao koncept nove civilizacije s integralno ostvarenim �ovjekom
kao socio-politi�kim i kulturno-umjetni�kim slobodnim bi�em. Prilike
izme�u dva svjetska rata uvelike su predodredile njegov stav prema
knji�evnosti, a bit Cesarca kao �ovjeka i umjetnika, njegov eti�ki
i estetski credo mogao bi se izre�i jednom rije�ju - sloboda.
(Vinko Bre�i�: NOVIJA HRVATSKA KNJI�EVNOST,
Zagreb, 1994.)
HOBOTNICA (1932)
Bogati i beskrupulozni direktor banke, gospodin
�muc (ljigav, crven i debeo, nalik hobotnici), uz sav novac, bavi
se jo� i lihvarstvom. Gospodinu Viki�u, stolaru koji izra�uje
namje�taj za njegovu k�erku Lil�i, otkazao je zajam za kredit
pa ga nesretni stolar dolazi moliti da povu�e otkaz jer �e on
i njegova obitelj u protivnom propasti. �muc predla�e stolaru
da proda ku�u (jedino �to jo� ima) kako bi isplatio zajam. Ne
poma�u ni suze stolarove �ene koja slijede�eg dana posjeti �muca
u uredu pa se Viki�evi savjetuju s mladim advokatom (ne znaju�i
da je i on u dosluhu sa �mucom) koji im obe�ava pomo�i. Na nagovor
advokata gospodin �muc povla�i lihvarske kamate, a kada Viki�evi
odu, podijele zaradu. No uskoro Viki�u opet do�u na naplatu kamate
koje je �muc obe�ao povu�i pa Viki� bijesan dolazi u njegov ured
i tek pod fizi�kom prijetnjom uspijeva izmamiti od �muca brisanje
kamata.
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Slavko Kolar (1891 - 1963)
