PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost 1914 - 1952
PROZA
Slavko Kolar (1891 - 1963)
Rodio se u Pale�niku pokraj Gare�nice. Djetinjstvo
provodi u rodnome mjestu, gimnaziju nastavlja u Po�egi i Zagrebu,
a Vi�u gospodarsku �kolu u Kri�evcima. Kao agronom �esto se selio,
a u Bo�jakovini je do�ekao mirovinu. Knji�evnost mu je bila uzgredan
posao jer je jedan od malobrojnih pisaca koji je, zavr�iv�i studij,
radio u svojoj struci do mirovine. Umro je u Zagrebu 1963.
Kolar je jedini izraziti humorist iz razdoblja hrvatske
me�uratne knji�evnosti koji je cijelo svoje knji�evno djelo uzgradio
na elementima humora i satire. Prva zbirka pripovijedaka, Nasmijane
pripovijesti iza�la mu je 1917, no najzrelije stranice svoga literarnog
opusa - tematski determinirane motivima sela i provincije - pi�e
izme�u dvaju svjetskih ratova (Ili jesmo ili nismo, Mi smo za
pravicu, �enidba Imbre Futa�a, Svoga tijela gospodar, Breza, Kriza).
U njima se, knji�evnom analiti�no��u, obra�unava s poluinteligentima
na�ih sredina, kojima je kao op�u crtu upisao megalomaniju, lakta�tvo,
politi�ko nazdravi�arstvo i kameleonstvo. U opisima sela, drugoj
klju�noj temi Kolarove proze, nailazimo na tople, nenametljive,
obi�ne ljude. Negativnosti ljudskih naravi ne mimoilaze ni seoski
ambijent, ali njima se Kolar ruga tiho, bez prevelike zlobe. Majstorski
je uspijevao ocrtati tragi�nu sudbinu pojedinca, nespremnog na
�rtvu koja se od njega tra�i.
U posljednjoj stvarala�koj fazi Kolar dolazi do
bespo�tedne satire u knjigama Natrag u naftalin (1946) i Glavno
da je kapa na glavi (1956). To su pripovijesti iz gradskoga �ivota
tijekom II svjetskog rata.
BREZA (Savremenik, 1928)
Nao�iti lugar Marko Labudan zagledao se u lijepu,
ali krhku Janicu. Uskoro je bilo i vjen�anje, ali se osjetljiva
Janica, nakon �to je nakon poroda pokisla na pa�i, nasmrt razboljela.
Marku nije toliko te�ko padalo Jani�ina smrt, koliko �injenica
da �e mo�da umrijeti ba� u vrijeme kad se kod �uge�i�a odr�ava
svadba, na koju je on pozvan za barjaktara. Janica je ipak umrla,
a Marko oti�ao k �uge�i�ima na svadbu. Dok se no�u pijan vra�ao,
u�inilo mu se da na rubu �ume vidi Janicu, visoku i tanku poput
sablasti. Marko se prenerazio od straha. Uto je po�elo ve� i svitati,
a Janica koju je Marko vidio polako se pretvarala u visku i vitku
brezu. Da zaboravi na sramotu, odlu�io ju je odmah posje�i, me�utim,
breza mu se odjednom u�inila tako mila i bezazlena poput Janice,
pa mu je ruka sa sjekirom nemo�no klonula.
SVOGA TIJELA GOSPODAR (Hrvatska revija, 1931)
Nakon �to je Iva, zaspav�i na pa�i, skrivio smrt
jedine krave Rumenke (koja je iskoristila priliku i na�derala
se djeteline, od �ega je uskoro krepala), njegov otac Jakob, odlu�io
je nadoknaditi �tetu tako da mladoga Ivu o�eni Ro�om, k�erkom
bogatog Jurice Batinjana. Ro�a nije bila ljepotica, a usto je
bila i �epava pa se Iva opirao �enidbi, ali ipak nije uspio. Nesretna
Ro�a zatra�ila je pomo� stare vra�are koja joj je dala "copriju"
pomo�u koje �e se Iva u nju odmah zaljubiti. No, na Ro�inu nesre�u,
Iva opazi prah koji mu ona poku�ala staviti u vino, pa ju po�ne
tu�i. Tako "coprija", ipak ne uspije, a Ro�a je jedino
po batinama znala da je Ivekova �ena, koji je i dalje ostao dosljedan
svome mi�ljenju da je "svoga tela gospodar".
Kolar je pisac koji se u svemu nadovezuje na na�u
proznu tradiciju i uklapa u onu me�uranu generaciju hrvatskih
pisaca koja je u prvom redu te�ila u svojem djelovanju za fiksiranjem
na�e dru�tvene stvarnosti. S obzirom na strukturu svojih pripovijedaka,
on se uklju�uje u na�u realisti�ku tradiciju . Njegova originalnost
i izdvajanje iz kruga suvremenika-prozaista, zasniva se prije
svega na njegovu humoru. Po tom svom originalnom humoristi�ko-satiri�kom
izrazu, Kolar se izravno oslanja na prozni opus Ante Kova�i�a.
Otkrivaju�i glavne probleme svoga vremena, znao
je duboke misli i va�ne doga�aje izre�i lako �itljivim, svakodnevnim
jezikom. Rade�i sporo i nenametljivo, napisav�i relativno malo,
Slavko Kolar ipak je dao osebujan prinos hrvatskoj knji�evnosti.
(Miroslav �icel: PSHK 90, Zagreb, 1964.)
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Ivana Brli�-Ma�urani� (1874 - 1938)
