PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost 1914 - 1952
PROZA
Milan Begovi� (1876 - 1948)
[pseudonimi: Tugomir Cetinski, Xeres de la Maraja, Stanko
Du�i�]
Ro�en je 1876. u Vrlici u Dalmatinskoj zagori. U Splitu je poha�ao
realnu gimnaziju i ve� tada po�eo prijateljevati s Nazorom. Upisao
je studij prirodoslovlja na zagreba�kom sveu�ili�tu koji nikad
nije zavr�io, ali je 1903. u Be�u diplomirao romanistiku i slavistiku
te neko vrijeme radio u Splitu kao gimnazijski profesor.
1908. na lije�enju upoznaje direktora Deutsche Spielhausa
iz Hamburga, �to je u velikoj mjeri odredilo njegovu knji�evnu
i umjetni�ku budu�nost jer 1910. postaje umjetni�kim dramaturgom
tog kazali�ta i objavljuje u hambur�koj periodici. 1912. postaje
dramaturg u be�kom kazali�tu Neue Wiener B�hne te uspostavlja
kontakte s brojnim uglednicima tamo�njeg kulturnog i knji�evnog
kruga: Arthurom Schnitzlerom, Stefanom Zweigom, Hermannom Bahrom
i drugima. Od 1920. predaje na gluma�koj �koli u Zagrebu, a 1927/28.
postaje ravnatelj HNK. Nakon cenzorske zabrane njegove drame Hrvatski
Diogenes, premje�ten je na mjesto profesora u III gimnaziji, gdje
je 1932. i umirovljen. Posljednjih godina �ivota dosta se bavio
prevo�enjem te je suure�ivao knji�evne �asopise Kritika i Savremenik.
Umro je u Zagrebu 1948.
Prvi njegov knji�evni rad je pjesma iz gimnazijskih
dana Nad spomenikom vi�ih junaka (1891) pod pseudonimom Tugomir
Cetinski, kojim se nastavio i kasnije slu�iti. Izrazitu pa�nju
publike i kritike privukao je 1900. zbirkom soneta, balada i sestina,
pod naslovom Knjiga Boccadoro. Za tu je priliku stvorio novi pseudonim
galantnog podrijetla, Xeres de la Maraja. Predstavnici "mladih"
ocijenili su ovo djelo kao reprezentant hrvatske moderne, dok
su je "stari" odbacili kao primjer "bolesne lirike".
Iako ga od prve pjesni�ke zbirke prate negativne oznake "larpurlartista"
i pomodnog pjesnika, u povijesti hrvatske poezije ostavio je traga
i u kasnijim zbirkama: �ivot za cara, Vrelo i Izabrane pjesme.
Dramski opus po�inje mu neizvedenom dramom Myrrha
(1902), koju objavljuje pod pseudonimom Stanko Du�i�, a 1906,
potaknut Vojnovi�evim dramskim preradbama dubrova�ke povijesti
pi�e dramu u stihovima Gospo�a Walewska. Narednih godina najvi�e
se bavi jedno�inkama, koje �e objelodaniti u Zagrebu 1921. Dolazak
u Zagreb i ina�e predstavlja va�an zamah u njegovom dramskom radu
jer tamo nastaju njegovi najzna�ajniji kazali�ni komadi Bo�ji
�ovjek (1924), Pustolov pred vratima (1926), Hrvatski Diogenes
(1928, dramatizacija �enoina romana), Amerikanska jahta u splitskoj
luci (1930). 30-ih godina posvetio se radu na romanu Giga Bari�eva
i njezinih sedam prosaca, koji je prvotno objavljivan u dnevnim
novinama. Kritika je bila sklona ovaj Begovi�ev roman uspore�ivati
s Krle�inim ciklusom o Glembajevima. Na�in pripovijedanja i struktura
romana pribli�avaju Begovi�a kao romanopisca modernisti�kim pripovjednim
tehnikama. U okvirno pripovijedanje o gospo�i Bari�evoj, koja
nakon duga �ekanja odlu�uje nestalog mu�a proglasiti mrtvim, upisuje
se sedam novela koje prikazuju �ivote njezinih prosaca. Roman
ima i epilog u dramskoj formi: pod naslovom Bez tre�ega, Begovi�
objavljuje psiholo�ku dramu u kojoj su glavni likovi Giga i Marko.
Mitska pripovijest o Odisejevu lutanju nakon rata i povratku ku�i
je kod Begovi�a pretvorena u ubojstvo nasilnog i ljubomornog supruga.
PUSTOLOV PRED VRATIMA (1926)
Tragikomedija u devet slika (posve�eno glumici Viki Podgorskoj)
Drama je podijeljena u dva prostora: u realnoj igri
sudjeluju tri lica (Djevojka, Sestra Milosrdnica i Lije�nik),
a u igri privi�enja dvadesetak lica, od kojih su sredi�nja Agneza
(transformacija uloge Djevojke iz realnog plana, i Smrt, koja
se pokazuje u desetak preobrazbi.
U prvom planu radnje odvija se realno doga�anje,
dok je u drugom san, irealno i oniri�ko doga�anje - prostor Djevoj�ina
snovi�enja, u deliriju prije smrti. Naslovni lik, "Pustolov
pred vratima", samo je jedno od uobli�enja Smrti.
Prva slika pokazuje realni prostor u kojem Djevojka
razgovara sa Sestrom Milosrdnicom o ljubavi i �ivotu. Zatim se
pojavljuje Neznanac koji djevojci nudi "filmski" prikaz
njezina �ivota. U drugoj slici, u vrtu, upoznajemo djevojku kao
Agnezu, njezinog supruga i druge likove. Od tre�e do devete slike
izmjenjuju se razni prizori u kojima je Agneza uvijek sredi�nji
lik, a klju�an je njezin suigra� - preodjevena i maskirana Smrt.
Tre�a slika smje�tena je u Agnezinu budoaru �etvrta u kupeu spava�ih
kola, peta u hotelu u Alpama �esta u Agnezinu stanu, sedma u salonu
kod gospo�e Rubicius, a Osma na ulici, u nekom predgra�u. Agneza
tamo susre�e razli�ite osobe: Gospodina sa prslukom, Kristinu,
Plavu gospo�u, Brutalnog ljubavnika, � Svi oni imaju funkciju
da joj omogu�e igranje neke od u �ivotu nepro�ivljenih scena.
U tim prizorima pojavljuje se i Smrt u nizu oblika: Neznanca,
Profesora s velikim nao�alama, Messenger-boya, Podvornika u spava�im
kolima, Policajca, U�iga�a svjetiljaka, Upravitelja tvrtke za
nadgrobne spomenike, Policajca itd. Sve uloge Smrti mora igrati
isti glumac. U posljednjoj, devetoj sceni, opet susre�emo Djevojku
u "realnom prostoru" s Neznancem, Sestrom i Lije�nikom
koji samo mo�e konstatirati smrt.
Sredi�nji dio drame u sedam slika, stvoren je iz
elemenata Djevoj�ine ma�te i njezinih �elja. Uz stereotipne scene
iz gra�anskog �ivota, velik dio u snovi�enju imaju i prizori preuzeti
iz tzv. "�und" literature koja je bila pretpostavljena
Djevoj�ina lektira. U centar zbivanja postavljeni su njoj nedosti�ni
doga�aji poput zabava, balova, neobi�nih putovanja, skupih hotela.
Glazbena pratnja nudi fox-trot kontrapunktiran posmrtnom mar�u
�to tako�er nagla�ava sukob dvaju planova, Erosa (nedosti�ni mondeni
�ivot) i Thanatosa (koji na sve baca sjenku smrti).
Pustolov pred vratima je drama o �eni koja �ezne
za idealnom i neostvarivom ljubavi, a za razumijevanje dramske
konstrukcije treba prije svega naglasiti ulogu prostora i na�in
na koji je on strukturiran; s jedne strane on je sumorno mjesto
umiranja, dok se, s druge strane, s terase otvara pogled na cestu
"koja vodi u �ivot". Na kraju Djevojka kona�no dolazi
do spoznaje kako "sre�a nije u �ivotu", nego je sre�a
"odmicanje od �ivota".
Pustolov je �esto uspore�ivan s tekstovima i poetikom
Luigija Pirandella, �to nije bez razloga, jer je Begovi� neposredno
pred pisanje ove drame preveo Pirandellovu dramu �est lica tra�i
autora pa je to utjecalo na njegovo oblikovanje �ivota i fikcije,
odnosno �ivota i "kina", kako govori Neznanac u prvoj
slici.
(LEKTIRA NA DLANU, Sys Print, Zagreb, 2002.)
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Ivo Kozar�anin (1911 - 1941)
