PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost 1914 - 1952
PROZA
�uro Sudeta (1903 - 1927)
antologijske pjesme: �e�nje i bolestan mladi�,
Ruke, Sunce, Utrni
Ro�en je 1903. u Staroj Plo��ici kod Bjelovara.
Nakon pu�ke �kole odlazi u Zagreb na preparandiju, ali ve� prvih
godina �kolovanja obolijeva od �krofula (tuberkuloze?), a kao
maturantu, bolest mu se ve� drasti�no pogor�ava. Nakon mature
1922, posao dobiva 1923. u Virju. Radi kao u�itelj, pokre�e Na�
list i ure�uje svoju prvu zbirku pjesama Osamljenim stazama
(1924). Tamo nastaje i njegovo najpoznatije djelo, pripovijetka
Mor, prepuna imaginacije i poetske ljepote.
1925. zdravstveno mu se stanje pogor�alo pa odlazi
na oporavak u slovensko lje�ili�te Toplo��icu. Te�ko bolestan
upoznaje studenticu agronomije Katarinu Kristi� kojoj posve�uje
antologijsku pjesmu Ruke. Poslije neuspjelog oporavka slijedi
jo� jedna operacija, a uskoro potom, 30. travnja 1927. Sudeta
umire u koprivni�koj bolnici sa tek navr�ene 24 godine.
Prvu pjesmu pod naslovom Suton objavio je 1919.
u Lu�i, a sa svojim mra�nim motivima sutona, bolesti, jeseni,
samo�e, ti�ine i odlaska, on je pjesnik pasivnosti, neprotivljenja
i neotpornosti. Intimnost sa smr�u veoma je o�ita u �itavom njegovom
opusu, ali unato� njenoj prisutnosti kao dominantnog motiva (gotovo
da nema pjesme u kojoj smrt nije prisutna), Sudeta ostaje i pjesnik
dobrote, �ednosti, sa�uvanog djetinjstva, jednostavnih i malih
stvari. On je dijete sela, blizak prirodi i pun �u�enja.
Prozni su mu sastavci fragmentarni, a Mor je njegovo
jedino zna�ajno prozno djelo, poetska proza koja se ni�emu ne
podvrgava, ne uklapa se u definirane okvire i prednacrte.
MOR (1930)
Fantasti�na pripovijest
Podijeljena u �etiri dijela: GRANA JORGOVANA, PRI�A,
OTAJNE SLUTNJE i FINALE, MOR na lirski na�in opisuje ljubav Mora
- sina upravitelja seoskog imanja prema lijepoj vlastelinki �u.
Zbog klasnih razlika, njihova je ljubav unaprijed osu�ena na propast
pa �u Moru nikada i nije iskazala svoju ljubav iako ga voli. Mor
�ezne za �u, a ona se zaru�uje s Arnom. Nakon toga, Mor
se nikako ne mo�e smiriti, a vlastelin daje otkaz Morovom ocu
i tra�i novog upravitelja. Nakon toga �u se te�ko razboli, Morov
otac od tuge za izgubljenim poslom i imanjem na kojem je proveo
�itav �ivot umire, a Mor sve vi�e luta i postepeno se pretvara
u vukodlaka koji no�u pravi �tetu na vlastelinovom imanju i ubija
njegove pse. Novi upravitelj i �uin zaru�nik Arno zapravo su varalice
koje oplja�kaju vlastelina i nakon toga bje�e. Te�ko bolesna �u
odlazi na lije�enje u �vicarsku, a Mor se sasvim povukodla�io,
izgubio sva ljudska obilje�ja i povukao u �umu.
U Moru nalazimo elemente stvarnosti, nekoliko realisti�kih
likova i likova snovi�ajnih, romanti�arskih preplitanja ljubavi
i smrti, ali time je nestvarnost jo� nagla�enija. Mor je poistovje�enje
s �arolijama �ume, no�i, svitanja... to je apoteoza prirodi, lirska
pjesma bez stihova, ali, s druge strane, i prava, izbalansirana
pripovijest. Zbog toga djelo pru�a nekoliko mogu�nosti interpretacija:
mo�emo govoriti o fantastici, o intelektualnoj lucidnosti autora,
o otu�enosti modernog �ovjeka, o potrebi povratka izvornoj jednostavnosti
i �isto�i�
Dakako, mnogo je i onih koji su Sudeti prigovarali
takvu nedore�enost, nedosljednost i fragmentarnost. On je tradicionalist
i zakasnjeli romantik, ali originalnost njegove poezije zbog te
�injenice ipak ne dolazi u pitanje jer je ona prisutna i u unutra�njem
ritmu pjesme, a ne samo u njenom si�eu, tropima i figurama (I.
Jakovljevi�). Njegovom bujno��u, patetikom, misti�nim zanosom,
odbijanju ropstava i gordo��u i��itavamo u njegovoj poeziji i
tragove ekspresionizma, ali valja napomenuti kako Sudeta nije
svjesno i�ao ni za kojom modom. Njegov talent bio je manje u intelektu,
a vi�e u osje�ajnosti; u prvom redu lirik - pjesnik jednostavnih
stvari, rastanka i dugih jeseni.
(Sa�a Vere�, PSHK, 109, Zagreb, 1966.)
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Ivan Goran Kova�i� (1913- 1943)
