PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost 1914 - 1952
PROZA
Ivan Goran Kova�i� (1913- 1943)
antologijske pjesme: Bdjenje, Beli most, Mali pot,
Petr Bre�ki harmonika�, Drvarska popevka, Moj grob, No�ni vlak,
Jama
Osnovnu �kolu poha�ao je u rodnom Lukovdolu, a nakon
toga odlazi u Karlovac u realnu gimnaziju, a 1926. u Zagreb. U
knji�evnosti se prvi put javlja 1929. crticom �evina tu�aljka
u Omladini. 1932. s jo� dvojicom mladih pjesnika (V. Jur�i� i
J. Hitrec) objavljuje izbor svojih gimnazijskih pjesama. Iste
godine upisuje studij slavistike od kojega odustaje nakon 6 semestara
te se posve�uje knji�evnom i novinarskom radu. 1936. izlazi mu
prva samostalna knjiga (i jedina za �ivota) - zbirka novela Dani
gnjeva. Ubrzo postaje urednik kulturne rubrike u Hrvatskom dnevniku,
a zatim u Novostima. Neko vrijeme bio je i politi�ki aktivan kao
prista�a Radi�evog HSS-a.
Nakon uspostave NDH, usta�ke ga vlasti �alju za
upravitelja po�te u Fo�u, ali ga M. Ujevi� zadr�ava kao suradnika
u Hrvatskom bibliografskom zavodu. Ipak, krajem 1942, zajedno
s Vladimirom Nazorom odlazi u partizane. Sredinom srpnja, u u
blizini Fo�e ga ubijaju �etnici. Grob mu je ostao nepoznat pa
mnogi tu vide za�udnu koincidenciju s njegovom poznatom pjesmom
Moj grob (1937), kao i s njegovim najpoznatijim djelom, poemom
Jama, koja je tiskana posthumno 1944. u Italiji. Zbog svoje tragi�ne
smrti, Ivan Goran Kova�i� je nakon Drugog svjetskog rata pre�ao
u legendu, �to je utjecalo i na sudbinu njegovog knji�evnog djela.
Knji�evni opus obuhva�a mu sedam novela iz knjige
Dani gnjeva, poeziju (koja se dijeli na �tokavske i kajkavske
pjesme), poemu Jama i Hrvatske pjesme partizanke, koje je pisao
u ratu zajedno s Nazorom te brojne knji�evne i filmske prikaze,
�lanke i polemike. Bio je i jedan od najplodnijih prevodilaca
lirike u me�uratnom razdoblju, a osobito su va�ni njegovi prijevodi
engleske lirike.
Novele iz knjige Dani gnjeva (Probu�eni djedovi,
Sedam zvonara majke Marije, Smrt u �izmama i dr.) u znaku su povratka
realizma i izrazita socijalnog anga�mana, �to je 30-ih godina
20. st. dominantna zna�ajka hrvatske proze. Pri�e se uglavnom
bave sudbinama malih ljudi, politi�kom i socijalnom nepravdom,
a prepoznatljiva je pripovjeda�eva tendencija da novelama probudi
kriti�ku svijest i tako utje�e na te�ak polo�aj "poni�enih
i uvrije�enih".
Socijalne motive nalazimo i u njegovoj poeziji,
ali ne toliko nagla�eno kao u prozi. �tokavske su mu pjesme naj�e��e
bazirane na simboli�koj vrijednosti odabrane slike (krajolika
ili nekog kulturnog ili urbanog fenomena) kojom poku�ava izvu�i
univerzalno zna�enje iz pojedina�nog doga�aja (Jesen u mojoj sobi,
No�, Mra�no doba). Od samog po�etka, njegovom poezijom provla�e
se i motivi smrti i umiranja (Moj grob, Le�evi putuju, Vojnikova
ruka). Temeljno sredstvo razvoja Kova�i�eve lirske pjesme je deskripcija
ili jasna analogija, a simbolika i lirska sintaksa redovito su
vrlo razgovijetne.
Posthumno je objavljena kajkavska zbirka Ognji i ro�e, koja je
nastajala 1936-1942, ali je ostala nedovr�ena. Poput novela, i
Ognji i ro�e usko su povezani s Goranovim zavi�ajem, �ijim se
narje�jem i poslu�io. Time se i Kova�i� pridru�io dijalektalnim
pjesnicima (Krle�a, Galovi�, Domjani�) koji su u 20. st. ponovo
afirmirali dijalektalni izri�aj kao stilisti�ki odabir u posebne
knji�evne svrhe. Kova�i� je i u ovoj zbirci ostao autorom vizualne
poezije i umjerene narativnosti, kakav je bio i u svojim �tokavskim
pjesmama.
Jama je ratna poema podijeljena u 10 pjevanja (394
stiha raspore�ena u sestine). Lirski subjekt, civil koji je u
ratu odveden na masovno gubili�te i jedini pre�ivio pogubljenje,
dijelom naracijom, a dijelom opisima svojih osje�aja i dojmova
za vrijeme pogubljenja, naknadno govori partizanima-osloboditeljima
o stradanjima nevinih �rtva i svom izlasku iz jame.
JAMA
Iskopanih o�iju, lirski subjekt u I pjevanju iznosi
pojedinosti koje su se dogodile pred sam zlo�in i svoj u�as zbog
gubitka vida. Prisiljen da zgnje�i vlastite o�i, obeznanjuje se.
U II pjevanju opisuje zbivanja pred po�etak pokolja, i�ivljavanja
krvnika i njihov smijeh. U III i IV pjevanju slijepi stradalnik
oslu�kuje udarce no�a i pad u jamu onih koji su ispred njega,
broji poginule i zami�lja vlastito pogubljenje. U V pjevanju i
on ranjen pada u jamu ve� prepunu le�eva, dok u VI poku�ava odrediti
svoj polo�aj me�u mrtvim tijelima. U VII i VIII pjevanju krvnici
izlijevaju vapno na pobijene i udaljuju se, a on poku�ava iza�i
iz jame. Osjetiv�i vlagu, zaklju�uje da se smrkava i penje se,
obaraju�i mrtva tjelesa oko sebe. Za�uje udaljenu pjesmu zlo�inaca
i osje�a miris paljevine iz svog sela. Iz �ume iznenada dolaze
zvuci bitke i on se upu�uje prema pucnjevima. Partizani ga nalaze
bez svijesti i on im iznosi svoje prija�nje muke. Poema programatski
zavr�ava glorifikacijom novog �ivota, osvete i slobode.
Sva �itanja Jame polaze od konstatacije o kontrastu
izme�u strahote prikazanih doga�aja i kompozicijskog i formalnog
sklada koji obilje�ava poemu. Poema po�inje bez uvoda, in medias
res, da bi postupnim trodijelnim razvojem (1. put prema jami/
"paklu", 2. boravak u jami i 3. izlazak iz jame/put
u slobodu), do�la u po�etne okvirne situacije (ispovijed pred
mogu�u smrt koja je ujedno simboli�ki novi �ivot). Pad u jamu
lociran je u sredinu poeme (V pjevanje), �ime je djelo i simetri�ni
razdijeljeno. Preciznost kompozicije upotpunjuje i formalni odabir
sesta rime (abacc) i dominantni jampski jedanaesterac.
Put koji lirski subjekt prolazi u Jami, zasniva
se na temeljnom paradoksu da on nakon po�etnog �oka izazvanog
gubitkom vida postupno vra�a svoje spoznajne i osjetilne sposobnosti
i prolazi put osvje��enja. Dubinska tema Jame zapravo i jest prikaz
svijesti u grani�noj situaciji i posljedice koje taj doga�aj na
svijest ostavlja. U posljednjem je pjevanju imaginacija (pa i
poezija) i doslovno identificirana s vizijom novog �ivota. Sljepilo
je omogu�ilo dublje i dalekose�nije vi�enje od onoga �to ga posjeduje
obi�an pogled.
Zbog trodijelne kompozicije, stroge metri�ke i strofi�ke
forme, Jama se �esto promatrala kao odjek Danteove Bo�anstvene
komedije. Bez obzira na takve mogu�e aluzije, Jama je izrazito
uspjelo djelo, nastalo u ratu i potaknuto aktualnim zlo�inima,
s prvom zada�om da djeluje humanisti�ki i anga�irano u izrazito
nehumanim okolnostima, odnosno da veli�a duh otpora te i danas
ostavlja sna�an dojam na �itatelja.
(LEKTIRA NA DLANU, Sys Print, Zagreb, 2002.)
SMRT U �IZMAMA (1935)
Bogati veleindustrijalac Klar kupio je stari zamak
nad Kupom. Uskoro ga je po�eo prure�ivati, a seljani su bili sve
nezadovoljniji jer se Klar iz dana u dan sve vi�e bahatio i �irio
na svom novom posjedu. Uskoro je seljanima bio zabranjen i lov
jer je i �uma pripadala gospodinu Klaru. U �elji da o�uva svoje
imanje, Klar unajmljuje lovopazitelje, me�u kojima se nalazi i
seoski momak Miha Rabar. Za svakog ubijenog psa ili ma�ku koji
se zateknu na Klarovu posjedu, on nudi nagradu (tako da mu lovopazitelji
donesu nju�ku ubijene �ivotinje) pa tako Miha Rabar rani kuju
Ivana Tu�e - Buru, i jo� �ivoj joj odsje�e nju�ku. Kad se napola
mrtva kuja dovu�e ku�i, razbje�enjeni Tu�a odlu�i se osvetiti
Mihi. Za vrijeme velikog snije�nog nevremena, odlazi Tu�a s Levarom
u �umu, znaju�i da �e tako namamiti i Mihu (koji ih kani raskrinkati
u krivolovu te ih zato slijedi). U snje�noj vijavici Tu�a ubija
Mihu, skida mu �izme, a tijelo prepu�ta vukovima. Snijeg je zameo
sve tragove te tako prikirio zlo�in, a od Mihe su ostale samo
�izme zataknute u snijeg.
MRAK NA SVIJETLIM STAZAMA (1935)
Seoski �oban Ja�ica �afran �itav je �ivot proveo
�obanuju�i, a kad je ostario oduzeli su mu taj posao i kao nagradu
ponudili staru kravicu Golubu. Ja�ica se te�ko pomirio sa sudbinom,
ali naposlijetku se ipak povukao u �umu sa svojom kravicom. Uskoro
se pored njegove kolibe nastanio golemi drvosje�a i ugljenar Franina
Brdar, kojega se Ja�ica, kao i svi u selu, pribojavao. Jednog
dana do�la je u selo vijest da �e vlast ubirati vojnicu (nov�anu
naknadu) od onih koji nisu odslu�ili svoju vojnu du�nost. Dakako,
me�u njima je bio i Ja�ica, ali, kako nije imao novaca, odveli
su mu jedino blago �to je imao i jedinu nagradu �to je dobio za
svoj dugogodi�nji rad - kravicu Golubu.
SEDAM ZVONARA MAJKE MARIJE (1936)
Siroma�ni seljak Jura Gre�nik imao je osmero gladne
djece i jedva spajao kraj s krajem. Jednoga dana u selo dolazi
visoki crkveni dostojanstvenik koji, obilaze�i crkvu, ugleda Gre�nikovu
djecu koja su se tamo najradije igrala. Saznav�i od �upnika da
te�ko �ive, zauzme se da Gre�niku dodijele posao zvonara (jer
je nedavno umro stari zvonar Rok). Gre�nik neko vrijeme obavlja
posao, ali ga s vremenom sve vi�e prepu�ta djeci, a on odlazi
na rad u polje. Djevoj�ice (Branka, Nevenka, Tuga, Zorka, An�ica
i Ton�ica [jedini brat Branko bio je negdje na zanatu]), sada
zadu�ene za zvonjavu sve vi�e borave u crkvi, pa tako jednom pojedu
sve hostije i naprave veliku nepriliku za vrijeme mise - za �to
je bio optu�en Gre�nik. Uskoro do�e jo� ve�a nevolja: odjednom
navali silno nevrijeme s tu�om i uni�ti svu ljetinu. Gnjevni seljaci
okrivi�e Gre�nika i otpu�taju ga iz zvonarske slu�be, nakon �ega
se on objesi - i to upravo za u�e na kojem je visilo zvono u tornju!
Kao samoubojica, Gre�nik nije smio biti pokopan u posve�enoj zemlji
na seoskom groblju, pa su tijelo odnijeli daleko u �umu, toliko
daleko gdje se vi�e nije �ula zvonjava seoskog zvona te ga tamo
pokopali.
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Mile Budak (1889 - 1945)
