PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost 1914 - 1952
PROZA
Mile Budak (1889 - 1945)
Rodio se u Svetom Roku kod Lovinca. Pu�ku �kolu
poha�ao je u rodnom mjestu. 1902. upisao se u Sarajevsku gimnaziju,
a stipendija sarajevskog dru�tva Napredak omogu�ila mu je daljnje
�klovanje. Nakon mature, upisao se na Filozofski fakultet u Zagrebu
(grupa zemljopis i povijest), ali zbog nemogu�nosti dobivanja
stipendije, prelazi na pravo. Po�eo je pisati jo� kao gimnazijalac.
Pjesme su mu tiskane u Pobratimu, Beharu i Mladoj Hrvatskoj. U
organizaciji Mlade Hrvatske sudjeluje od njezina osnutka, a tijekom
dvije godine je i ure�uje. Pisao je kritike i prikaze, a prozi
se posvetio tek krajem dvadesetih godina.
Budakovo opse�no prozno djelo (16 naslova, 25 knjiga)
tvori �etiri velike tematske cjeline Dvije se bave li�kim selom
i ljudima koji tu �ive u nekoj vrsti civilizacijeske izolacije
(roman Ognji�te, Musinka te knjige pripovijedaka Pod gorom, Opanci
dida Vidurine, Vu�ja smrt). Druga je cjelina nedovr�eni "roman
grozd" Kresoji�a soj , dok u tre�u cjelinu ulaze djela s
gradskim dru�tveno-politi�kim temama, kojega je sredi�nji dio
veliki roman Rascvjetana tre�nja, urbani pandan ruralnom Ognji�tu,
a pridru�uju mu se i roman Direktor Kri�ani� te knjiga pripovijedaka
Na Veliki petak. �etvrta je cjelina autobiografi�na i tvore je
romani Na vulkanima i San o sre�i, te dnevni�ko-memoarska proza
Ratno roblje.
Svi Budakovi li�ki romani i pripovijetke likovima
(koji se pojavljuju u vi�e djela) toliko se pribli�avaju da bismo
mogli govoriti i o jednoj velikoj pripovjeda�ko-romasijerskoj
cjelini koja tvori grandioznu li�ku seosku epopeju, nastalu visokom
umjetni�kom imaginativn��u na temeljima gole dokumentarnosti.
Ognji�te (1938) je Budakovo kultno djelo, najreprezentativniji
uzorak njegove umjetnosti. Po zakonitosti kauzalnosti, Ognji�te
je napisano kao drama, u strogoj funkcionalnosti svih pojedinosti
koje se u njemu javljaju. I sama struktura (prevladavaju dijalozi)
je dramska. Nema jedinstveno organiziranog sadr�aja, ali ima temeljni
motiv i sredi�nju ideju. Radnja se doga�a u Lici, od kraja 19.
st. do kraja Prvog svjetskog rata.
OGNJI�TE (1938)
U sredi�tu svih doga�aja je stariji seljak Bla�i�,
povratnik iz Amerike, gospodar imu�ne zadruge i �rtva bezumne
strasti prema mladoj Aneri, lijepoj i �estitoj djevojci, koja
se zaljubljuje u Bla�i�eva sina Mi�u, pa se i udaje za nj protiv
Bla�i�eve volje: Bla�i� cijelom selu govori kako je Anera djevojka
kojoj nema ravne pa nitko ne razumije za�to se on opire �enidbi
svoga sina, a jo� vi�e �u�enja izaziva njegova odluka da mladence
ne primi u svoju ku�u. Najzad, kad je Mi�o nestao u ratu, stra��u
zaslijepljeni svekar poku�ava se pribli�iti snahi i to ga odvodi
u zlo�in.
Svojim li�kim romanima i pripovijestima, Budak je
Liku u�inio velikom knji�evnom temom, uveo je u hrvatsku knji�evnost
jednu na�u pokrajinu koja je do tada samo marignalno dodirivana
knji�evnim perom te je ostajala na periferiji knji�evnih doga�ajnosti.
Me�utim, iako zasjenjeni li�kim ciklusom, i njegovi gra�anski
romani tako�er su zanimljiva djela.
Polaze�i naj�e��e od neke originalne anegdote, Budak
u svojim pripovijetkama kreativni postupak razvija �irenjem fabule
i sa�imanjem re�enice. Tako dobiva razvijenu pri�u zgusnuta izraza,
�to je znatna kvaliteta njegova pisma.
Svojim stilskim odrednicama, njegova proza nije
tradicionalno realisti�ka, prije se radi o modernom, izrazito
mitskom realizmu (Kekez). Od 1930. do 1945. Budak je, uz Krle�u,
bio najcjenjeniji hrvatski pisac u knji�evnoj kritici .
Budak je u hrvatskoj knji�evnosti dosljedno zagovarao
ideju da je selo najpostojaniji �uvar narodne autenti�nosti i
opstojnosti. Ta ideja upu�uje na Stjepana Radi�a i ideologiju
hrvatskog selja�kog pokreta. Iako u Budakovim djelima nema ni
truna politike ipak se protegla netepeljivost koju je izazvala
njegova politi�ka aktivnost: Na Liparima je bio zapovjednik usta�kog
logora; u doba NDH obna�ao je du�nost ministra bogo�tvolja i nastave,
a zatim izvanrednog poslanika i opunomo�enog ministra u Berlinu
. Najzad je postao i ministar vanjskih poslova, ali od 1943, tek
uz titularno zvanje Doglavnika, bio je sasvim izvan politike.
Od samoga po�etka nije u�ivao veliku naklonost Ante Paveli�a.
1945. je, od strane partizana, osu�en je na smrt i pogubljen.
Upravo iz politi�kih razloga Budak je gotovo pola desetlje�a posve
pre�u�ivan u hrvatskoj knji�evnosti, ali i danas izaziva burne
polemike zbog svoje politi�ke aktivnosti.
(Dubravko Jel�i�: SHK, Zagreb, 1995.)
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Vjekoslav Majer (1900 - 1975)
