Portal objavljuje u nastavcima bilje�ke o knji�evnicima
i njihovim djelima koje je pripremio Ante Ba�i�. Bilje�ke su objavljene
u skripti nastaloj kao rezultat Ba�i�evog prou�avanja literature
predvi�ene za polaganje ispita iz Novije hrvatske knji�evnosti
na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
S obzirom da je prvotno bila predvi�ena tek za osobnu upotrebu,
kao pomo� i orijentacija u snala�enju me�u veoma iscrpnom i opse�nom
literaturom, u skripti primijenjena metodologija ne dr�i se uvijek
znanstvenih kriterija, nego izbor obra�enih autora i djela podre�uje
zahtjevima propisane ispitne literature iz spomenutog kolegija.
Sa�etci pojedina�nih djela nisu interpretativnog karaktera, nego
ukratko prezentiraju sadr�aj.
PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost 1914 - 1952
PROZA
Vjekoslav Majer (1900 - 1975)
Vjekoslav Majer ro�en je u Zagrebu. U knji�evnosti
se prvi put javio izme�u dva rata, suradnjom u knji�evnim �asopisima
(Savremenik, Vijenac, Knji�evnik, Hrvatska revija itd.). 1923.
pokre�e �asopis Ozon, a zatim Literaturu i Antenu.
Prva knjiga pjesama (Lirika) iza�la mu je 1924.
u Zagrebu. 1934. izlaze Pjesme zabrinutog Evropejca. Nekoliko
godina uo�i Drugog svjetskog rata, objavljuje nekoliko romana
koji su pobudili ve�u pozornost publike nego kritike: Pepi� u
vremenu i prostoru (1935. I dio; 1938. II dio), �ivot pu�a (1938)
i Dnevnik O�ena�eka (1938). 1942. objavljuje pripovijest Dnevnik
malog Perice po kojemu je Kre�o Golik snimio jedan od najpoznatijih
hrvatskih filmova Tko pjeva zlo ne misli. Tu su jo� i zbirke pjesama
Svira� i svijet (1938), Pjesme (1953), Breze, kanarinci, ki�a
(1954), Otvaram prozor (1957) te Zagreba�ki feljton (1956) i pripovijest
U utrobi zagreba�ke gore (1959).
�IVOT PU�A (1938)
Glavni junak je pu� koji se zati�e u ko�ari seljaka
te zajedno s glavicama kelja, dospijeva na gradsku tr�nicu. Pu�
do�ivljava niz pustolovina, seriju epizoda zagreba�ke svakida�njice:
upoznaje pijance, pometa�e ulica, usidjelice, tambura�e, djecu,
slu�avke i milostive. Svaki dan strepi da mu ne bi bio posljednji
jer su ljudi u gradu zli i uvijek u nekoj �urbi. U dokonim slobodnim
�asovima sniva o svojoj pro�losti, o polju s glavicama kelja,
slobodnom suncu, zvijezdama i hladnim rosnim jutrima - kao i toliki
gradski ljudi, kojima se u snovima u velikom gradu javljaju dojmovi
sa sela.
Dospijev�i na nogometno igrali�te, napokon skon�ava pod brojnim
cipelama igra�a koji su mu nogama smrskali ku�icu i tako ga usmrtili.
NAIVNO VI�ENJE SVIJETA
U svojim romanima, Majer je dobar poznavatelj grada,
sa svim specifi�nim osobinama njegovih stanovnika. Glavni junaci
njegovih romana su mali i jednostavni likovi (Pepi�, O�ena�ek,
pu�, skitnice, djeca, slu�avke); oni nisu karakteri, ve� vi�e
ili manje uspjele stilizacije koje ne slu�e piscu da tuma�e svijet
nego samo da ga izraze u jednom osobitom obliku. Zato ih je najbolje
tuma�iti kao anitetske li�nosti prikazane stvarnosti, zami�ljene
likove jednog svijeta poreme�ene kauzalnosti i ma�tovitosti kao
jedine stvarne logike romanesknog pisanja. Ovu prozu mo�emo promatrati
i kao niz pitoresknih fragmenata, a njegov princip pripovijedanja
koncipiran je kao niz iznena�enja, slijed postupaka kojima materiju
otu�uje od stvarnosti u korist jedne nadlogi�ne - humoristi�no-ironi�ne
predod�be svijeta, koja unato� svemu nije oslobo�ena njemu svojstvene
sentimentalnosti. Otu�uju�i materijal od stvarnosti, Majer se
slu�i elementima gradskog jezika, poetizacijama niskog stila i
depoetizacijom visokog, retorskog stila te tako komada svijet
na �injenice za koje smo znali da postoje ali ih nismo vidjeli,
a sada ogoljene sve postaju izvor ironi�nog nesporazumijevanja
i zamjenjivanja. Taj postupak zapravo je zamjenjivanje zna�enja
iskustva prethodne generacije, �to nu�no dovodi do parodije i
burleske. Stoga su Majerovi romani burleskne mje�avine malih remek-djela
imaginacije i jedne djetinjaste rapsodije, koja se neprestano
vra�a svom praobliku, tj. jednoj demitiziranoj naraciji kojoj
gradski govorni idiom ozbiljno prerasta oznake dijalektalne proze.
Budu�i da se slu�i rje�nikom gradskog govora (�truca, vicmaher,
ceker, �), jezik gubi opisni karakter, a izraz dobiva izrazito
stilisti�ko zna�enje. U takvoj sferi ekspresivnosti, nesmetano
se mogu mije�ati elementi groteske s tragi�nim ostavljaju�i dojam
unutarnje ravnodu�nosti od koje �ovjek pati.
Majer je ironi�ar i ba� zbog te �injenice, njegovu
prozu je potrebno �itati s mnogo vi�e povjerenja nego mnoge druge
hrvatske me�uratne proze. Zbog svojeg "konkretnog" do�ivljavanja,
on je pjesnik naivne slike svijeta. Kao umjetnik naivnog, on voli
detalj suprotstaviti cjelini; odnosi nisu iskustveni nego poezijski,
a zaklju�ci su uvijek samo aproksimacije. Sve je hipotetsko, i
zato je povjerenje �itatelja izuzetno va�no.
Pripovijedanje te�e pravocrtno jer mu zaplet nije
potreban. Iako �ivotni put junaka pratimo sve do smrti, u �ivotu
pu�a ne postoji rasplet - roman nije zavr�en. Umjesto tuma�enja
zbivanja, dobivamo samo mogu�nost vi�enja, pa se zato umjesto
opisivanja slu�i o�u�enjima. Sa �udom smrti glavnog junaka nestaje
i za�u�enog pripovjeda�a i to je sasvim dovoljno da autor umiri
svoju strast razja�njavanja. Ne postoji odnos pripovjeda�-lik,
nego samo pisac-situacija pa pisac tek u odnosima aktera i neke
odre�ene imaginativne situacije izla�e svoj nazor o zbivanju romana.
(Branimir Donat: UNUTARNJI RUKOPIS, Zagreb, 1972.)
*****
Prof. Ante Ba�i� je ro�en u Senju 1981. godine, gdje je zavr�io
osnovnu i srednju �kolu. 1999. godine upisao je studij Kroatistike
i Ju�ne slavistike na Filozofskom fakultetu Sveu�ili�ta u Zagrebu.
Diplomirao je 2006. s diplomskim radom o Andri�u (Andri�evo svjetlo
iznad puta - poetika proze Ive Andri�a kroz prizmu Jungove analiti�ke
psihologije, s posebnim osvrtom na pripovijetku Jelena, �ena koje
nema i ostale pojavne manifestacije Jelenine).
Trenutno radi kao profesor hrvatskoga jezika i knji�evnosti
u jednoj osnovnoj �koli. Paralelno, kao doktorand na Poslijediplomskom
doktorskom studiju kroatistike, priprema temu za svoj doktorski
rad.
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Josip Horvat (1896 - 1968)
