PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com
Knji�evnost 1952 - danas
PROZA
Petar �egedin (1909 - 1998)
[pseudonim: Petar Kru�i�]
Ro�en je u �rnovu na Kor�uli. Romanopisac, novelist,
putopisac i esejist. Bio je tajnik Matice hrvatske, Leksikografskog
zavoda "Miroslav Krle�a" te predsjednik DHK. Autor je
romana Djeca bo�ja (1946), Osamljenici (1947), Crni
smije�ak (1969), Getsemanski vrtovi (1981), Vjetar
(1986); novela i pripovijesti Mrtvo more (1954), Na
istom putu (1963), Orfej u maloj ba�ti (1964), Sveti vrag (1966),
Izvje�taj iz pokrajine (1969), Ti�ina (1983),
Licem u lice (1987), Svijetle no�i (1993); eseja Eseji
(1956), Rije� o rije�i (1971), Svi smo mi odgovorni?
(1971); putopisa Na putu (1953) i Susreti (1962) te dnevni�kog
zapisa Frankufurtski dnevnik (1993).
DJECA BO�JA (1946)
Roman opisuje doga�aje u kor�ulanskom selu �rnovu.
U sredi�tu je zbivanja znati�eljni osmogodi�nji dje�ak Stakan.
Tu je i seoski �upnik don Petar sa svojom starom sestrom Marcelom
koja se zaljubi u mladog Sakristana, a kada joj ovaj ne uzvrati
ljubav, ona od sramote izgubi razum i pogine u po�aru koji je
sama izazvala.
Stakanov stric Antunica umire i razmi�lja o uzaludnosti
svoga �ivota, a mali Stakan misli da ga �avao uzima pod svoju
vlast pa se odlu�uje �rtvovati onako kako se i sam Isus �rtvovao
- razapinjanjem na kri�! Stoga odlazi od ku�e poku�avaju�i postati
pustinjak, ali ve� prve ve�eri, za oluje, prestra�en bje�i po
nevremenu, nakon �ega dobije upalu plu�a te danima le�i u te�koj
groznici. Majka Komi�ka moli za Stakanovo ozdravljenje, a umiru�i
stric Antunica ostavlja mu svoje papire (knji�evne uratke ?),
misle�i da je Stakan jedini koji bi ih mogao razumjeti. Stakan
je i dalje opsjednut mi�lju o tome da dolazi pod sve ve�u vlast
�avla pa kona�no odlu�uje izvesti svoj naum o razapinjanju na
kri�. Tra�i pomo� prijatelja Mike, no ovaj (kad Stakan legne gol
na kri�) u strahu pobjegne pa se Stakan sam poku�a razapeti. Osje�aju�i
u�asan strah uspijeva pribiti jednu ruku. Kuja Rebeka li�e krv
koja kapa s njegove ruke...
A POKOJNA PAVULINA...
Krajem ljeta pripovjeda� se trajektom vra�a ku�i
i slu�a razgovor svojih suputnika: starice s djevoj�icom, jednoga
mladi�a i jo� nekoliko �ena koje pri�aju o pokojnoj Pavulini koja
se je, jo� dok je bila �iva temeljito pripremila za smrt: dala
si je sa�iti odje�u, pripremiti krunicu i ostalu opremu i to je
dr�ala u kutiji na ormaru, da uvijek sve ima na oku. �ak si je
dala tiskati i osmrtnice. Kada je u selu umrla jedna druga �ena,
sve�enik je zamolio njezine sinove (Tobiju i Ka�imira) da posude
osmrtnice od Pavuline jer je ova umrla ba� za vikend pa nisu mogli
odmah tiskati nove. Tako su preko Pavulinina imena zaljepili ime
Luce Fjamengove, starice koja je umrla. Ali te no�i padala je
jaka ki�a pa je voda odljepila nalijepljeni papir te se ispod
ukazalo Pavulinino ime. Isti taj dan kad je padala ki�a doista
je umrla i Pavulina.
Trajekt je do�ao na odred�te, putnici se razilaze,
a djevoj�ica �to je bila sa staricom zapitkuje o pokojnoj Pavulini.
I pripovjeda� se vra�a s�m, preplavljen svojom "tjeskobnom
rado��u" - �ini mu se da je neki "Pokojni Ja" "koji
se izdvojio iz razgovora o pokojnoj Pavulini s grupom Pavulin�,
pa se sad s�m vra�a planini, tamnoj svojoj planini.
Vrhunac pripovijeda�kog umije�a �egedin je dosegao
u svojim novelama. Svaka od njih zatvoren je, jedinstven i cjelovit
svijet; svijet u kojem se �ivot otimlje zaboravu i neznanju. Motiv
svake novele je svakodnevan, gotovo sitan do�ivljaj, koji ve�ina
ne bi ni zamijetila, a kamoli se na njemu zaustavila. Suptilnu
sposobnost do�ivljavanja uokviruje ozbiljan intelektualizam, da
bi veli�ina malenih stvari pokazala kako nezna�ajne pojave u svijetu
i ne postoje - postoje samo ograni�eni primatelji njihovih poruka.
Prividno, njegove novele uvijek po�ivaju na realnom svijetu, ali
realnost se katkada pokazuje toliko za�udnom da dobije odbljesak
fantasti�noga.
Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar
*****
Sutra na portalu:
Ranko Marinkovi� (1913 - 2001)
