PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

PROZA

Vladan Desnica (1905 - 1967)

Potje�e iz ugledne zadarske obitelji koja je imala zna�ajnu ulogu u dru�tvenom i politi�kom �ivotu Srba u Dalmaciji. Diplomirao je pravo u Zagrebu 1930, a nakon svr�etka Drugog svjetskog rata radi najprije kao na�elnik u Ministarstvu financija NR Hrvatske, a posljednjih godina �ivota kao profesionalni knji�evnik.

U knji�evnosti se javio po�etkom 30-ih godina u splitskom �asopisu Magazin sjeverne Dalmacije, gdje je objavio i svoj novelisti�ki prvijenac �ivotna staza Jandrije Kutla�e (1935). Okosnicu njegova knji�evna stvaranja �ine novele i romani, a novelisti�ki opus obuhva�aju 32 pripovijetke objavljene u knjigama Olupine na suncu (1952), Prolje�e u Badrovcu (1955), Tu, odmah pored nas (1956) i Fratar sa zelenom bradom (1959) Prvi dio tematskog kruga njegovih novela �ine regionalne ili zavi�ajne u kojima obra�uje teme ruralne sredine dalmatinskog priobalja njegova zale�a (Oko, Prolje�e u Badrovcu), a drugi psiholo�ko-meditativne novele u kojima je u sredi�tu intelektualna analiza, promi�ljanje, esejiziranje i psiholo�ko portretiranje likova (Pravda, Pri�a o fratru sa zelenom bradom). Za ovaj drugi krug novela karakteristi�ne su moderne pripovjedne tehnike (introspekcija, esejizam i pripovjedni monolog), za razliku od prvog, u kojemu prevladava tradicionalni na�in pripovijedanja, blizak realisti�nom modelu. Na regionalnu novelisti�ku skupinu nadovezuje se i Desni�in roman Zimsko ljetovanje (1950), a na psiholo�ko-meditativnu Prolje�a Ivana Galeba (1957). Tre�i njegov roman, u kojemu se iznosi pri�a o svijetu u kojemu je prona�en lijek protiv smrti, Pronalazak Athanatika, ostao je nedovr�en.

Zimsko ljetovanje donosi pri�u o skupini likova koja se u jesen 1943. sklanja iz Zadra u selo Smiljevce te tamo provodi izbjegli�ke dane. U realisti�koj osnovi romana nalazi se klasi�na opreka selo-grad, ali ona nije oblikovana doga�ajno, nego se ostvaruje preko mentalnih, obi�ajnih i kulturnih razlika. Struktura romana je moderna i li�ena �vrste kronologije, a likovi su plo�ni, uglavnom predstavljeni izvana. Pripovjeda� je autorski, pri�u posreduje s analiti�ke distance i emocionalno nezainteresirano. Roman je osudila onodobna socrealisti�ka kritika jer je u njemu prona�la mra�nu sliku �ivota i pesimizam, ali Zimsko ljetovanje je (uz �egedinovu Djecu bo�ju i Osamljenike), jedan od prvih tekstova u poratnom razdoblju koji odudara od modela ideologizirane pripovjedne proze.

Uz novele i romane, Desnica je autor i �etrdesetak refleksivnih pjesama, ve�inom uvr�tenih u zbirku Slijepac na �alu (1956). Objavio je i dramu Ljestve Jakovljeve (1961) te ve�i broj eseja, feljtona i kritika, a bavio se i knji�evnim prevo�enjem.

PROLJE�A IVANA GALEBA (Sarajevo, 1957)
Igre prolje�a i smrti

Pripovjedna sada�njost romana odvija se 1936. u bolnici, gdje se violinist Ivan Galeb prisje�a doga�aja iz svoga �ivota. Izlaganje je oblikovano nizom digresija koje djeluju kao samostalne cjeline. Galeb je odrastao u bogatoj obitelji kojoj prijati skori financijski krah. U njezinom sredi�tu je djed, vlasnik pomorske agencije koji je i jaka patrijarhalna figura. U skladu s tradicijom, otac mu je bio pomorac i poginuo na jednoj plovidbi dok je Ivan jo� bio u povojima. I majka je zarana umrla, a �itav �ivot odvijao se uglavnom u velikoj blagovaonici, gdje se Ivan naslu�ao poslovnih i politi�kih razgovora. U potkrovlju je prona�ao violinu i time zapravo odabrao budu�i poziv, unato� �estokom otporu djeda koji mu je bio namijenio druga�iju ulogu. Roman obiluje brojnim zanimljivim epizodama iz djetinjstva i mladosti, kao npr. ona o svjetlosnoj igri ili "mi�u" susjedu cipelaru Egidiju, ljubavi prema Aldi, razgovoru s fra An�elom o Bogu itd. Prisutni su i misaoni tematski kompleksi, od prirode, preko svjetla i mraka, pa sve do �estog motiva smrti.

Roman se sastoji se od 73 poglavlja i uvelike funkcionira kao tematska i �anrovska sinteza Desni�ina knji�evnog stvaranja. Mnoge misli izravno su preuzete iz njegovih eseja, a neke novele u cjelini su integrirane u strukturu romana (Balkon, Mali iz planine, Za�to je plakao Slinko, Posjeta u bolnici, Tu odmah pored nas i Delta),a u jednom poglavlju ume�e i pripovijest o pronalasku Athanatika, lijeka protiv smrti, koji �e kasnije preto�iti u roman.

Prolje�a su roman-esej koji se s pripovjednim postupcima mo�e usporediti s Proustovim ciklusom U traganju za izgubljenim vremenom ili sa Rilkeovim Zapisima Maltea Lauridsa Briggea pa se o ovom Desni�inu romanu �esto govori i kao o "monolo�ko-asocijativnom" (osnovna pripovjedna tehnika je unutarnji monolog, a motivi se uklju�uju po na�elu asocijacije).

Doga�aji su premje�teni iz svijeta u svijest lika, �to je omogu�ilo introspekciju. Sje�anje ili refleksija morala je biti uvedena jer se sa stajali�ta uobi�ajenog shva�anja pripovjednog teksta zaista ni�ta ne doga�a: nema tradicionalnog zapleta, povezanog slijeda doga�aja - prisutno je tek iskustvo osjetljive svijesti koja se sje�a pro�losti, i njezino digresivno esejiziranje.

Stalni motiv modernog romana je i lik umjetnika, kao hipersenzibilnoj i usamljenoj egzistenciji koja vidi "vi�e" i "druk�ije" od obi�nog svijeta, a on je i ovdje prisutan (Ivan Galeb je violinist).

Temelji strukture romana su dvije vremenske razine: prva je vrijeme pripovijedanja (temporalni slijed boravka u bolnici), a drugo predstavlja retrospektivna razina ili zgode iz djetinjstva kojih se samo pripovjeda� prisje�a. Mije�anjem tih dviju razina nastaje moderan prozni tekst, u �ijem se sredi�tu nalaz misaoni subjekt koji �itavu cjelinu dr�i na okupu.

Posebno mjesto u romanu zauzimaju Galebovi stavovi o knji�evnosti iz kojih se mogu nazrijeti poeti�ka na�ela i razlozi Desni�ina odabira romana-eseja; tj. postupak poeti�ke autotematizacije koji su ve� iskoristili A. Gide (Krivotvoritelji novca) i A. Huxley (Kontrapunkt).

Desnica je roman usporedio s "otvorenom rubrikom" u koju se mo�e uvrstiti sve �to autoru padne na pamet, a sli�nu koncepciju romana izgradio je i ruski knji�evni teoreti�ar Mihail Bahtin .

(LEKTIRA NA DLANU, Sys Print, Zagreb, 2002.)

U svojim prozama naj�e��e tematizira tipove otu�enih egzistencija, "ljudskih olupina", malogra�anskih intelektualaca u banalno��u optere�enom miljeu primorskih gradi�a. Istinska zapitanost o smislu opstojanja egzistencije raznih doktora, u�itelja, novinara u razru�enoj gra�ansko-dru�tvenoj "idili", polu�ila je vrlo zanimljive i socijalno indikativne proze (Konac dana, Posjeta, Oko), a njihovi junaci predstavnici su svijeta koji nestaje ispred pohlepne, nove i sna�ne banalnosti novih ljudi i njihovih ideologijskih znakova.

Njegova pripovijetka Posjeta (uz Oko, Opro�taj, Dva pretendenta, Bo�i�nu pri�u i Aprilsko ve�e) na idejno-tematskoj podlozi upu�uje na prazninu egzistencije, �ekanje fizi�kog dokinu�a postojanja, zbunjenost, neodlu�nost i rezignaciju ispred banalne faktografije �ivota; duhovnu intoksikaciju te strah kao jedinu realnost, dok Pravda, Pri�a o fratru sa zelenom bradom i Posjeta sadr�e u sebi elemente relativizacije tzv. "objektivne istine"; putova ka istini kao istine, kontingentnosti kao fitilja koji nagriza sistem klasicifiranih i ure�enih podataka; interdeterminacije kao plodnog kontrastiranja determinizmu "ure�ene" gra�anske kulture i ekonomije; istra�ivanja pojedin�eva psiho-materijala kao postava individulane geste u odnosu na prepotentno "objektivno" svjetsko Znanje. Krizu svjetskog gra�anskog �ovjeka on smje�ta u doma�i loklitet i pa�ljivo analizira problemski materija s kojim �ivi i s kojim se sukobljava doma�i, osrednji inelektualac.

Desnica je psiholo�ko-realisti�ki autor indicijske kra�e proze i induktivno-esejiziranih romana mikrokozmi�ke orijentacije, a idejno-tematska dominanta njegova opusa je literarna analiza bi�a u lo�oj socijalnoj zbilji.

Traganje za izgubljenim kolektivnim humanomom literarna je analitika ljudskog stanja - fakti�an predlo�ak piscu za analizu tipova egzistencije u zadanoj zbilji, dok je zgra�anje ispred katastrofalnog fakticiteta idejna podloga svake psiholo�ko-realisti�ke stranice zabrinutog analiti�ara i tragi�kog intelektualca Desnice. Jedina stvarnost, ka�e sam autor, jest stvarnost na�e patnje.

(Branko Male�, pogovor u: Vladan Desnica: KONAC DANA, Mladost, Zagreb, 1990.)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Mirko Bo�i� (1919 - 1995)