Hrvatski Portal u �vicarskoj
Home Doga�aji Forum Linkovi Tvrtke Sport Putovanja Turizam
 
   
  
 
   
    Pjesni�tvo, proza, kazali�te, publicistika uop�e

 



Portal objavljuje u nastavcima bilje�ke o knji�evnicima i njihovim djelima koje je pripremio Ante Ba�i�. Bilje�ke su objavljene u skripti nastaloj kao rezultat Ba�i�evog prou�avanja literature predvi�ene za polaganje ispita iz Novije hrvatske knji�evnosti na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
S obzirom da je prvotno bila predvi�ena tek za osobnu upotrebu, kao pomo� i orijentacija u snala�enju me�u veoma iscrpnom i opse�nom literaturom, u skripti primijenjena metodologija ne dr�i se uvijek znanstvenih kriterija, nego izbor obra�enih autora i djela podre�uje zahtjevima propisane ispitne literature iz spomenutog kolegija. Sa�etci pojedina�nih djela nisu interpretativnog karaktera, nego ukratko prezentiraju sadr�aj.

PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

PROZA

Slobodan Novak (1924)

Rodio se u Splitu, ali ve� u ranome djetinjstvu umrla mu je majka pa ga je prihvatila maj�ina tetka Antonija Bolkovi� na Rabu. Tako mu je tetkina ku�a postala pravim domom, a Rab zavi�ajem, kojemu je kasnije posvetio ve�i dio svog proznog djela. �kolovao se u biskupskom sjemeni�tu te dr�avnoj gimnaziji u Splitu, a maturirao je na Su�aku. Nakon studija jugoslavistike, radio je kao lektor, novinar i urednik u razli�itim medijima, pedesetih i kao dramaturg u splitskom HNK, nakon �ega se preselio u Zagreb. Od 1983. redoviti je �lan HAZU.

Prve pjesme objavio je 1946. u Studentskom listu, a kasnije ih je okupio u zbirci Glasnice u oluji (1950) i ciklusu Iza lukobrana, koji sa�injava dio zbirke Pjesme koju je objavio zajedno s N. Mili�evi�em i V. Pavleti�em. Ti prvi tekstovi obojeni su u duhu tada�nje socrealisti�ke didakti�nosti no ubrzo se okre�e intimisti�kom izrazu (Agava, Sunce i kamen, Sebi za ro�endan) te po�inje pisati pripovjednu prozu koju objavljuje u Republici i Krugovima. Prvo zna�ajnije djelo mu je kratki roman Izgubljeni zavi�aj (1955). Zatim slijede Mirisi, zlato i tamjan (1968) te Izvanbrodski dnevnik (1977). Posljednji roman sa�injen je kao triptih koji je motivski povezan s trima pripovjeda�evim putovanjima na relaciji Kopno-Otok. Podrivanje svih ideolo�kih i socijalnih vrijednosti, ironija i skepticizam, koji su prisutni ve� u romanu Mirisi, zlato i tamjan, ovdje su postali dominantnim postupkom, ali i svjetonazorskim polazi�tem.

Tu je i zbirka novela Tvrdi grad (1961), kojoj je priklju�en kratki roman Dolutali metak. Najpoznatiju svoju novelu Badessa madre Antonia (1953), Novak je za izdanje svojih Djela (1990) temeljito preradio, tako da ona danas postoji u dvije vrlo razli�ite verzije . Novakova novelistika nastala je na zasadama egzistencijalisti�ke proze, koja je s generacijom okupljenom oko �asopisa Krugovi prodrla u hrvatsku knji�evnost. Jedno od obilje�ja njegova stila je i sklonost jezi�nom eksperimentu, kao i opisivanje u Ich-formi, �ime se, nau�trb fabuliranja, isti�u analiti�nost i refleksivnost.

Od 50-ih do kraja 70-ih godina, Novak je pisao i feljtone za knji�evne �asopise i radijski program, a objavio je i �etiri radio drame. 2001. objavljena je i knjiga njegovih razgovora s Jelenom Hekman, pod naslovom Digresije.


BADESSA MADRE ANTONIA
(Krugovi, 1/1953)

Kratka novela opisuje posjete dje�aka-pripovjeda�a samostanu, gdje je svaki put dobivao medenjak od glavarice samostana, badesse Antonie, koja ga je zvala Alojsije. Nikada ju nije uspio vidjeti, samo joj je �uo glas pa je ona postala neka vrsta njegovog ideala. Mnogo godina kasnije, pripovjeda� se vra�a na isto mjesto: Od samostana, u ratu uni�tenog bombardiranjem, ostale su samo ru�evine. Od pastirice koja je tamo �uvala crno janje �uje u�asnu pri�u da su redovnice ubijale novoro�en�ad (jer je me�u zidinama samostana, nakon pada bombe prona�eno mno�tvo dje�jih skeleta!). Pripovjeda� je �okiran tom pri�om, ali zna da �e mu badessa madre Antonija i dalje ostati u dragoj uspomeni.

Izgubljeni zavi�aj (1955) je djelo oslobo�eno ideologi�nosti, djeluje kao glas sjete, mo�da �ak i pomalo bole�ive sentimentalnosti za onim �to je izgubljeno. Lirski ugo�aji prohujalog djetinjstva, provedenog prije rata na idili�nom Otoku, u tada�njoj hrvatskoj knji�evnosti djeluje gotovo kao pastorala koja se opire krutosti vremena. Ta proza ozna�ila je po�etak bijega ili povratka �itave jedne generacije, vra�anja zahtjevima i pretpostavkama mirnodoposkog �ivota. Prva �etiri od pet poglavlja su pastoralne genre-sli�ice, a peta je idejna kop�a koja im daje gorku poentu. Raspored materije je cikli�ki (�etiri poglavlja kao �etiri godi�nja doba), �to �e i kasnije biti odlika Novakova intuitivnog osje�anja harmonije teksta. Svako poglavlje zaklju�uje se kratkim ulomkom iz perspektive odraslog pripovjeda�a, dok posljednje govori o povratku nekada�njeg dje�aka, (sada mladi�a), nakon rata u poru�eni, izgubljeni zavi�aj. Svako poglavlje u duhu prakti�ki odgovara eklogi: prvo poglavlje obra�uje pri�u o �i�anju ovaca i romancu desetogodi�njeg dje�aka s kontesicom; drugo opisuje no�ni ribolov prilikom kojega je jedan ribar ranjen, a paluba propala pod bogatim ulovom i prouzrokovala smrt ranjenoga ribara; u tre�emu je opisana jesenska berba gro��a, a u �etvrtome pe�enje rakije.

Nakon rata, Novak je bio prvi koji se usudio evocirati takvu neideolo�ku prozu, ali ujedno i posljednji koji je, u knji�evno-povijesnom smislu tako ne�to smio napraviti!


MIRISI, ZLATO I TAMJAN (1968)

Radnja je svedena na minimum i prikazuje kratak vremenski period u �ivotu pripovjeda�a oko Bo�i�a i Nove godine sredinom 1960-ih godina u jednom oto�kom gradi�u. Pripovjeda� u 1. licu ratni je invalid koji je sa suprugom Dragom napustio Zagreb i nastanio se na otoku kako bi njegovao ostarjelu plemkinju Madonu Marantunovu. Cijeli �ivot supru�nika odre�en je Madoninom bole��u i njezinim ciklusom tjelesnog pra�njenja svakih 18 dana. To je ujedno i vremenski okvir zbivanja u romanu. Kad mu supruga ode u posjet rodbini u Zagreb, pripovjeda� ("Mali") se mora s�m brinuti za bolesnicu, uz povremenu pomo� retardirane susjede Erminije. Krupnih doga�aja uop�e nema, jedina zbivanja koja naru�avaju uhodanu svakodnevicu su konflikti s Madonom, poku�aj seksualnog odnosa s malom redovnicom iz obli�njeg samostana i latentni sukob s lije�nikom koji ga optu�uje za namjernu nebrigu o starici, �ele�i se domo�i antikvarnih predmeta sa tavana. Nakon praznika, Draga se vra�a, razo�arana promjenama u "vanjskom svijetu", koji se odrekao revolucionarnih principa njihove mladosti, te se muka oko bolesnice opet pretvara u jedini smisleni �ivotni sadr�aj supru�nika.

Siroma�tvo vanjskih doga�aja vi�estruko je nadokna�eno s drugim narativnim elementima koji tekstu daju zna�enjsku i simbolisti�ku kompleksnost pa tako i ovaj roman pripada tradiciji egzistencijalisti�ke proze. Roman se ve�im dijelom sastoji se od pripovjeda�evih refleksija o vlastitom polo�aju i �irem dru�tvenom kontekstu. Prostor doga�anja mala je zatvorena zajednica koja ima izrazito simboli�ku dimenziju; mjesto u kojem je "vrijeme stalo", a sporost i �ivotna kolote�ina daju vremena za sje�anja, preispitivanja i kontemplaciju. Vrijeme je na otoku podvrgnuto cikli�kom kretanju, a klju�ni preokret u u romanu (povratak Drage od rodbine) jest upravo junakovo pronala�enje vlastite ravnote�e i smirenja u ponavljanju svakodnevnih radnji vezanih uz brigu oko Madone, dakle u onome �to je do�ivljavao kao besmislenu �rtvu.

Simbolika je prisutna i u likovima: pripovjeda�, nazvan "Mali", ima sve odlike dru�tvenog autsajdera, a Madona je u isti mah realna osoba na doslovnoj razini, ali i utjelovljenje svega �to je pripovjeda�eva generacija svojim revolucionarnim te�njama �eljela zgaziti i dokinuti (crkva, tradicija, drevnost, obi�ajnost,�) Svi su likovi i stilski izrazito obilje�eni na�inom kako se jezi�no izra�avaju.

Mirisi, zlato i tamjan, prvenstveno je roman o spoznajnoj evoluciji glavnog lika. Blizina osobe koja simbolizira sve ono �to je u duhu novoga doba trebalo nestati, navodi ga na misao na koju njegova generacija nije ra�unala: da svijet ne po�inje niti zavr�ava s njima. I sam naslov je ironi�an: mirisi, zlato i tamjan u biblijskom su zna�enju darovi koji navje�taju i pozdravljaju dolazak apsolutnog doba. No u isto vrijeme, ku�om se razlije�u mirisi Madoninih izlu�evina. Sveobuhvatni ironijski diskurz romana (inzistiranje na primatu tjelesnih funkcija u odnosu na "vi�e vrijednosti", prizor zavo�enja budu�e redovnice i mnoga druga mjesta) govori protiv utopijskih projekata s bilo kakvim predznakom.

(LEKTIRA NA DLANU, Sys Print, Zagreb, 2002.)

U sredi�te mre�e svojih romana Novak postavlja osobu koji trpi i po tome njegov opus ima cjelovitost. U tome je i kvaliteta njegova opusa: uvi�ati grani�ne situacije suvremenog �ovjeka, u splet �ulno otjelotvorenih ideja (tako da likovi mogu patiti i biti "pogre�ni", ako ve� ne i suvi�ni!). To je obveza knji�evnosti, a ujedno i njena vrijednost. Nude�i radikalne odgovore, on radikalno izaziva stvarnost i to je sve, dakle ono najbolje, �to dobiva zauzvrat!


*****

Prof. Ante Ba�i� je ro�en u Senju 1981. godine, gdje je zavr�io osnovnu i srednju �kolu. 1999. godine upisao je studij Kroatistike i Ju�ne slavistike na Filozofskom fakultetu Sveu�ili�ta u Zagrebu. Diplomirao je 2006. s diplomskim radom o Andri�u (Andri�evo svjetlo iznad puta - poetika proze Ive Andri�a kroz prizmu Jungove analiti�ke psihologije, s posebnim osvrtom na pripovijetku Jelena, �ena koje nema i ostale pojavne manifestacije Jelenine).

Trenutno radi kao profesor hrvatskoga jezika i knji�evnosti u jednoj osnovnoj �koli. Paralelno, kao doktorand na Poslijediplomskom doktorskom studiju kroatistike, priprema temu za svoj doktorski rad.

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar


*****

Sutra na portalu:

Antun �oljan (1932 - 1993)











 

 


Vizualna umjetnost
Knji�evnost
Znanost
Glazba
Film
Leksikon
Kontaktirajte nas
 
Predstavljamo:


Untitled Document

 

Optimizirano za
Internet Explorer
| home | doga�aji | chat | linkovi | tvrtke | sport | putovanja | turizam |
(c) 2000 - 2008  http://www.arhiva.croatia.ch/ Sva prava pridr�ana.