PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

PROZA

Matko Pei� (1923 - 1999)

U Zagreb je do�ao nakon zavr�ene gimnazije u rodnoj Slavoniji (ro�en je i odrastao u Po�egi), a diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Babi�a i Beci�a. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i francuskoj Sorboni. Od 1956. predaje povijest umjetnosti na Akademiji likovnih umjetnosti. Uz poznate putopise autor je i brojnih likovnih monografija, studija, eseja i feljtona. Njegovi putopisi Skitnje, Ljubav na putu od Drave do Jadrana, Po�ega, ocijenjeni su kao prvorazredna knji�evna djela. �lan je HAZU-a od 1977, a godine 1985. nagra�en je nagradom Ivan Goran Kova�i�.

Pei� je stvorio dosad najve�i i knji�evno najvredniji putopisni opus u hrvatskoj knji�evnosti (Jesen u Poljskoj, 1969; Europske skitnje, 1985), a njegove putopise po Hrvatskoj, koji se ostvaruju knjigom Skitnje (1967) i nastavljaju knjigama Crno zlato (1974) i Ljubav na putu (1984) mogli bismo s pravom svrstati pod mato�evski naslov "na�i ljudi i krajevi".

Putuju�i Hrvatskom od Istre do Baranje, od Jadrana do Dunava, Pei� je autenti�no, neponovljivim rukopisom "portretirao" sve Hrvatske regije jakim crte�ima i jarkim bojama, �to ih je moglo zapaziti samo slikarsko oko, a rije�ju izraziti samo pjesni�ko pero. Njegove putopise pro�imlje napor da se na�e i upozna vlastiti duhovni etimon, koji se ne odri�e nas ni onda kada ga se mi svim silama nastojimo odre�i, ili ga barem zatajiti. Oni nam nude spoznaju jedinstva �ovjeka i zemlje, pejza�a i ljudske du�e, biljnog i �ivotinjskog svijeta, kao i tragi�nu spoznaju �ivota ispunjena tamnim nagonima i mutnim strastima izme�u smisla smrti i besmisla �ivljenja.

U Skitnjama do�ivljaj zemlje, tajne njezine plodnosti, uzdi�e njegova zapa�anja gotovo do otkri�a i daje im neko vi�e, sudbinsko zna�enje i presudnu va�nost u spoznavanju istine o �ivotu, kako onom na sjeveru Hrvatske (Turopolje i Slavonija), tako i o �ivotu uop�e. Ljudi i �ivotinje, predmeti i biljke, pa i zemlja sama, gube tako svoja konvencionalna, svakodnevna zna�enja i s mitskom snagom pojavljuju se kao drevni izdanci i simboli minulih stolje�a, utonulih u mrak pro�losti i zaborava. Samporijegornim i tanko�utnim marom prvog istra�iva�a s pove�alom, ne samo na oku, nego i duhu, on pronalazi klju�na stjeci�ta pojedina�nih �ivota: crvoto�inu u Turopolju, Waldingerov grob u Osijeku, zaboravljena pisma putene grofice, kao i izabrana slavonska mjesta (Po�ega, Nova Gradi�ka, Slavonski Bord, �akovo, Vinkovce, Osijek).

Kao nekada Ivana Kozarca, tako i Pei�a o�arava i zanosi neobuzdanost, silovitost i snaga �ivota, a osje�ajnost nije kod njega stilska figura, nego �ivotno stajali�te, izraslo iz potpuna do�ivljaja slojevita �ivota. U Pei�evom tekstu, uvijek je, kako bi Andri� rekao - "rije�ima tijesno, a mislima prostrano". Nastavljaju�i poetiku 18. stolje�a, kao sljedbenik kani�li�evske tradicije, Pei� pi�e okom, ispunjavaju�i svoju prozu sitnim, minucioznim detaljima ve�ta opa�a�a i virtuozna oblikovaoca malih formi. Po tome je usporediv s poznatim hrvatskim minijaturistem 16. stolje�a Julijem Klovi�em - ono �to je Klovi�eva minijatura bila u slikarstvu, to je Pei�eva u knji�evnosti.

(Dubravko Jel�i�: O MATKU PEI�U I NJEGOVIM "SKITNJAMA"; M. Pei�, SKITNJE, NZMH, Zagreb, 1996.)

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Ivan Slamnig (1930 - 2001)