PREGLED NOVIJE HRVATSKE KNJI�EVNOSTI
Ante Ba�i� 2004.
ante_basic@yahoo.com

Knji�evnost 1952 - danas

PROZA

Fe�a �ehovi� (1930)
[pseudonim: Raul Mitrovich]

Ro�en je u Bile�i 1930. godine. Diplomirao je knji�evnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1965 - 1967 ravnatelj je Drame HNK u Splitu, a onda prelazi u Dubrovnik, gdje �ivi i danas. Tamo je krajem �ezdesetih godina utemeljio studentsko kazali�te Lero. Premda su mu drame izvo�ene jos 1960. i 1961. godine, prvu knjigu Drame, dramoleti, pu�ke komedije dubrova�ke �ehovi� tiska tek 1969. Potom slijede drame Kurve i Katarina Druga. Povijesni procesi kojima je zahva�en Grad i Dubrov�ani prikazani su na humoristi�an i ironi�an na�in, �esto farsi�no i groteskno. Dubrovnik i stanovnici Grada okosnica su i Dubrova�ke tralalogije, koju �ini �est romana: Kazin, Savr�eno umorstvo, Vekjun, De bello Ragusino, Dogon i Knjiga postanka. Godine 1980. Fe�a �ehovi� autor je romansirane biografije Marina Dr�i�a pod naslovom Vidra. Pod pseudonimom Raul Mitrovich objavio je nekoliko iznimno zanimljivih romana.

GORAK OKUS DU�E

Roman zapo�inje dolaskom stra�e u samostan i uhi�enjem fra Vincenca pod optu�bom da tri godine svesrdno poma�e mleta�kim uskocima i njihovim upadima u teritorij koji su dr�ali Turci, tj. u Hercegovinu, gdje se plja�kao i u ropstvo odvodio nedu�an puk. Dubrova�ka je vlast (koja je sura�ivala s Turcima kako bi zadr�ala svoju neovisnost) kao dokaz za fra Vincencovo pomaganje uskocima iskoristila jedno njegovo pismo upu�eno kapetanu mleta�ke vojne posade u Splitu, Antoniju. Nakon mu�enja i pet godina tamnovaNja, sud ga je sasvim neo�ekivano oslobodio.

Za sve vrijeme Vincencovog tamnovanja, mladi Crijev� Tuberon pisao je �albe dubrova�koj vladi zalagaju�i se za fra Vincencovo oslobo�enje, a istovremeno je njegovog ne�aka Vicka poslao u sjemeni�te. Nakom �to je zavr�io sjemeni�te, mladi Vicko vra�a se majci u Hercegovinu, ali tamo ga uhvate mleta�ki uskoci i odvode u roblje. Kada je za to �uo fra Vincenco, misle�i da se radi o nesporazumu, odlazi u Split da to sredi, gdje shva�a da je Vicko kao rob prodan veleposjedniku u Bariju. I Vincenco prijevarom biva namamljen na brod s robljem i odveden kao rob u Bari, gdje s ostalim robovima, kr��anima i muslimanima, radi na farmi. Nakon nekoliko godina umire od posljedica te�kog ranjavaja prilikom poku�aja bijega.

Fra Vincencovo u�enje/sudbinu nastavlja njegov ne�ak Vicko, koji nakon nekoliko godina robovanja uspijeva pobje�i iz Barija i vratiti se u Dubrovnik te tamo postaje �upnik, ali nailazi na otpor seljana koji ne razumiju njegove te�ke propovijedi, a zamjeraju mu i odnos s pomo�nicom Lucom pa i Vicko (kao neko� i njegov ujak) biva optu�en, te se nakon nekog vremena raspopi i s Lucom osnuje obitelj, a taj kraj je, jo� za Vickova �ivota, zbog njegova neslaganja sa crkvom, prozvan Bezbozima, pa je to ime ostalo i do danas, a da mu vi�e nitko i ne zna podrijetlo.

Univerzalna poruka romana mogla bi se sa�eti u jednu re�enicu: ljudske su mane neiskorjenjive, svaka politika ima javnu i zakulisnu stranu, �ivot je vje�na borba dobra i zla te istine i la�i, a vjere nisu isklju�ive i nepomriljive.

Gorak okus du�e pripada tipu hrvatskoga novopovijesnog romana kod kojega je svijet povijesti postisnut na rub pi��eva interesa. Prisutnost povijesti vezana je prije svega uz spoznaju da je biljeg povijesti neizbje�iva signatura ljudskog �ivota. Rije� je o prvoj polovici 16. stolje�a, koje je obilje�eno porvalom Turaka u Europu. Dubrovnik uspijeva zadr�ati neovisnost vje�tom diplomatskom igrom s Turcima, ali na taj na�in, dubrova�ka politika postaje glavni pokreta� fra Vincencovog otpora (koji naivno vjeruje u pravednost pape i kr��anske vlasti), �to ga na kraju dovodi do neispunjenja ideala i pada u ropstvo. U romanu se spominju brojne povijesne li�nosti, od kojih su najva�nije povjesni�ar Ludovik Crijevi� Tuberon te glasoviti govornik i pjesnik Ivan Gu�eti� (Gozze).

(Irena Luk�i�, pogovor u: Fe�a �ehovi�, GORAK OKUS DU�E, �K, Zagreb, 1996.

Dopu�tenjem autora prof. Ante Ba�i�a
za portal pripremio Zvonimir Mitar

*****

Sutra na portalu:

Zvonimir Majdak (1938)
[pseudonim: Suzana Rog]